- Nastavite raditi kao do sada jer puno ste napravili. Iza vas je veliki put. Nastavite s uspjesima, s teškim radom, s duhom koji leti nad ovom dvoranom - poručio je predsjednik Milanović koji je ovim povodom ZTD-u dodijelio Povelju Republike Hrvatske za osobite zasluge u promicanju, poticanju i razvoju gimnastičkog sporta u Hrvatskoj i svijetu, a primio ju je predsjednik ZTD-a Vladimir Savić. Za to priznanje prijedlog Uredu predsjednika RH uputio je Hrvatski olimpijski odbor (HOO) na inicijativu predsjednika Zlatka Mateše. Bio je to spektakularan rođendan uz izravan prijenos na Sportskoj televiziji i pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog olimpijskog odbora, Gradske skupštine Zagreba, gradonačelnika Zagreba te Sportskog saveza Grada Zagreba.Predstavnici svih ovih institucija uživali su u gimnastičkoj večeri, a među njima i bivša predsjednica RH i članica MOO-a Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanica Hrvatskog sabora Sanda Livia Maduna, izaslanik predsjednika Vlade RH Krešimir Šamija, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, povjerenik predsjednika RH za sport Tomislav Paškvalin, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, predsjednik Svjetske gimnastičke federacije Morinari Watanabe, dopredsjednik Suat Celen, izaslanik Gradske skupštine Zagreba Marin Živković, predsjednik Sportskog saveza Grada Zagreba Vjekoslav Šafranić, ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja Danira Bilić koji je s večerašnjom postavljenom izložbom o povijesti Sokola partner ovog događaja, legenda svjetske gimnastike Miroslav Cerar, te brojni drugi visoki uzvanici.- Sto dvadeset godina postojanja jednog saveza i 150 godina postojanja nekog društva samo po sebi su potvrda o njihovoj veličini i vrijednosti. Značaj ovog Saveza i gimnastike kao sporta ne očituje se samo u sjajnim postignućima sportašica i sportaša, već i u vrhunskim trenerima, kao i organizacijskoj strukturi, koji svi zajedno čine Hrvatski gimnastički savez jednim od najuspješnijih saveza u Hrvatskoj. Naši gimnastičari vlasnici su europskih, svjetskih i olimpijskih odličja i redovito Hrvatsku stavljaju uz bok sa svim svjetskim velesilama, a savez se osim izvrsnih rezultata, može ponositi i izvrsnom organizacijom najvećih svjetskih natjecanja. Zato je na ovu veliku godišnjicu Hrvatskom gimnastičkom savezu dodijeljeno i najveće državno priznanje u području sporta, državna nagrada Franjo Bučar. Vlada RH kontinuirano podržava hrvatski sport te će u 2025. godini izdvajanja za sport biti rekordna u iznosu od 160 milijuna eura, a veseli nas što ćemo za dvije godine biti domaćini i Europskog prvenstva u gimnastici, kojem Vlada daje punu podršku, što je nadogradnja našoj kontinuiranoj potpori u održavanju Svjetskog kupa u Osijeku - rekao je izaslanik predsjednika Vlade RH, ravnatelj Uprave za sport u Ministarstvu turizma i sporta Krešimir Šamija. - Čestitam vam na povijesnim godinama postojanja, na svim postignutim rezultatima i hvala što Zagreb i Hrvatsku predstavljate u Europi i svijetu, a na nama je da vam i dalje pružamo i osiguravamo najbolje uvjete za trening. Zbog toga smo otkupili i uredili novu gimnastičku dvoranu u Lučkom jer ste vi to zaslužili svojim rezultatima. Dat ćemo sve od sebe da vam pružimo još bolje uvjete za još veće rezultate - poručio je gradonačelnik Tomašević. Hrvatski gimnastički savez dodijelio je 17 priznanja za vrhunske sportske uspjehe i dugogodišnji uspješan doprinos hrvatskog gimnastici živućim olimpijcima, osvajačima svjetskih i europskih medalja te njihovim trenerima, a zaslužili su ih: Tin Srbić, Filip Ude, Marijo Možnik, Aurel Benović, Robert Seligman, Tina Erceg Pejković, Ana Đerek, Erna Hawelka-Rađenović i Ivan Hmjelovjec te treneri Lucijan Krce, Igor Kriajimskii, Mario Vukoja, Tigran Gorički, Vladimir Mađarević, Nenad Solar, Magda Ilić i Miroslav Končarević.- Drago mi je da sam dio sebe utkao u povijest Sokola. Mislim da je Sokol kroz povijest bio jako važan za hrvatski sport i za Hrvatsku općenito. Za mene Sokol znači jako puno. Tu sam došao prije 24 godine, još uvijek sam član i mislim da ću ostati član cijeli svoj život. Sokol, gimnastika i svi ovi ljudi u Sokolu pružili su mi priliku da živim život baš ovako kako ga živim. Ponosan sam što sam član Sokola - rekao je naš proslavljeni olimpijac Tin Srbić. Priznanje za dugogodišnji rad, doprinos razvoju gimnastike te stvaranje uspješnih generacija sportaša u Republici Hrvatskoj primila su četiri kluba hrvatskih olimpijaca: ZTD Hrvatski sokol, GK Marijan Zadravec-Macan, GK Osijek Žito i GK Marjan Split.Priznanja za dugogodišnju potporu u promicanju i razvoju gimnastike u Hrvatskoj HGS je dodijelio Vladi RH, Ministarstvu turizma i sporta, Hrvatskom olimpijskom odboru, te sponzorima Hrvatskoj elektroprivredi i Jadranskom naftovodu. - Ovo su velike obljetnice ne samo za hrvatsku gimnastiku, nego i za naš sport općenito. Mislim da smo svi uživali u ovom programu u kojem su nastupili naši gimnastičari i gimnastičarke, ritmičarke, gdje smo dodijelili priznanja onima koji su doprinijeli onome što imamo danas u gimnastici, a tu prije svega mislim na dvije olimpijske medalje, 5 svjetskih i 10 europskih medalja i događaj kao što je Svjetski kup u Osijeku, a na temelju svega toga okrećemo se budućnosti. Vjerujem da ćemo nastaviti niz vrhunskih rezultata koji traje već preko 15 godina, a u smislu organizacije natjecanja, okrećemo se prema organizaciji Europskog prvenstva 2026. godine u Zagrebu - najavio je predsjednik Hrvatskog gimnastičkog saveza Marijo Možnik. Čestitajući velebne obljetnice "našem najstarijem klubu i najstarijem sportskom savezu", uz želje za nastavkom trofejne tradicije, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša duhovito je dodao da mu govor neće trajati dulje od vježbe na preči te da se osjeća sjajno u društvu čovjeka po kojem se zove i jedan gimnastički element. Dakako, riječ je o predsjedniku HGS-a Mariju Možniku, iz čijih je ruku Mateša i primio priznanje u znak zahvalnosti HOO-u za potporu HGS-u na njegovu trofejnom putu. Drugi (ili prvi) slavljenik, ZTD Hrvatski Sokol, dodijelio je 13 priznanja za značajan doprinos radu Društva, a primili su ih: Tin Srbić, Marijo Možnik, Lucijan Krce, Marko Brez, Vladimir Savić, Zdenko Gomzi, Petar Režić, Bojan Šinkovec, Ratko Vuković, Višnja Gojković, Zagrebački gimnastički savez, Sportski savez Grada Zagreba te gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević. - Hvala Gradu Zagrebu, sportskim savezima i svim institucijama koje nam pomažu u očuvanju ovog Sokolskog doma i postizanju vrhunskih sportskih rezultata i vjerujem da naše društvo i njegovo brojno članstvo čeka još bolja budućnost. Na kraju bih vas pozdravio motom Hrvatskog sokola: U desnici snaga, u srcu odvažnost, u misli domovina - poručio je predsjednik ZTD-a Vladimir Savić.

Zagreb, 12. prosinca 2024. - Sjajnim gimnastičko-scenskim programom uz nazočnost i pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, u hramu hrvatske gimnastike, zagrebačkom Sokolskom domu proslavljeno je 120 godina Hrvatskog gimnastičkog saveza i 150 godina Zagrebačkog tjelovježbenog društva Hrvatski Sokol.

Na proslavi 120 godina HGS-a i 150 godina ZTD-a Hrvatski Sokol, predsjednik RH Zoran Milanović dodijelio ZTD-u Povelju Republike Hrvatske

Direktor Ureda za programe nacionalnih sportskih saveza i razvojne programe HOO-a Neven Šavora u uvodnom je izlaganju predstavio izazove i iskorake u novom olimpijskom ciklusu, dok je temu pod nazivom „Olimpijski program: pogled u budućnost“ prezentirao voditelj istoimenog programa u HOO-u Zoran Štefec. HOO-ov koordinator za razvojne programe, nadzor stručnog rada i Centra za istraživanje i razvoj vrhunske sportske pripreme (CIRSP), Mario Vukoja, predstavio je redovne i razvojne programe koji su nastali nakon dogovora sa savezima, odnosno nakon zajedničkog strateškog promišljanja. Direktor Ureda za marketing HOO-a Ranko Ćetković predstavio je marketinšku podršku razvoju i popularnosti vrhunskog sporta.&nbsp; Na programu drugog dana konferencije bila su i dva panela, a na prvom su strateške izazove u pripremi za Olimpijske igre u LA-ju 2028. iznijeli Neven Šavora (HOO), predsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza Frane Žanić i dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu Mario Baić. Šavora je u osvrtu na Igre u Parizu 2024. kazao kako je, uz osvojenih sadam, još nekoliko dodatnih medalja iskliznulo našim olimpijcima kroz prste, ali i da svaki sportaš na to treba biti spreman. Čelni čovjek Hrvatskog odbojkaškog saveza Žanić predstavio je projekt CRO Volleyball Team koji okuplja mlade igračice i oko njih stvara nukleus za buduću seniorsku reprezentaciju. Dekan zagrebačkog KIF-a Baić pozvao je pak sve dionike u sustavu sporta, posebice predstavnike nacionalnih sportskih saveza, da se obvezno jave ukoliko uoče neke nelogičnosti u pravilnicima ili imaju ideje za poboljšanja sustava sporta. Naglasio je i važnost uloge novih tehnologija, inovacija i znanstvenih postignuća, itekako iskoristivih i za dobrobit sporta.U drugom panelu organizacijske izazove predstavili su Tanja Bilić Brenner (HOO), predsjednik Hrvatskog taekwondo saveza Anto Nobilo i predsjednik Hrvatskog atletskog saveza Ivan Veštić. HOO-ova koordinatorica plana i analize NSS-a Tanja Bilić Brenner ukazala je na pomoć HOO-a prema nacionalnim savezima u vidu brojnih radionica i edukacija s ciljem informiranja o novim zakonskim propisima i obvezama koje proizlaze iz toga. Nobilo je istaknuo važnost kontinuiteta u rezultatskim uspjesima, podsjetivši kako je taekwondo od 2008. Hrvatskoj donio šest olimpijskih medalja, uvijek s drugim sportašima. Predsjednik HAS-a Veštić predložio je izgradnju jedinstvenog nacionalnog sportskog centra za dvadesetak sportova.&nbsp; Predstavnici organizatori konferencije u Toplicama Sv. Martin, Neven Šavora i Mario Vukoja iz HOO-a, iskazali su veliko zadovoljstvo njezinom uspješnošću, a Šavora je pritom prisnažio i da je, prema atraktivnosti panelista i odazivu sudionika, to bilo i najbolja HOO-ova konferencija u dosadašnjih sedam izdanja. (hoo/tj)

clanci-slike/HOO---Sv.-Martin---2.-dan.jpg

Toplice Sveti Martin, 12. prosinca 2024. - Drugog dana tradicionalne Godišnje konferencije Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) pod nazivom „Pogled prema Olimpijskim igrama Los Angeles 2028. - stručni i organizacijski izazovi“ dominirao je aspekt organizacijskih izazova.&nbsp;

Drugi dan Godišnje konferencije HOO-a u znaku organizacijskih izazova OI-ja 2028. u Los Angelesu 

Konferenciju je organizirao Hrvatski olimpijski odbor u sklopu projekta Women 4 Sport, u kojem je partner, uz nacionalne olimpijske odbore Albanije, Crne Gore i Slovenije, Verlab Institut i Bravo BiH te koordinatora projekta, Olimpijski odbor Bosne i Hercegovine.Cilj konferencije je podržati ključne smjernice projekta u promicanju ravnopravnosti spolova na vodećim i upravljačkim pozicijama unutar sustava sporta, unaprijediti razumijevanje postojećih kulturoloških prepreka te povećati ulogu žena u sustavu sporta u skladu s propisima i praksom Europske unije, a realizirana je kroz dva vrlo zanimljiva i sadržajna panela.U prvom panelu, pod nazivom Uspjeh u sportu vs uspjeh u profesiji, sudjelovale su Barbara Matić, olimpijska pobjednica u džudu, Morana Paliković Gruden, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova HOO-a, Zina Urlić, predsjednica Odbojkaškog saveza Dubrovačko-neretvanske županije i Marija Anzulović, bivša hrvatska odbojkaška reprezentativka, danas instruktorica u Zagrebačkom odbojkaškom savezu, uz voditeljicu panela Teu Rožman Svedrović.- Put od sportašice do pozicije u nekom upravljačkom dijelu kluba ili saveza još je uvijek teško vidljiv. U Hrvatskoj je za sada zadovoljavajućih 40 posto žena na upravljačkim pozicijama što se tiče sportskih klubova i saveza. Nažalost, još ne postoji sustav koji će bivšu sportašicu tako brzo gurnuti da ostane u sportu kao trenerica, sutkinja ili kao predsjednica kluba ili saveza. Taj put je pun prepreka. Sreća da se vremena mijenjaju, kaže Morana Paliković Gruden.U svladavanju spomenutih prepreka zasigurno će pomoći i Barbara Matić, koja je nakon osvajanja olimpijskog zlata u Parizu preuzela dužnost dopredsjednice Hrvatskog olimpijskog odbora i predsjednice HOO-ove Komisije sportaša.- Za sada sve stignem. I trenirati i odlaziti na sastanke i boriti se za prava sportašica. Stigla sam završiti i fakultet elektrotehnike i strojarstva. Bilo je, istina, trenutaka kada zbog treninga nisam mogla otići na neki sastanak, rekla je najbolja hrvatska džudašica.&nbsp;Tema drugog panela bila je Sport kao cjeloživotni izbor. Sudjelovale su Klaudija Bubalo, direktorica Rukometnog kluba Lokomotiva, Sunčica Bartoluci, profesorica na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, Iva Todorić, košarkašica Raguse, i Lada Rojc, instruktorica FIFA-e, uz voditeljicu Miju Baćić.- Zanimljivo je da na Kineziološkom fakultetu imamo više upisanih studenata nego studentica, ali što se tiče omjera profesora, podjednak je broj muškaraca i žena, naglasila je Sunčica Bartoluci.Sudionice panela su istaknule brojne beneficije koje donosi bavljenje sportom, kao i prednosti koje sporske navike i vještine mogu donijeti u kasnijoj profesionalnoj karijeri, a nazočni su mogli čuti i brojna pozitivna i negativna iskustva panelistica kada je riječ poziciji žena u sportu.&nbsp; Sve su panelistice na kraju prihvatile i potpisale zaključke konferencije:„U najboljem je interesu sportskih organizacija i nacionalnih olimpijskih odbora da što više sportaša i nakon sportske karijere djeluje u sportu. Da bi to bilo moguće treba osigurati mogućnost cjeloživotnog školovanja i obrazovanja za sve dionike u sportu - sportašice, trenerice, sutkinje i administrativno osoblje, kao i stvoriti sustav koji će prepoznati i uključiti prema kvalificiranosti i stupnju obrazovanja naknadno stečena znanja. Vrlo je važno osigurati djelotvoran sustav u kojem će sportašice, trenerice, sutkinje i administrativno osoblje dobiti priliku općenitog i dodatnog obrazovanja potrebnog za rad u sportu novih mogućnosti.“

clanci-slike/Konferencija-DU--Women-4sport.jpg

Dubrovnik, 10. prosinca 2024. - Kroz panele Uspjeh u sportu vs uspjeh u profesiji i Sport kao cjeloživotni izbor, u Dubrovniku je održana Međunarodna konferencija Women 4 Sport: Empowering Dialogue, Advancing Impact (osnaživanje dijaloga, unaprjeđenje utjecajnosti).

U Dubrovniku održana Međunarodna konferencija Women 4 Sport: Empowering Dialogue, Advancing Impact  o jačanju uloge žena u sportu

Kada je o skijaškom trčanju i problematici ovog sporta riječ, u Hrvatskoj vjerojatno nema bolje sugovornice od Lorene Malec Mlinarić, profesionalne trenerice u Skijaškom klubu Sljeme, vanjske suradnice Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, mentorice za skijaško trčanje u Sportskom savezu Grada Zagreba i tehničke delegatkinje Svjetske skijaške federacije. Na umjetnom snijegu 90 posto natjecanja Globalni gledajući, trenutno najveći problem svih skijaških sportova su klimatske promjene. U alpskom skijanju se zbog njih masovno odgađaju i otkazuju utrke u svim disciplinama, no skijaško trčanje se, za sada, puno bolje nosi s njima.- Razlika između nas i alpskog skijanja je u tome što oni mogu startati i na visinama iznad 2000 metara, a kod nas je to zabranjeno. Mi ne smijemo imati natjecanja iznad 1800 metara, pa smo samim time i u većim problemima sa snijegom. U zadnjih nekoliko godina se 90 posto naših natjecanja održava na umjetnom snijegu. Dobra stvar je što u odnosu na alpsko skijanje takav snijeg nama puno duže traje jer ga mi prilikom natjecanja ne stružemo sa staze nego ga utabamo i ti kristali leda onda puno duže drže. Osim u Skandinaviji, gdje uvijek ima dosta prirodnog snijega, uglavnom skijamo na umjetnom. S druge strane, pak, nova filozofija Svjetske skijaške federacije je da skijaško trčanje dovodi u gradove gdje se sve češće održavaju sprinterska natjecanja, a za to nam treba umjetni snijeg. Dobra je što sada postoje one „tvornice snijega“ kojima ne trebaju „snježni topovi“ ni temperature ispod nule. Umjetni snijeg je, nažalost, budućnost zimskih sportova - pojašnjava Lorena Malec Mlinarić.To, dakako, ne znači da i natjecanja u skijaškom trčanju ne trpe zbog klimatskih promjena.- Nama se natjecanja za sada ne otkazuju i prošle sezone su održane sve utrke Svjetskog kupa. Ograničeno je, međutim, vrijeme boravka skijaša na stazi što je velik problem serviserima jer svaka promjena u temperaturi snijega ili zraka utječe na brzinu skija, a kod nas je to presudno. No, kako bi se očuvao snijeg, ograničen je vremenski period u kojem serviseri smiju biti na skijama i koliko dugo se skijaši smiju zagrijavati, pa se često događa da prije utrke nema skijaša na stazi nego se oni zagrijavaju na trenažerima ili na rolerima i onda idu direktno na stazu. To je loše, ali se u zadnje vrijeme i to počelo događati, a sve u cilju da se izbjegne otkazivanje utrka.Tako izgledaju globalni problemi skijaškog trčanja, no skijašice i skijaši SK Sljeme iz Šestina imaju i onih lokalnih. Riječ je, dakako, o nepostojanju infrastrukture za treninge.- Preko ljeta, kada smo na rolerima, najviše treniramo u Šestinama i na Sljemenu. Mala djeca koja uče prve skijaške korake na rolerima većinom treniraju na školskim igralištima, što je njima jako zanimljivo. Kasnije, kada vidimo da netko ima bolje predispozicije, da ima volju i veći motiv za ozbiljnije bavljenje sportom, kreću na ozbiljnije treninge. Treniramo najviše na Sljemenu i na cesti iza McDonaldsa na Kajzerici gdje imamo 900 metara asfaltiranog prostora, što su odlični uvjeti za početnike na rolerima. Kad nam skijaši dođu na određenu malo višu razinu onda velik dio sezone treniramo isključivo u Sloveniji gdje imamo vrhunske uvjete za trening i ljeti i zimi. Onda vam se događa da je dijete ujutro u školi, ja ga pokupim u 13 ili 14 sati kod škole i vozimo se na trening u Sloveniju gdje odradimo dva ili dva i pol sata treninga, pa se vraćamo natrag u Zagreb. To je dosta teško, tu je puno odricanja i djece i roditelja, posebice zbog toga što neke škole za to nemaju previše razumijevanja, čak i kad su ta djeca u srednjoj školi u sportskim razredima. Ni oni ne razumiju da naša djeca ne odlaze odraditi trening na teniski teren ili bazen u gradu, nego da samo na putovanje na trening troše tri ili četiri sata. Skijaški trkači i trkačice 150 do 200 dana izvan domovine A kad se svi ti sati zbroje, dobivamo puno dana boravka izvan Zagreba i Hrvatske.- Naša trenutno najbolja skijašica Tena Hadžić, koja je bila i na prošlim Zimskim olimpijskim igrama, prošle godine je završila srednju školu i kao srednjoškolka je boravila 70 dana samo na treninzima izvan Zagreba na koje je išla s klubom. Uobičajeno je da natjecatelji od 150 do 200 dana borave izvan Hrvatske, kaže Lorena.&nbsp;Iako u Hrvatskoj skijaško trčanje nije masovni sport, zanimanje za njega ipak postoji.- Broj članova našeg kluba se kreće između 40 i 45, a riječ je o onima koji redovito treniraju, od čega ih je dvadesetak za koje bih mogla reći da bi mogli imati stvarno dobre, vrhunske rezultate. Ovo drugo je neka baza djece koju „vrtimo“ i za koje se nadamo da ćemo iz neke grupe stvoriti nekog budućeg olimpijca. U Hrvatskoj se na natjecanjima pojavljuje oko 120 do 150 skijaša, pa mi uvijek kao klub budemo u većini. Osam je klubova u Hrvatskoj, osim nas svi su u Gorskom kotaru. Imamo i jedan klub u Oroslavlju koji u zadnje vrijeme baš i nije aktivan jer su više orijentirani na biatlon. U Gorskom kotaru to su Delnice, Ravna Gora, Mrkopalj, Rijeka i Skrad iz Brod Moravica.Budući da Lorena često u razgovoru koristi riječ „djeca“, dojam je da se skijaškim trčanjem kod nas uglavnom bave jako mladi skijaši.- Oni su u skijaškom trčanju sve do upisa u srednju školu, nakon čega o razini njihovih rezultata ovisi hoće li ostati u sportu. Mi u klubu uspijemo zadržati djecu sve do kraja srednje škole. U skijaškom trčanju se najbolji rezultati postižu s 25, 26 godina, pa nam je cilj što više njih zadržati do te dobi. To, dakako, puno ovisi i o financijama. U Hrvatskoj su većinom svi na stipendijama, ali postoje razvojni programi Hrvatskog olimpijskog odbora koji pružaju dobru priliku sportašima ako imaju rezultate. No, puno ovisi i o trenerima. Sjećam se kad sam bila na jednom predavanju čelnih ljudi HOO-a i kad su nam rekli „Mi smo ti koji smo postavili pravila, ali vi treneri ste ti koji moraju naći put kako doći do cilja“. Dakle, ne trebamo se voditi time da odemo samo na jednu utrku, nego moramo i nekim drugim putevima ostvariti kriterije kako bi našim sportašima bilo omogućeno i više od toga. Mislim da je baš u tim sferama uloga žena u sportu dosta velika jer muški kolege na sve to dosta „grubo“ gledaju, a žene traže put kako da svojim sportašima osiguraju da uzmu sve što je moguće. Mislim da žene imaju bolji osjećaj za sustav i kako iz njega izvući najviše.&nbsp;Lorena opisuje i kako u datim okolnostima funkcionira SK Sljeme...- Kod nas u klubu sam profesionalna trenerica samo ja. Dvoje nas je trenera kineziologa i imamo još jednu pomoćnu trenericu koja se još uvijek školuje i koja nam pomaže s mlađim dobnim skupinama. Trenerska plaća nam je osigurana od Sportskog saveza Grada Zagreba, a klub se financira isključivo iz članarina ili od nekih donacija. Ima par roditelja u klubu koji imaju firme koje nam doniraju, ali nam ne uplaćuju novac izravno na račun nego nam kupuju opremu. Oprema je vrlo skupa, a mi smo napravili takav sustav da svakom sportašu klub osigurava opremu, a roditelji moraju kupiti samo osnovne stvari, dakle tenisice, dresove, odjela za utrku... Skije, štapove i skijaške cipele svima osigurava klub kroz donacije ili kroz natječaje Grada i ministarstva na koje se javljamo.Čim se spomenu skije, skijaške cipele i odijela, stječe se dojam da je skijaško trčanje skup sport!?- Mislim da je u današnje vrijeme svaki sport skup, no s druge strane, s obzirom na dostupnost video igrica i društvenih mreža koje su mnogoj djeci zamijenile igralište, ni jedan sport nije skup ako ih odvoji od tih njihovih zanimacija. Dogodi mi se da mi djeca kažu da u slobodno vrijeme igraju tenis, ja im kažem „Super, to vam je odlična dodatna aktivnost!“, a onda shvatim da oni igraju tenis preko aplikacije na mobitelu. A cijene opreme… Kada govorimo o vrhunskom skijaškom trčanju, skije su oko 600 eura, cipele 400, štapovi su 400, pa onda još odijelo i dres… Oko 2000 eura je cijena opreme jednog skijaša na startu utrke Svjetskog kupa, pojašnjava Lorena. U Skijaškom klubu Sljeme dominiraju 'cure' Poznato je da je Vedrana Malec bila sudionica triju Zimskih olimpijskih igara te da je u Pekingu 2022. nastupala i Tena Hadžić. Ima li u SK Sljeme nekih budućih olimpijaca?- To su još uglavnom djeca od 12 do 15 godina, ali potencijala ima. Jedna naša djevojčica, Iris Smiljanić iz Markuševca, prošle je godine na nekad popularnom Topolino kupu, koji se sada zove&nbsp;Skiri Trophy, osvojila brončanu medalju u kategoriji do 12 godina. To je bila jedina medalja za Hrvatsku te godine. Imamo i tu u Šestinama nekoliko jako talentiranih djevojčica, poput Sare Burek Svetec koja je krenula u srednju školu. Osim Tene, za koju se nadamo da će ispuniti normu i za Zimske olimpijske igre 2026. godine, imamo još jednu hrvatsku reprezentativku u klubu - Leonu Garac koja je trenutačno u C-reprezentaciji. Mislim da je pred njima svijetla budućnost.&nbsp;Teško je ne primijetiti da Lorena spominje isključivo ženska imena. Znači li to da je skijaško trčanje u Hrvatskoj pretežno ženski sport?- Brojčano je, zapravo, više muškaraca kod nas u skijaškom trčanju, ali u našem klubu dominiraju cure. Riječ je o tome da dečki otiđu u nogomet ili košarku, a djevojčice, barem ovdje, očito imaju manji izbor sportova, pa dođu u skijaško trčanje i one koje dođu vrlo su uspješne. Dečki iz kvarta koji su motorički jako sposobni najčešće odaberu neke druge sportove.Naravno da statusom skijaškog trčanja u Hrvatskoj Lorena nije zadovoljna.&nbsp;- U Hrvatskoj skijaško trčanje nije popularno, premalo je zastupljeno i u medijima, što je problem i mnogih drugih sportova. Ako djeca ne vide neki sport na televiziji, ona će se njime vrlo teško početi baviti. Događa se da djeca dođu u srednju školu u sportske razrede i kad kažu da se bave skijaškim trčanjem ostala djeca nemaju pojma što je to. U skandinavskim zemljama je, pak, to sport broj jedan, nacionalni sport za koji svi znaju. Izvan Hrvatske se ljudi jako puno bave rekreativno skijaškim trčanjem, a to je zapravo ključno jer ako dobiješ ljude u rekreaciju dobit ćeš i u vrhunski sport.&nbsp;&nbsp;U Hrvatskom skijaškom savezu brojni su sportovi i skijaške discipline, pa se skijaškom trčanju nije lako izboriti za „mjesto pod suncem“.- Da, u Hrvatskoj nam se teško izboriti. Torta se dijeli na onako velike komadiće kakve imaš rezultate, to mi je jasno. Naš savez se financira iz programa Hrvatskog olimpijskog odbora, a financira se, naravno, i od sponzora. S obzirom na to da skijaško trčanje u Hrvatskoj još nije popularno među rekreativcima, nije automatski popularno ni među sponzorima. I to je nešto što je nama veliki problem. Mi u klubu imamo sportašice koje su bile na vrhunskoj razini. Recimo, Tena kad je ušla u FIS je prve dvije godine bila prva na rang-listi u svojem godištu, prošle godine je osvojila i bodove u Svjetskom kupu, na Svjetskom juniorskom prvenstvu imala je u kvalifikacijama 15. vrijeme, na kraju je bila 23. A sve to uz teške uvjete treniranja i uz to da paralelno „gura“ i školu. Ali, i s ovim našim malo težim uvjetima sigurna sam da možemo parirati alpskom skijanju, naročito kada bi se još popravila infrastruktura za treniranje u Zagrebu - zaključuje Lorena Malec Mlinarić.&nbsp;

Budući da skijaško trčanje u Hrvatskoj još nije popularno među rekreativcima, nije automatski popularno ni među sponzorima. I to je nešto što nama predstavlja veliki problem, kaže glavna trenerica Skijaškog kluba Sljeme

Lorena Malec Mlinarić: Sigurna sam da skijaško trčanje može parirati alpskom skijanju

Svi koji prate sport znaju da je Zadar već desetljećima vrlo jaka i uspješna sportska sredina koja je iznjedrila i afirmirala brojne vrhunske sportaše i klubove. Spomenimo ovom prilikom samo Krešimira Ćosića i Košarkaški klub Zadar, atletičarku Radojku Franzotti, sedmerostrukog stolnoteniskog olimpijca Zorana Primorca, košarkašicu Koranu Longin, olimpijske pobjednike u jedrenju Šimu Fantelu i Igora Marenića i najboljeg hrvatskog nogometaša svih vremena Luku Modrića.O aktualnom stanju u zadarskom sportu više nam je rekla Snježana Jurinić, predsjednica Športske zajednice Grada Zadra (ŠZGZ) i novoizabrana članica Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora.- Možemo s ponosom reći da smo u 2024. godini zadržali visoku razinu ostvarenih sportskih rezultata kako u seniorskim uzrastima tako još i više u mlađim dobnim kategorija. Ne bih posebno isticala pojedince, spomenute rezultate ostvarili su košarkaški, borilački sportovi, veslači, atletičari, triatlonci, gimnastičari, skakači u vodu, ritmička gimnastika, biciklizam… Svi imaju puno uspjeha, kako na međunarodnim natjecanjima, tako i na državnima, kaže Snježana Jurinić.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Sport generira u turizmu visoke ekonomske učinke Ni jedan grad u Hrvatskoj nema sportski centar poput zadarskog Višnjika. Nije, međutim, nimalo lako osigurati termine za treninge i natjecanja svim sportašima i klubovima.&nbsp;- ŠC Višnjik, kao dobro osmišljen i dobro ostvaren projekt stvaranja sportske i rekreacijske infrastrukture, otvoren je za sve dobne skupine i različite kategorije sportaša i rekreativaca, koriste ga sportski klubovi iz 36 sportova i veoma teško je osigurati termine svim sportašima i klubovima prema njihovim zahtjevima. No, postoji Pravilnik u sportskoj zajednici o korištenju sportskih termina kojeg se pridržavamo i koji osigurava korisnicima iz Programa javnih potreba u sportu termine i redovna natjecanja i njih Grad Zadar sufinancira. Dnevno Višnjikom prođe oko četiri tisuće posjetitelja i korisnika na njegovih 200 tisuća četvornih metara.Dobra sportska infrastruktura omogućava Zadru i organiziranje velikih sportskih priredbi. Ove godine je, primjerice, u dvorani Krešimira Ćosića održano Europsko prvenstvo u karateu, sljedeće godine je Europsko ekipno prvenstvo u stolnom tenisu.&nbsp;- Sportske manifestacije izuzetno su nam važne zbog sportskog turizma i Zadra kao sportsko-turističke destinacije. Sport u turizmu generira visoke ekonomske učinke, kako izravne tako i neizravne. Izravni se ostvaruju na temelju prodaje sportsko-rekreacijskih usluga, ali isto tako važni su i oni neizravni koji se manifestiraju kroz motivaciju za izborom turističke destinacije, produženjem turističke sezone, prevladavanjem sezonskog karaktera turizma, povećanjem izvanpansionske potrošnje te unapređenjem raznolikosti i kvalitete turističke ponude. Grad Zadar je redovito pokrovitelj takvih manifestacija. Besplatna univerzalna sportska škola s 250 djece Poznat je hrvatski problem s premalim brojem ljudi koji se bave sportom ili rekreacijom. Posljednjih godina je, tako, Zadar postigao odlične rezultate u obuci neplivača. Što ŠZGZ radi po pitanju uključivanja što većeg broja ljudi u sport?- Športska zajednica Grada Zadra posebnu pažnju posvećuje uključivanju što većeg broja&nbsp;građana u sportske aktivnosti kao zdravog načina života, pa tako u svojim programima imamo program besplatnog vježbanja za osobe starije od 60 godine u koji se uključuju građani po mjesnim odborima. Tu je orijentacijsko i nordijsko hodanje, zdravstveni programi na bazenu ŠC Višnjik, kao i razne manifestacije za građane. Dajemo i podršku sportsko-rekreativnim udrugama kojih je 14 u gradu.&nbsp;Djeca i mladi u posebnom su fokusu...- Što se tiče sporta djece i mladih, imamo preko ŠZGZ-a besplatnu univerzalnu sportsku školu dva puta tjedno koju pohađaju djeca od 4 do 6 godina te djeca od 7 do 10 godina koja nisu uključena u sportske udruge i njihove sportske škole. U univerzalnoj sportskoj školi imamo 250 djece. Imamo i besplatne programe tijekom ljetnih praznika, olimpijadu vrtića i programe koje provodimo s Hrvatskim olimpijskim odborom. Sudjelujemo i u projektu Ministarstva turizma i sporta „Vježbajmo kroz zadarsku županiju od malih do mladih“, surađujemo s Gradskim školskim savezom te organiziramo radionice o važnosti bavljenja sportom za zdravlje, radionice o zdravoj prehrani, radionice o fair playu i „Stop nasilju u sportu“. Ima tu još puno drugih programa koje ostvarujemo u suradnji sa sportskim udrugama.U nadležnosti Snježane Jurinić je i vrhunski sport u gradu. Koji su trenutačno najveći problemi vrhunskog sporta u Zadru?- Najveći problem vrhunskog sporta u našem gradu je odlazak sportaša iz pojedinih sportova, posebice ekipnih, na fakultete u druge gradove. Zadovoljna proračunskim izdvajanjima Zadra za sport Čelnica sporta u Zadru nije nezadovoljna proračunskim izdvajanjima za sport.&nbsp;&nbsp;- Zadovoljni smo proračunskim izdvajanjima za sport u Zadru, osigurani su sportski objekti i redovna djelatnost sportskih klubova, a nezadovoljnih će uvijek biti. Nastojimo svake godine povećavati izdvajanja za sport osobito za djecu i mlade kao i za podršku rekreativcima.&nbsp;Zadranima vjerojatno mnogi zavide na sportskoj infrastrukturi s kojom u Hrvatskoj ima jako puno problema.&nbsp;- Surađujem s drugim sportskim zajednicama i imam veoma prijateljske odnose s njima i rado razmjenjujemo sportska iskustva i pomažemo jedni drugima. Mislim da nema zavisti nego jednostavno želimo za dobrobit sporta da svaka sredina stvori infrastrukturu i omogući sport dostupan svima.Ljetos je u Zadru održana vrlo uspješna edukativna radionica 'Glas žena u sportu' uz rekordan odaziv sportašica, trenerica i sportskih dužnosnica. Svjedoči li to samo velikom zanimanju za dobrom prezentacijom ženskog sporta u medijima ili, možda, i određenom nezadovoljstvu trenutačnim stanjem na tom polju?- Radionica je bila vrlo korisna i uspješna. Nema nezadovoljstva nego samo velike zainteresiranosti mladih trenerica i sportašica za dobrom prezentacijom ženskog sporta u medijima. I ovim putem zahvalila bih HOO-u na odabiru Zadra za radionicu i davanju prilike mladim sportašicama, trenericama i sportskim djelatnicama da nauče kako će se prezentirati u javnosti putem medija te pokazati sve ono što uspješno rade u svom poslu, a to je sport - zaključila je Snježana Jurinić.&nbsp;&nbsp;

Najveći problem vrhunskog sporta u našem gradu je odlazak sportaša iz pojedinih sportova, posebice ekipnih, na fakultete u druge gradove, kaže predsjednica Športske zajednice Grada Zadra i članica Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora

Snježana Jurinić: Sportske priredbe izuzetno su nam važne zbog sportskog turizma i Zadra kao sportsko-turističke destinacije

Nakon Rijeke, Zagreba, Osijeka, Splita, Pule, Šibenika, Dubrovnika, Zadra i Karlovca, Korčula je ugostila deseto izdanje radionice koju organizira Hrvatski olimpijski odbor, a prisustvovalo joj je 30-ak sportašica, trenerica, sportskih djelatnica i nastavnica s otoka Korčule, nekoliko mladih sportaša te bivši plivački olimpijaca, a danas trener u Korčulanskom plivačkom klubu Mario Todorović.Radionica se sastojala od predavanja o prednostima i zamkama interneta i društvenih mreža,&nbsp;važnosti medijske pismenosti, kao i o rodnim stereotipima i seksizmima u medijskom praćenju ženskog sporta te od praktičnih vježbi pred televizijskim kamerama - simulacije press konferencija i izjava u mix zoni - te analize snimljenog materijala.&nbsp;Predavači i demonstratori bili su predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova HOO-a Morana Paliković Gruden, direktorica Ureda za odnose s javnošću i međunarodnu suradnju HOO-a Mia Baćić, akademik Ratko Cvetnić, sportski novinari Jura Ozmec i Marin Šarec te snimatelj Damir Donadić.- Problem sportašica koje tek ulaze u vrhunski sport, ali i onih koje su već ostvarile vrhunske rezultate je njihova prezentacija, u prvom redu u elektroničkim medijima jer ono što se snimi to se i objavljuje, bez mogućnosti dorade. Drugi problem su društvene mreže na kojima naše sportašice vrlo često objavljuju, ali često ne i sadržaj koji je vezan za sport, čak iako su postigle značajne rezultate na Olimpijskim igrama ili svjetskim prvenstvima. To se nekako izgubi, pa sve drugo, poput njihovog izgleda ili komentara aktualnih događaja, postane važnije, rekla je Morana Paliković Gruden najavljujući radionicu.Radionici su nazočile i gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević te načelnica Lumbarde Marija Klisura Baglija.- Nisam sigurna da sam se do sada susrela sa sličnim projektom, čija je važnost nedvojbena. Riječ je tu o puno širem kontekstu predrasuda društva prema ženama, ne samo u sportu. Ovakve aktivnosti potiču ljude na razmišljanje o tome da smo mi žene u današnje vrijeme, koliko god se prezentiramo kao ravnopravne, još uvijek daleko od toga. Mi na Korčuli se u duhu ravnopravnosti i dalje borimo u političkoj areni i svaki napor da se žene i kroz sport osnaže ćemo svakako podržati, kaže Marija Klisura Baglija.Partneri Hrvatskog olimpijskog odbora u ovom projektu, o kojem će sljedeće godine biti organizirana i međunarodna konferencija, su Agencija za elektroničke medije, Hrvatski paraolimpijski odbor, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH.

Korčula, 12. prosinca 2024. - U Korčuli je održana edukacijska radionica projekta Glas žena u sportu, kojem je cilj poboljšanje prezentacije sporta i sportašica u objavama na društvenim mrežama, kvalitetnije komuniciranja s predstavnicima medija te priprema sadržaja koje sportašice žele podijeliti s javnošću i medijima.

 U Korčuli održana deseta edukativna radionica projekta Glas žena u sportu 

Prvi dio sastanaka, održan 3. prosinca, bio je posvećen analizi trenutačnog stanja i izazova s kojima se suočavaju nacionalni olimpijski odbori u implementaciji mjera za smanjenje emisija ugljičnih plinova. Posebna pažnja posvećena je razvoju novog alata za mjerenje ugljičnog otiska, koji će omogućiti preciznije praćenje i planiranje emisija povezanih s organizacijom sportskih događaja. Uz to, raspravljalo se o inovativnim pristupima uključivanja sportaša kao ambasadora održivosti te o mogućnostima boljeg usklađivanja sponzorskih ugovora s ciljevima održivosti.Na radionicama održanim 4. i 5. prosinca naglasak je stavljen na razvoj i praćenje strategija za smanjenje emisija. Sudionici su raspravljali o najboljim praksama, potencijalnim barijerama te načinima za učinkovitije komuniciranje važnosti održivosti. Istaknuta je potreba za integracijom održivih praksi u svakodnevno poslovanje sportskih organizacija, uz naglasak na transparentno praćenje i redovitu evaluaciju rezultata.Sudionici su također osvijestili širu globalnu sliku klimatskih promjena i njihova utjecaja na sport. Osvrti na znanstvene izvještaje istaknuli su nužnost hitnih mjera za smanjenje emisija, kao i prilike koje klimatska tranzicija donosi za razvoj sporta i šire zajednice.Hrvatski olimpijski odbor aktivno doprinosi ciljevima OCEAN projekta i s ponosom ističe svoj angažman u razvoju alata, strategija i edukacije potrebnih za smanjenje ugljičnog otiska. Suradnja s drugim nacionalnim olimpijskim odborima i razmjena znanja temelj su za postizanje održivih promjena koje će dugoročno koristiti cijelom sportskom sektoru. Planovi za nastavak projekta uključuju:•	Izradu nacrta strategije za smanjenje emisija (prosinac 2024. - siječanj 2025.), uključujući razmjenu 	nacrta među partnerima projekta.•	Interno odobrenje strategije unutar svake organizacije (siječanj – veljača 2025.).•	Predaju 90% dovršene strategije projektnom vodstvu (do 14. ožujka 2025.).•	Predaju konačne verzije strategije Europskoj komisiji (do 25. travnja 2025.).•	Razradu komunikacijskog i lansirnog plana te pridruživanje UN-ovom okviru "Sports for Climate Action" (do travnja 2025.). Ovim planom OCEAN projekt nastavlja predvoditi održive inicijative u sportu, uz aktivnu ulogu krovne udruge hrvatskog sporta. Kao partner OCEAN projekta HOO pridonosi održivijoj budućnosti sportskih organizacija, što znači i izgradnji održivije sportske budućnosti. (hoo/ać)

clanci-slike/OCEAN-projekt_Prag-5.-prosinca.jpg

Prag, 5. prosinca 2024. - Hrvatski olimpijski odbor (HOO), kao jedan od partnera OCEAN projekta, sudjelovao je na nizu sastanaka i radionica održanih od 3. do 5. prosinca 2024. godine u Pragu. Susreti su okupili predstavnike nacionalnih olimpijskih odbora iz cijele Europe kako bi se osvrnuli na postignuti napredak, razmijenili iskustva i zajedno radili na održivim praksama u sportu.

Hrvatski olimpijski odbor sudjelovao na sastanku OCEAN projekta u Pragu

Prvog dana tema su bili stručni izazovi, a o njima je u uvodnom obraćanju govorio direktor Ureda za programe nacionalnih sportskih saveza i razvojne programe HOO-a Neven Šavora, ustvrdivši kako su u HOO-u pripreme za Los Angeles krenule odmah nakon Pariza. Na njega se nadovezao direktor HOO-ova Ureda za olimpijski program Damir Šegota, koji je u svojoj prezentaciji istaknuo kako su sredstva za ovaj četverogodišnji ciklus povećana za 130 posto, odnosno za 10 milijuna eura. Poglede trenera na predstojeće Igre u najvećem kalifornijskom gradu iznijeli su i treneri individualnih i ekipnih sportova, Mladen Katalinić iz atletike i Pero Kuterovac iz vaterpola. O dosadašnjim iskustvima na najvećem višesportskom događaju današnjice, ali i o očekivanjima za budućnost na panelu su govorili: džudašica Barbara Matić, strijelac Miran Maričić, veslači Martin i Valent Sinković te gimnastičar Filip Ude. Svi oni istaknuli su veliku važnost trenera, koji su vrlo često nepoznati široj javnosti, što se posebno odnosi na pojedinačne sportove. Upravo su takvi treneri bili sljedeći panelisti - Nikola Bralić iz veslanja, Patrik Koščak iz atletike i Vladimir Mađarević iz gimnastike.&nbsp; Primjer dobre prakse predstavila je Marina Novosel&nbsp;iz Hrvatskog saveza za skokove u vodu, a u posljednjem panelu prepunom auditoriju predstavljena su iskustva i planovi ekipnih loptačkih sportova - nogometa, rukometa i odbojke. Panelisti su bili nogometni izbornik Zlatko Dalić, donedavni ženski rukometni izbornik Nenad Šoštarić i povratnik u hrvatsku odbojku, izbornik Igor Arbutina. Sva trojica izbornika složila su se o važnosti triju postavki - njegovanje kulta reprezentacije, održavanje kvalitetnog odnosa na relaciji igrači-izbornik, kao i o važnosti igrač(ic)a s ulogom vođe ekipe/momčadi na terenu. Zaključak svih izbornika bio je kako oni stoje iza izbora igrača te da igrači stvaraju trenere isto kao što i treneri stvaraju igrače.&nbsp; Konferencija se nastavlja u petak (12. prosinca) kada će tema „Pogled prema Olimpijskim igrama Los Angeles 2028.“ biti prezentirana s aspekta organizacijskih izazova. (hoo)&nbsp;

clanci-slike/HOO---konferencija-Sv.-Martin--1.-dan.jpg

Toplice Sv. Martin, 11. prosinca 2024. - Tradicionalnu dvodnevnu Godišnju konferenciju Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), sedmu po redu, ugostile su Terme Sveti Martin, a naziv ovogodišnje konferencije je „Pogled prema Olimpijskim igrama Los Angeles 2028. - stručni i organizacijski izazovi“.&nbsp;

Prvi dan Godišnje konferencije HOO-a obilježili paneli s trofejnim olimpijcima i trenerima

Na konferenciji, koja će se održati 11. i 12. prosinca u hotelu Golfer u Svetom Martinu na Muri (Izvorska 3), bit će prezentirane najnovije informacije iz upravljačko-administrativnog i stručno-trenerskog područja. Prvi dan konferencije rezerviran je za trenere i stručno osoblje u nacionalnim sportskim savezima, a drugi dan - za uzvanike i sportske djelatnike nacionalnih sportskih saveza.&nbsp; Prvoga dana održat će se i simpozij „Pogled prema Los Angelesu 2028. - stručni izazovi“ dok će tema drugog dana konferencije biti „Pogled prema Los Angelesu 2028. - organizacijski izazovi“. Godišnja konferencija HOO-a 2024. može se izravno pratiti i na poveznicama: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=txdJmiuhiCM" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=txdJmiuhiCM</a> (1. dan) <a href="https://www.youtube.com/watch?v=0NheOCCxKcg" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=0NheOCCxKcg</a> (2. dan) PROGRAM 1. DANA (11. prosinca) "Pogled prema OI LA 2028 - stručni izazovi"&nbsp; Mjesto: Terme Sveti Martin, Sveti Martin na Muri&nbsp;Datum: 11.12. 2024. (trajanje 13:00 - 18:00)&nbsp;Sudionici: sportski treneri u NSS-ima, sportski direktori, sportski liječnici, psiholozi, nutricionisti, sportaši, sportski znanstvenici&nbsp; 12:00 -13:00 Prijava i koktel dobrodošlice&nbsp;13:00 - 13:15 Pozdravni govor - mr.sc. Siniša Krajač (glavni tajnik HOO-a)&nbsp;13:15 - 13:30 Predstavljanje projekta LA 2028 (Damir Šegota)&nbsp;13:30 - 13:45 Pogled trenera - individualni sport (Mladen Katalinić)&nbsp;13:45 - 14:00 Pogled trenera - ekipni sport (Ivica Tucak) 14:00 – 15:00&nbsp;Sudjeluju sportaši: Barbara Matić, Miran Maričić, Martin i Valent Sinković, Ante Vukičević, Filip Ude (moderator Tomica Jakopec)&nbsp;15:00 - 15:45 Ručak&nbsp;15:45 - 16:45 Individualni sportovi - Nikola Bralić, Patrik Koščak, Damir Bošnjak, Vladimir Mađarević (moderator Pero Kuterovac)16:45 - 17:45 Ekipni sportovi - Zlatko Dalić, Ivica Tucak, Josip Sesar, Ivica Obrvan, Igor Juričić (moderator Luka Milanović)&nbsp;18:00 Posjet Sportskom centru u Nedelišću&nbsp; PROGRAM 2. DANA (12. prosinca) "Pogled prema OI LA 2028 - organizacijski izazovi" Mjesto: Terme Sveti Martin, Sveti Martin na Muri&nbsp;Datum: 12.12. 2024.&nbsp;(trajanje 10:00 - 13:00)&nbsp;Sudionici:&nbsp;sportski treneri u NSS-ima, stručni tajnici NSS-a, članovi rukovodstava NSS-a,&nbsp;predstavnici lokalnog sporta, predstavnici sportskih klubova, predstavnici državnih institucija&nbsp;10:00 - 10:15 Pozdravni govor&nbsp;- dr. sc. Zlatko Mateša (predsjednik HOO-a)&nbsp;10:15 - 10:30 HOO: izazovi i iskoraci u novom olimpijskom ciklusu – Neven Šavora&nbsp;10:30 - 10:45 Olimpijski program: pogled u budućnost - Damir Šegota&nbsp;10:45 - 11:00 Redovni i razvojni programi HOO-a: nove vrijednosti za nove uspjehe - Mario Vukoja&nbsp;11:00 -11:15 Marketing: dodatna podrška razvoju i popularnosti vrhunskog sporta -&nbsp;Ranko Ćetković&nbsp;11:15-12:15 Okrugli stol "Pogled prema LA 2028 - strateški izazovi"Sudionici: predstavnik MINTS-a, Danira Bilić (NVS), Neven Šavora (HOO), Zdravko Marić (HTS), Mario Baić (KIFZG)12:15 - 12:30 Pauza&nbsp;12:30 -13:15 Okrugli stol "Pogled prema LA 2028 - nacionalni sportski savezi"&nbsp;Sudionici: Anto Nobilo (HTS), Marijo Možnik (HGS), Perica Bukić (HVS), Ivan Veštić (HAS) i Tanja Bilić Brenner (HOO).Moderator je Tomica Jakopec.&nbsp;

clanci-slike/konferencija-panel-kuterovac-KiF.jpg

Zagreb, 9. prosinca 2024. - Hrvatski olimpijski odbor (HOO), u suradnji s Centrom za istraživanje i razvoj vrhunske sportske pripreme (CIRSP), organizira Godišnju konferenciju pod naslovom „Pogled prema Olimpijskim igrama u Los Angelesu 2028“.

Dvodnevna Godišnja konferencija HOO-a (11. i 12. prosinca) u Sv. Martinu na Muri „Pogled prema Olimpijskim igrama u LA-ju 2028.“ 

S obzirom na to da je imala status prve nositeljice Grand Slama, Cvjetko je u prvom kolu preliminarnih borbi bila slobodna. U drugom kolu bila je bolja protiv Pei Chun Yuan (TPE), a u četvrtfinalu gubi protiv domaće predstavnice Rin Maede. Cvjetko se vratila ipponom kroz repasaž protiv Poljakinje Katarzyne Sobierajske.U borbi za brončanu medalju kategorije do 70 kg borila se s Talijankom Giorgiom Stanghlerlin, protiv koje je otpočetka počela dominirati, pa je već u regularnom dijelu borbe 23-godišnja Cvjetko imala prednost od dvije opomene. Kontrola i dominacija sedme rangirane natjecateljice svijeta nastavila se i dalje, te je već u 15 sekundi produžetaka predstavnica Italije dobila treću opomenu, a Lara Cvjetko je postala prva natjecateljica iz Hrvatske koja je osvojila medalju na Grand Slamu u Japanu. Prvog dana Grand Slama na tatami je stupila Ana Viktorija Puljiz (JK Solin) koja je nastavila s dobrim borbama u svojoj sad već novoj kategoriji do 57 kg te u konačnici završila na sedmom mjestu. U kategoriji iznad 78 kg nastupila je Samoborka Helena Vuković, ali je zaustavljena u prvom kolu.Ovogodišnje izdanje Grand Slama okupilo je 274 judaša i judašica iz 44 države. Japan, kao domaćin, imao je pravo na četiri natjecatelja po kategoriji što je natjecanje činilo izuzetno jakim. U konačnici, Japan je osvojio 13 od mogućih 14 zlatnih medalja. (hjs/hoo/vk)

Tokio, 8. prosinca 2024. - Hrvatska judašica Lara Cvjetko (JK Solin) osvojila je brončanu medalju na IJF-ovu Grand Slamu u Tokiju. Posljednji turnir u 2024. održan je 7. i 8. prosinca u dvorani „Tokyo Metropolitan Gymnasium“, izgrađenoj 1954. godine, te korištenoj za vrijeme Olimpijskih igara 1964. i 2020.&nbsp;godine.

Judašica Lara Cvjetko osvojila brončanu medalju na jakom Grand Slamu u Japanu

Uz HOO i nacionalne olimpijske odbore Albanije, Crne Gore i Slovenije, partneri projekta “Woman 4 Sport” su Verlab Institut i Bravo BiH, kao i koordinator projekta Olimpijski odbor BiH.&nbsp;Dubrovnik će ugostit panel na kojem će sudjelovati renomirane hrvatske sportašice, sutkinje i uspješne žene u drugim sferama sustava sporta, a raspravljat će na zadane teme panela:&nbsp;Uspjeh u sportu vs uspjeh u profesiji (Barbara Matić, Morana Paliković Gruden, Zina Urlić, Marija Anzulović) i Sport kao cjeloživotni izbor (Sunčica Bartoluci, Klaudija Bubalo i Lada Rojc).&nbsp; Konferencija ima za cilj podržati ključne smjernice projekta i zajednički zadatak svih dionika u promicanju ravnopravnosti spolova na vodećim i upravljačkim pozicijama unutar sustava sporta, unaprijediti razumijevanje postojećih kulturoloških prepreka i potaknuti stvaranje održive promjene te povećati uloge žena u sustavu sporta u skladu s propisima i praksom EU. Skup u Hotelu Sheraton Dubrovnik Riviera započinje u utorak (10. prosinca) u 12 sati,&nbsp;a prethodit će joj konferencija za medije u 11 sati.&nbsp;(hoo) &nbsp;

clanci-slike/konferencija---Dubrovnik.jpg

Zagreb, 8. prosinca 2024. - Hrvatski olimpijski odbor (HOO), kao partner projekta “Woman 4 Sport” u sklopu poziva Erasmus+ Capacity Building in the Field of Sport, priređuje u Dubrovniku konferenciju “Woman 4 Sport: Empowering Dialogue, Advancing Impact” (osnaživanje dijaloga, unaprjeđenje utjecaja).

Na proslavi 120 godina HGS-a i 150 godina ZTD-a Hrvatski Sokol, predsjednik RH Zoran Milanović dodijelio ZTD-u Povelju Republike Hrvatske

Drugi dan Godišnje konferencije HOO-a u znaku organizacijskih izazova OI-ja 2028. u Los Angelesu

U Dubrovniku održana Međunarodna konferencija Women 4 Sport: Empowering Dialogue, Advancing Impact o jačanju uloge žena u sportu

U Korčuli održana deseta edukativna radionica projekta Glas žena u sportu

Hrvatski olimpijski odbor sudjelovao na sastanku OCEAN projekta u Pragu

Prvi dan Godišnje konferencije HOO-a obilježili paneli s trofejnim olimpijcima i trenerima

Dvodnevna Godišnja konferencija HOO-a (11. i 12. prosinca) u Sv. Martinu na Muri „Pogled prema Olimpijskim igrama u LA-ju 2028.“

Judašica Lara Cvjetko osvojila brončanu medalju na jakom Grand Slamu u Japanu

Dubrovnik u utorak (10. prosinca) domaćin konferencije o jačanju uloge žena u sportu - “Woman 4 Sport: Empowering Dialogue, Advancing Impact”

Ostale vijesti

izdvojeno

Lorena Malec Mlinarić: Sigurna sam da skijaško trčanje može parirati alpskom skijanju

Snježana Jurinić: Sportske priredbe izuzetno su nam važne zbog sportskog turizma i Zadra kao sportsko-turističke destinacije

Časopis HOO-a

OLIMP br. 92