Kroz ciljnu ravninu Sinkovići su prošli nakon izvrsnog finiša (u posljednjih 250 metara) s vremenom 6:07.00, što je rekord europskih prvenstava. Neizvjesnost utrci dali su drugoplasirani Talijani Luca Rombaldi i Matteo Sartori (6:08.25), a treći su na kraju bili Nizozemci Stefan Broenink i Melwin Tweellar (6:10.74) .Sestre Ivana i Josipa Jurković zauzele su četvrto mjesto u dvojcu s kormilarom (7:08.55), iako su dobro započele utrku i u njezinu većem dijelu držale se na trećem mjestu. Zlato su osvojile veslačice iz Rumunjske (6:56.40), srebro Nizozemke (6:57,56), a broncu Španjolke (7:03.56).&nbsp;Ostali naši predstavnici i predstavnica nastupili su u B finalima - braća Anton i Patrik Lončarić ukupno su deseti, dok je proslavljeni hrvatski samac Damir Martin bio 11., kao i Dora Dragičević u konkurenciji ženskih lakih samaca te četverac na pariće u sastavu: Karlo Borković, Davor Poljančić, Roko Bošković i Fran Šuk.&nbsp; Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita veslačkom dvojcu na pariće - Martinu i Valentu Sinkoviću - osvajanje zlatnog odličja na Europskom prvenstvu na Bledskom jezeru!

Bled, 28. svibnja 2023. - Hrvatski veslački olimpijci, braća Valent i Martin Sinković, osvojili su zlatnu medalju u dvojcu na pariće na Europskom prvenstvu na Bledskom jezeru (Slovenija), a to im je sedmi naslov u dosadašnjoj karijeri.&nbsp;

Braća Sinković sedmi put europski veslački prvaci, sestre Jurković 4. u dvojcu bez kormilara

Naslov svjetskih prvakinja hrvatske kuglačice su praktično osigurale već u prvom bloku finala, jer su Valentina Gal, Matea Juričić i Nataša Ravnić ispustile samo jedan set i napravile razliku od 180 čunjeva.U drugom bloku su hrvatske predstavnice nastavila igrati na vrhunskoj razini pa su Amela Nicol Imširović, kombinacija u sastavu Ana Bacan Schneider, Klara Sedlar i Milana Pavlic te Venesa Bogdanović povećale konačnu razliku u srušenim čunjevima na 214. sredile su Austrijanke u finalu svjetskog prvenstva u konačnici s razlikom od 214 čunjeva.Hrvatski kuglači su polufinalnim porazom od Austrije (0-2) osvojili na kraju brončano odličje. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita ženskoj kuglačkoj reprezentaciji na osvojenoj zlatnoj, kao i i muškoj kuglačkoj reprezentaciji na izborenoj bronci na Svjetskom prvenstvu u Varaždinu!

Varaždin, 28. svibnja 2023. - Hrvatske kuglačice nove su svjetske prvakinje, nakon što su posljednjeg dana Svjetskog prvenstva u Varaždinu, u borbi za zlatnu medalju bile bolje od reprezentativki Austrije sa 2-0, odnosno s 214 srušenih čunjeva razlike.

Hrvatske kuglačice svjetske prvakinje, kuglačima bronca na SP-u u Varaždinu

Govorčinović je u nedjeljnom programu po drugi put u dva dana završila na postolju. Danska predstavnica Emma Aastrand Jorgensen (1:53.57 minuta) bila je prebrza za konkurentice koje su se iza njenih leđa borile za preostale medalje. Šveđanka Linnea Stensils (1:55.38) druga je prošla ciljem, a kao treća je hrvatska olimpijka iz Tokija Anamaria Govorčinović (1:55.87). I Brođanka Vanesa Tot stigla je do svoje nove medalje na velikim natjecanjima. Pobjednica utrke na 500 metara u kanuu jednokleku uvjerljivo je bila Ukrajinka Ljudmila Luzan (2:12.92 minuta), a u izjednačenoj borbi za preostala odličja, srebro je pripalo Zsofiji Kisban (2:16.85), a bronca našoj olimpijki Vanesi Tot (2:17.39).S tri bronce iz Svjetskog kupa naše predstavnice u kajaku i kanuu na mirnim vodama najavile su vrlo dobru formu i za skorašnje Europske igre, ujedno i Europsko prvenstvo, u Krakovu i Malopoljskoj regiji u Poljskoj. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita kajakašici Anamariji Govorčinović i kanuistici Vanesi Tot na osvojenim broncama na Svjetskom kupu u Poznanju!

Poznanj, 28. svibnja 2023. - Nakon što je u subotnjem finalu na 200 metara osvojila prvu broncu, kajakašica Anamaria Govorčinović je drugog dana regate Svjetskog kupa u Poznanju (Poljska) osvojila brončanu medalje i u utrci kajaka jednosjeda na 500 metara. S brončanim odličjem oko vrata vraća se i kanuistica Vanesa Tot koja je do odličja stigla u jednokleku, također na dionici od 500 metara.

Kajakašici Govorčinović dvije bronce u SK-u, a kanuistici Tot jedna - za odličnu najavu lipanjskih Europskih igara 

<blockquote>„Istina je da Primorje trenutno ima samo jednog seniora, ali smo posebno ponosni na naše sportaše mlađih dobnih skupina koju su ove godine ušli u sastav nacionalne plivačke reprezentacije“, kaže direktorica kluba Sanja Jovanović</blockquote>﻿Riječko Primorje nesumnjivo je jedan od najboljih plivačkih klubova u hrvatskoj povijesti. Primorjaši su osvojili brojne medalje na velikim natjecanjima i u velikim i u malim bazenima, a 'potpisuju' ih: Miloš Milošević, Sanja Jovanović, Marko Strahija, Tomislav Karlo, Dorotea Bralić, Marijan Kanjer, Alen Lončar… Upravo u vrijeme dok je bio član riječkog kluba Duje Draganja je osvojio i srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine.Primorje je trenutno daleko od dosega iz prošlosti, štoviše uopće nema seniorsku ekipu, ali pozornost svakako privlače imena čelnih ljudi kluba. Naime, direktorica kluba je Sanja Jovanović, Marko Strahije je koordinator, dok je Krešimir Čač koordinator struke. S troje plivačkih olimpijaca na čelu kluba primorje je na svojevrsnom novom početku.Insajderi će reći da je cijeli projekt novog Primorja inicirala Sanja Jovanović, no direktorica će ipak to pripisati cijelom timu.„Istina je da Primorje trenutno ima samo jednog seniora, ali smo posebno ponosni na naše sportaše mlađih dobnih skupina koju su ove godine ušli u sastav nacionalne plivačke reprezentacije. Mi smo zajednički radili na ostvarenju novog projekta unutar PK Primorja te smo u suradnji s Izvršnim odborom kluba okupili tim koji trenutno radi u klubu“, kaže svojedobno ponajbolja svjetska leđašica.Obuka neplivača i škola plivanja su najbrojniji programiA kako funkcionira raspodjela posla u klubu objasnio nam je Marko Strahija:„Sanja je direktorica kluba i zadužena je za cjelokupno funkcioniranje kluba. Ja sam zadužen za koordiniranje trenera i svih pogona, a Krešo je glavni trener te je zadužen za planiranje i programiranje treninga kao i treniranje natjecateljskog pogona. Sastanci užeg stručnog tima održavaju se periodički te se na njima raspravlja o provedbi plana i programa te o tekućoj problematici u klubu.“Ono što svakako valja istaknuti je to da je trenutno glavna zadaća Primorja obuka plivača, a da u smjeru vrhunskog plivanja ode tek manji postotak djece koja dođu u klub.„Obuka neplivača i škola plivanja su nam najbrojniji programi, a još unutar kluba imamo i plivačko usavršavanje za djecu od 7 do 17 godina koja žele bolje savladati plivačke tehnike, sportske kampove te, naravno, natjecateljski pogon koji okuplja naše najkvalitetnije plivače. Prijavili smo se na natječaj Ministarstva turizma i sporta za provođenje projekta ,'Hrvatska pliva' kojem je cilj da se 160 djece kroz 20 sati nauči kako se održavati na vodi, a one naprednije naučiti i osnove plivačkih tehnika. Program je bio potpuno besplatan i odaziv je stvarno bio velik. Navedenu kvotu od 160 djece ispunili smo u roku od 48 sati i imali smo još i listu čekanja“, pojašnjava direktorica Primorja.U rubrici 'Natjecatelji' na web stranici Primorja je šest trening grupa u kojima su poimenice navedene plivačice i plivači, bez spominjanja kategorija, odnosno uzrasta. Poznat je, međutim, podatak da je Primorje prošle godine na Ekipnom prvenstvu Hrvatske nastupili s plivačicama prosječne starosti malo iznad 14 godina.Primorje ima vrhunske uvjete za trening„Trenutno u klub imamo 550 članova od kojih se 300 natječe u raznim kategorijama od početnika do seniora. Na državnim prvenstvima sudjeluje oko 60 plivačica i plivača. Trening grupe su složene po sposobnostima sportaša jer je vrlo bitno da cijela grupa može pratiti trening i da sam trening bude adekvatan za cijelu grupu. Istina je da smo prošle godine imali najmlađu žensku ekipu, ali sve te plivačice su stasale unutar našeg pogona. To je za njih bila dobra škola i povezalo ih je još više kao tim. Upravo te plivačice su sada dio našeg mlađejuniorskog nacionalnog tima što nam dokazuje da su na dobrom putu. Naši mladi sportaši su vrlo konkurentni na nacionalnom nivou. Prošle godine naše plivačice su u kadetskoj konkurenciji više puta obarale nacionalne rekorde u štafetama“, kaže Strahija.Ono što muči većinu sportašica i sportaša u Hrvatskoj – infrastruktura i uvjeti za trening – za plivačice i plivače Primorja ne postoji kao problem, što je dobro poznato i u plivačkim krugovima izvan naše zemlje.„Imamo stvarno vrhunske uvjete za trening. Sama činjenica da u Rijeku na pripreme dolazi plivačka reprezentacija SAD-a govori sve o uvjetima koje mi imamo na bazenima Kantrida. Zadovoljni smo podrškom gradskih institucija i smatramo da imamo sve preduvjete za napraviti vrhunske rezultate. Financijska situacije je stabilna, no naravno da bismo voljeli da raspolažemo i s više sredstava koje bi mogli uložiti u naše plivače“, kaže Sanja Jovanović.Povratak na vrh brzinom torpedaPitanje trenera je jedno od ključnih, ali i najproblematičnijih u hrvatskom sportu.„Mi trenutno imamo osam trenera te im nudimo dobre uvjete za rad i mogućnost rada u timu s bivšim vrhunskim plivačima i olimpijcima“, kaže Marko Strahija, ne želeći prognozirati kada će Primorje u rezultatskom smislu opet biti najbolji klub u Hrvatskoj i kada njihove plivačice i plivače opet možemo očekivati na europskim i svjetskim prvenstvima i Olimpijskim igrama:„U sportu nema garancije te je jako teško prognozirati kada će ili hoće li netko od sportaša plivati na europskom ili svjetskom nivou. Potrebno je samo naporno raditi i rezultati ne bi smjeli izostati.“Kada je riječ o popularizaciji riječkog kluba i plivanja uopće treba pohvaliti marketinšku zamisao klupskih čelnika da se PK Primorje grafički brendira kao - torpedo. Najmlađi članovi kluba su toliko oduševljeni tim rebrendingom da majice s klupskim obilježjima nose i u školi, klub organizira i natjecanje pod nazivom Torpedo Cup.Plivački klub Primorje je na novom početku, a rezultati njihovih mladih plivačica i plivača na brojnim natjecanjima pokazuju da prema vrhu hrvatskog plivanja jure brzinom torpeda.

Riječko Primorje nesumnjivo je jedan od najboljih plivačkih klubova u hrvatskoj povijesti. Primorjaši su osvojili brojne medalje na velikim natjecanjima i u velikim i u malim bazenima, a 'potpisuju' ih Miloš Milošević, Sanja Jovanović, Marko Strahija, Tomislav Karlo, Dorotea Bralić, Marijan Kanjer, Alen Lončar…

Novi početak s olimpijskim pečatom - troje plivačkih olimpijaca vraćaju riječko Primorje na vrh 

<blockquote>Zahvaljujući stipendijama mogu trenutno od trčanja živjeti normalnim životom, ali o nekom luksuzu nema govora. Još sam podstanarka.</blockquote>&nbsp;Bojana Bjeljac je prva hrvatska sportašica koja se kvalificirala na Olimpijske igre u Parizu 2024. Naša maratonka je olimpijsku normu istrčala još u prosincu prošle godine na maratonu u Valenciji, gdje je s 2:23:39 za više od dvije minute oborila i hrvatski rekord Lise Christine Stublic iz 2013. godine i bila najbolje plasirana Europljanka u spomenutoj utrci.To što je tako rano riješila pitanje odlaska Igre joj, kako kaže, puno znači iz cijelog niza razloga.„Osjećam veliko olakšanje zbog toga, sretna sam i još motiviranija za još veći napredak u ovom narednom razdoblju do Olimpijskih igara. Puno mi to znači i zbog stipendije Hrvatskog olimpijskog obora jer sam sada evidentna kandidatkinja za OI 2024. i to donosi određene povlastice. Sada znam i kada ću i gdje ići na pripreme i kako ću se pripremati za Pariz. U svakom slučaju, veliko mi je to olakšanje“, kaže Bojana Bjeljac.Bojana već uglavnom zna svoj raspored treninga i natjecanja do Olimpijskih igara.„U četvrtom mjesecu planiramo otići na pripreme u Keniju, a do Pariza ću trčati i srednje i duge pruge i maraton na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti. Vjerojatno ću se stići pripremiti za još jedan maraton do kraja godine, a želim i još malo popraviti svoje rekorde na 10.000 metara, u polumaratonu i maratonu.“Trči sve discipline od 1500 metara do maratona Bojana je nastupila i na OI u Tokiju, odnosno u Sapporu gdje je zbog malo humanijih uvjeta nego u japanskoj prijestolnici trčan olimpijski maraton 2021. Svojim rezultatom i plasmanom na 53. mjesto na tom iznimno teškom maratonu ni onda ni sada nije nimalo zadovoljna.„U Sapporu nisu bili uvjeti koji meni kao trkačici odgovaraju, pa se baš nisam pokazala u najboljem svjetlu. Nadam da će u Parizu biti puno bolje, i što se tiče plasmana i što se tiče rezultata. Koliko ću visoko biti u plasmanu i s kakvim rezultatom, to ne bih željela prognozirati jer maraton je nepredvidljiva disciplina. Ne znam još ni tko će mi sve biti suparnice tamo.“Do maratona u Parizu trčat će vjerojatno još dva maratona, onaj u kolovozu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti, te još jedan na zimu.„Posljednjih godina sam trčala najviše dva maratona godišnje. To je nekakav optimum za sve vrhunske maratonce jer imate pola godine vremena pripremiti se za svaki od njih. Oporavak od svakog maratona traje barem mjesec dana.“Bojana nastupa u velikom broju trkačkih disciplina – od 1500 metara do maratona – i na različitim podlogama na cesti, stazi i u dvorani. Je li ta svestranost planirana ili spontana?„Prije svega, ja jako volim trčati. Osim toga, ja sam se jako kasno počela ozbiljno baviti atletikom, pa sam preskočila te kraće dionice i sada mi je to jako zanimljivo. Jako mi je bila zanimljiva i ova sezona u dvorani, u kojoj sam 'usput' oborila i rekorde na 3000 i 5000 metara. Možda ti rekordi nisu bili na nekoj visokoj svjetskoj razini, no stvarno su mi te utrke super legle. Kada je riječ o mojem i hrvatskom maratonskom rekordu, mislim da je on jako dobar i da je to jako ozbiljan rezultat, što ne znači da uskoro neće biti srušen.“Kada Bojana kaže da se počela kasno baviti atletikom, onda je to za današnje pojmove uistinu kasno i nevjerojatno je da je dostigla razinu na kojoj trenutno je.Kasno se počela baviti atletikom„Trčati sam počela rekreativno s 23 godine, a tek od 2016. sam se ozbiljno počela baviti atletikom nakon početka suradnje s Mladenom Kršekom. No, već sam u osnovnoj školi na satovima tjelesnog odgoja pokazivala talent za trčanje i išla sam na školska natjecanja, no nitko me tada nije znao usmjeriti prema atletici jer u mojoj sredini nije bilo ni atletske škole ni atletskih trenera.“Bojanu svakog dana možemo vidjeti kako trči trči u Maksimiru. Kilometraža koju pretrči da bi&nbsp;bila hrvatska rekorderka uistinu je impresivna.„Treniram jednom ili dva puta dnevno. Osim u Maksimiru, trčim na stazi na Sveticama, a ponekad kad vježbamo duže dionice i na Jarunu jer tamo je veliki krug od 6300 metara pa je to psihički lakše izdržati nego na kratkoj stazi. Zimi treniram i u atletskoj dvorani u Zagrebu. Kada se pripremam za maraton skupi se po 30 i više kilometara dnevno. Tjedno je to od 180 do 200 kilometara. Istina, ja tu granicu od 200 kilometar još nisam dosegnula, obično istrčim između 180 i 190 kilometara. Ali to samo znači da imam još rezerve i dosta prostora za napredak.“Posljednjih godina je Kenija postala Bojani Bjeljac stalna baza za zimske pripreme.„Kenija je za mene najbolje moguće mjesto za pripreme. Kada vidite tko sve od najboljih svjetskih maratonaca i polumaratonaca tamo trenira, jasno vam je da je to nešto posebno. Prije svega zbog visine od 2400 metara. Zrak je tamo razrijeđen i nemate dosta kisika, staze su brdovite i valovite, zna biti i dosta vjetrovito… Ako trebate sparing-partnera, platite ga i dobijete ga. I tamo trčim dva puta dnevno, no ne istom brzinom kao što trčim ovdje. Kad se iz takvih uvjeta spustite u nizinu s poboljšanom krvnom slikom osjećate se sposobnima za jako dobre utrke.Pripreme u Keniji, na kojima zna ostati i preko dva mjeseca, imaju još neke svoje specifikume.„Prehrana je tamo, naravno, dosta drukčija, no ipak je prilagođena nama. Meso ne jedemo ni za doručak ni za ručak, eventualno malo za večeru. Puno se jede leča, riža, tijesto i kukuruzno brašno kuhano u vodi, što je neki tamošnji specijalitet. Prije korone, 2020. godine, sam bila tamo 70 dana, a ponekad ostanem i samo tri tjedna. Sada planiram ostati cijeli travanj. Inače odlazimo tamo u siječnju, no kako sam u prosincu ispunila olimpijsku normu, malo smo promijenili plan. Trener je rekao da se sada malo moram pomučiti trenirajući po zimi da se previše ne opustim. A i da se ne uobrazim, rekao je. Tako sam se ove zime malo i smrzavala, ali su kao poklon stigla dva dvoranska rekorda.“Bojana kaže da se od 2016. godine profesionalno bavi trčanjem. No, tko sve financijski podržava taj njezin profesionalizam?Živi od stipendija„Trenutno živim od stipendija, od kategorizacije i sada od olimpijske stipendije. Dakle, od stipendija AK Dinamo-Zrinjevac, Hrvatskog atletskog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora. Sponzora u Hrvatskoj trenutno nemam, ali potpisala sam ugovor s proizvođačem sportske opreme Asics što mi dosta znači. Tehnologija izrada tenisica je znatno unaprijedila dugoprugaške rezultate posljednjih godina i još uvijek ih unapređuje. Sad to pomalo sliči napretku tehnologije u automobilizmu, recimo. S boljom opremom se ostvaruju bolji rezultati. Uglavnom, zahvaljujući svemu navedenome mogu trenutno od trčanja živjeti normalnim životom, ali o nekom luksuzu nema ni govora. Još sam podstanarka.“Bojana misli da još dugo može trčati na visokoj razini.„Ha, ako sam kasno počela, onda ću, nadam se, i kasno završiti karijeru. Mislim da još dosta dugo mogu izdržati na visokoj razini ako ne bude ozljeda. Maratonke mogu jako dugo trajati. Primjerice, najbolje australske maratonke imaju 44, 45 godina, a trče brže od mene.“Iako ćemo ju vjerojatno još dugo gledati na cestama i stazama, razmišlja i o karijeri nakon karijere.„Voljela bih ostati u sportu kao trenerica ili raditi neki posao u atletskom okruženju u kojem se sada nalazim. Željela bih raditi u sportu jer sport je moj životni odabir“, zaključila je Bojana Bjeljac.

clanci-slike/77015-photoshooting---bojana-bjeljac---atletika.jpg

Bojana Bjeljac je prva hrvatska sportašica koja se kvalificirala na Olimpijske igre u Parizu 2024. Naša maratonka je olimpijsku normu istrčala još u prosincu prošle godine na maratonu u Valenciji, gdje je s 2:23:39 za više od dvije minute oborila i hrvatski rekord Lise Christine Stublic iz 2013. godine i bila najbolje plasirana Europljanka u spomenutoj utrci.

Bojana Bjeljac, prva hrvatska olimpijka za Pariz: Tjedno pretrčim između 180 i 190 km, ali još imam rezerve

Glavna odluka odnosi se na dopunu HOO-ove službene evidencije osvajača olimpijskih medalja, kao i onih osvojenih na SP-ima u olimpijskim sportovima i disciplinama. Uz taj registar uvodi se i evidencija trenera/izbornika koji su sudjelovali u osvajanju medalja pojedinih sportaša. Na taj način će, sukladno novom Zakonu o sportu, svi hrvatski treneri s navršenih 55 godina i ispunjenim preduvjetom o osvojenoj medalji, ostvarivati pravo na naknadu za sportsku izvrsnost. Nakon trenerova ulaska u HOO-ov registar, tročlano povjerenstvo razmatrat će činjenice iz njegova zahtjeva za ostvarivanje prava. Za slučaj da trener s ostvarenim pravom trajne naknade već koristi naknadu za sportsku izvrsnost koju je ostvario kao sportaš, jedne naknade morat će se odreći.&nbsp; Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša pozdravio je ovu odluku za koju se HOO već godinama zalagao, a spomenuo je i prvog korisnika - legendarnog Antu Kostelića.&nbsp; Vijeće je odlučilo da Zdravstvena komisija HOO-a razmotri zahtjeve Hrvatskog atletskog saveza (za Sandru Perković) i Hrvatskog veslačkog saveza (za braću Sinković) kojim se traže dodatna sredstva paušala zdravstvene skrbi sportaša u projektu OI Pariz 2024. Što je tiče novih imena u Olimpijskom programu HOO-a za spomenute Igre, sa statusom potencijalnog B olimpijskog kandidata uvršten je hrvač Filip Šačić. U HOO-ovu razvojnom programu I od 1. travnja novi korisnici su Marko Božić (judo) i Vanja Burmudžija (kickboxing), u program II/1 od 1. svibnja uvršten je Vivian Banjac (kuglanje), dok boksač Lovro Pavčec iz ovog programa prelazi u program Hrvatskih olimpijskih nada (od 1. lipnja). Status olimpijske nade ulaskom u istoimeni HOO-ov program ostvario je i biatlonac Matija Legović (od 1. svibnja). Jari Kessler (klizanje) od 1. svibnja je korisnik programa III sa 100-postotnim iznosom sredstava. U programu sufinanciranja rada trenera Dejan Brajdić (biatlon) prelazi u viši rang i od 1. travnja je trener sportaša mlađih dobnih skupina, a umjesto trenera Aleksandra Petrovića, od 1. travnja je među trenere ekipnog olimpijskog sporta uvršten Josip Sesar. U kategoriji trenerica mlađih dobnih kategorija od 1. svibnja prava će ostvarivati Vesna Vitez (streljaštvo), kao i Klara Šiljeg (plivanje) od 1. lipnja. Uvažavajući sjajne rezultate skijašice Zrinke Ljutić, Vijeće HOO-a je potvrdilo prijedlog da se njezin trener i otac Amir Ljutić od 1. lipnja promakne u viši rang programa sufinanciranja - u kategoriju kvalitetnih trenera. Trener Yousef Hasan (boks) od 1. lipnja će dobivati 100-postotni iznos naknade za trenere.Članovi Vijeća prihvatili su i prijedlog korisnika programa „Aktivne zajednice“ i „Od sportske škole do Olimpijskih igara“ za 2023. godinu, a dobili su i informaciju o provedbi izbornog procesa HOO-ove Nagrade „Milan Neralić“, čija će dodjela biti početkom lipnja u Zagrebu.&nbsp;&nbsp;Pokroviteljstvo HOO-a dobili su: 17. hrvatsko savjetovanje o obuci neplivača u Orahovici (19. - 21. listopada 2023.), projekt „Pokaži srce“ 2022. - 2026., Međunarodni kongres sportske medicine u Zagrebu (15. lipnja 2023.) te Inicijativa „TIP TOP Generation“.&nbsp;&nbsp;Sljedeća sjednica Vijeća HOO-a zakazana je za 13. lipnja.&nbsp;(hoo/vk)

clanci-slike/12591-vijece_-hoo-a_-51.-sjednica.jpg

Zagreb, 24. svibnja 2023. - Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) održalo je u zagrebačkom hotelu Sheraton 51. redovnu sjednicu u aktualnom mandatnom razdoblju.

HOO uvodi evidenciju trofejnih trenera s ciljem provedbe isplate naknada za sportsku izvrsnost

Na dnevnom redu je 16 točaka, u kojima će, između ostaloga, Ured za olimpijski program HOO-a informirati članove Vijeća o stanju prijava hrvatskih sportaš(ic)a za lipanjsko-srpanjske Europske igre u Krakovu i Malopoljskoj oblasti u Poljskoj, kao i o izmjenama i dopunama lista s olimpijskim kandidatima za OI u Parizu 2024. godine. Raspravit će se i zamolbe dvaju nacionalnih sportskih saveza za dodatnim sredstvima paušala zdravstvene skrbi sportaša u Projektu Pariz 2024., kao i prijedlozi Radne skupine o korisnicima programa „Aktivne zajednice“ i „Od sportske škole do Olimpijskih igara“ za 2023. godinu.Stalna točka dnevnog reda su i promjene u razvojnim programima HOO-a za sportaše i trenere, kao i pokroviteljstva te pozitivna mišljenja za održavanje sportskih događaja u Republici Hrvatskoj.&nbsp;(hoo/vk)&nbsp;

clanci-slike/526944-vijece_hoo-a_49.-sjednica.jpg

Zagreb, 23. svibnja 2023. - Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša sazvao je 51. redovnu sjednicu Vijeća HOO-a za srijedu, 24. svibnja 2023. godine u 10 sati, a mjesto održavanja je zagrebački hotel Sheraton (dvorana Zagreb).

U srijedu, 24. svibnja u 10 sati, u Zagrebu će se održati 51. sjednica Vijeća HOO-a 

Konferencija je otvorena pozdravnim govorom glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića. Kazao je kako je za društvo bitno preuzeti inicijativu pri unapređenju sporta i istaknuo kako su zaključci prošlogodišnje konferencije prepoznati kao korisni te implementirani kroz različite programe. Istodobno apelira na gospodarstvenike da ulože u sport, čime se može poduprijeti kolegijalnost, prijateljstvo i dokaz da se radom postiže puno. "Nama trebaju novi Dalići i Petrovići", istaknuo je Klarić pa upitao: "Prepoznajemo li važnost Petrovića u današnjoj generaciji? Prepoznajemo li važnost novih Petrovića u današnjem digitalnom svijetu?" Premda je sport i posao, u bazi toga stoje ljudi koji stvaraju dobre osobine. Stoga društvo, Vlada i gospodarstvenici moraju preuzeti svoj dio odgovornosti, ističe. Vlada kroz porezna rasterećenja ulaganja u sport. Sportske organizacije kroz konzistentno i efikasno nošenje s korupcijom. "Jedino tako ovo društvo može dati poticaj mladima da stvaraju bolje društvo i bolji svijet. Onaj u kojem nećemo biti otuđeni", zaključio je. Uslijedio je intervju s ministricom Brnjac i predsjednikom HOO-a Zlatkom Matešom. Ministrica je istaknula kako sport i turizam imaju izvrsne rezultate, a da upravo uspjesi sportaša pružaju izvrsnu promociju. Kao primjer je istaknula period nakon utakmice s Brazilom tijekom prošlog svjetskog prvenstva u nogometu kada je zanimanje za Hrvatsku poraslo diljem svijeta. Ističe i da joj je drago što je Svjetska turistička organizacija prepoznala Hrvatsku kao idealnu destinaciju za drugi Svjetski kongres sportskog turizma. Dodaje i da je sport vrlo značajan za gospodarski, lokalni razvoj i razvoj same destinacije. Istaknula je kako se gospodarske aktivnosti turizma i sporta izrazito dobro dopunjuju. "Imamo sportske manifestacije koje Vlada redovito podupire kao što je VRC s 3,2 milijuna eura, CroRace, Europsko prvenstvo u hrvanju i druga. Vlada je uvijek uz sport, od početka mandata pa do danas. Mislim da nam se značajna financijska ulaganja višestruko vraćaju", kazala je ministrica Brnjac.Kazala je kako je vlada prepoznala potencijale sporta u doprinosu turizmu zbog čega je i osigurala sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Trenutačno je 40 milijuna eura usmjereno u sportsku infrastrukturu, a na natječaje je prijavljeno stotinjak projekata.&nbsp;"Od 2018. počelo je ulaganje u sportsku infrastrukturu kada je Vlada krenula sufinancirati projekte jedinica lokalne samouprave. Riječ je o 170 projekata i 10 milijuna eura, a za sljedeće razdoblje osigurano je više od 30 milijuna eura iz državnog proračuna. Nismo ni tu stali, kroz višegodišnji financijski okvir prvi put smo uspjeli ispregovarati sredstva za aktivni turizam, a ta lokacija je vrijedna 40 milijuna eura. Ti natječaji bit će raspisani sredinom 2024. godine, znači, govorimo o više od 100 milijuna eura ukupno za sportsku infrastrukturu", objašnjava ministrica. "U pravilniku za provedbu natječaja definirani su sportski, društveni i gospodarski kriteriji", kaže Brnjac. No, ističe kako upravo djeca trebaju biti glavni fokus ulaganja, što je moguće postići kroz investicije iz Nacionalnog plana i operativne programe. Objasnila je i važnost sporta za cjelogodišnji turizam podatkom da gosti zbog sportskog turizma dolaze pretežno izvan sezone. Stoga je u fokusu strategije turističkog razvoja bio razvoj cjelogodišnjeg ravnomjerno regionalno raspoređenog turizma kakav omogućuje aktivni i sportski turizam. "Već radimo programe i nadam se da će se neke destinacije odlučiti upravo za razvoj takvog turizma", kazala je ministrica.Govorila je i o novom Zakonu o sportu koji će prvi put omogućiti financiranje sportskih građevina nacionalnog značaja. Vlada će odlučivati u koje će se građevine ulagati. "Već smo osigurali sredstva u proračunu, više od 30 milijuna eura za početak", rekla je Brnjac. Drugi korak je poziv jedinicama lokalne samouprave koje će morati biti pripremljene i ispunjavati društvene i gospodarske kriterije. Nakon toga krenut će u izgradnju. Zlatko Mateša ukazao je na postojanje izvrsne sinergije turizma i sporta te pozamašan doprinos sporta u prihodima od turizma. "Istraživanja pokazuju kako sport ima velik ekonomski, društveni, a naposljetku i promotivni učinak", govori Mateša. "Imamo veliku potporu ministarstva turizma i sporta, koje je napravilo sve. U pravnom okviru, strategiju hrvatskog sporta, novi Zakon o sportu. Započeti su infrastrukturni projekti, odnosno Vlada je donijela odluku od financiranju nacionalne sportske infrastrukture. Jedino što nam nedostaje jest porezni dio. To jest, kako kompanijama učiniti atraktivnim ulaganje u sport", govori Mateša.&nbsp;I on ističe izvrsnu kompatibilnost u promotivnom pogledu, osobito na primjeru finalne utakmice Svjetskog prvenstva u Rusiji kada je 900 milijuna ljudi dobilo "direktno saznanje" o Hrvatskoj. Iznosi i podatak kako je u tom periodu nogometna reprezentacija direktno pridonijela povećanju poreznih prihoda s tri milijarde kuna.Naglasio je kako po pitanju infrastrukture najvažnijima smatraju Nacionalni teniski centar, Nacionalni rukometni centar, vaterpolski i centar borilačkih sportova, za koji već postoje potencijalne građevine koje bi mogle biti idealne za takvo zdanje. Dr. Sandra Damijan govorila je o utjecaju sporta na gospodarstvo. Na početku je naglasila važnost sporta, istaknula mentalno i fizičko zdravlje koje potencijalno može rasteretiti zdravstveni sustav i smanjiti troškove vezane uz zdravlje. Važna je međutim dostupnost infrastrukture svim mladim osobama, rekla je Damijan. Potom se osvrnula i na poslovnu komponentu sporta. "Sport je velik biznis. U Europi raste za 9 posto godišnje. Napomenula bih da učinke na gospodarstvo ima i ženski sport u kojem je sve više poslovnih prilika", napominje Damijan.&nbsp;Na primjeru Slovenije, gdje je pokrenuto istraživanje utjecaja sporta na gospodarstvo, govori kako je organizacijom EP u ženskom rukometu država ostvarila povrat od 10,4 milijuna eura spram ulaganja malo manjeg od 2,6 milijuna eura. "Za svaki euro koji smo uložili povrat je bio četverostruk", naglašava Damijan. To pokazuje isplativost investicija u sportske događaje, infrastrukturu i programe, rekla je dr. Damijan. Govorila je i o ideji reintegracije bivših vrhunskih sportaša u gospodarstvo, što bi moglo postaviti temelj za porezne olakšice onima koji se za to odluče. Time bi te osobe bile u prilici pridonijeti državi, a istodobno im se pomaže da razviju svoj poslovni talent.&nbsp; Na prvom panelu sudjeluju Luka Burilović, predsjednik HGK; Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma; Dinko Lucić, predsjednik Uprave PBZ-a i Vedran Šupuković, direktor rukometnog kluba PPD Zagreb. Dinko Lucić istaknuo je kako PBZ na sport gleda kao dio strategije društvene odgovornosti, a od ukupnih izlaganja koja prelaze 22 milijuna eura 40 posto odnosi se na sport. Naglasio je dugogodišnju suradnju s HNS-om i HOO-om gdje su bili uključeni na svim razinama od samog saveza do županijskih i gradskih institucija. "U slučaju poreznih olakšica i daljnjih stimulacija bilo bi i više prostora za ulaganje u sport. Međutim, ne bih to tako jednostavno prihvatio. Niti vladi nije lako napraviti takvu poreznu reformu, ali postoji neki prostor u tom smislu", rekao je Lucić. Istaknuo je da nastoje potpomagati sportove manje popularne od nogometa, ali i da financijski problemi u klupskim sportovima postoje i izvan granica Hrvatske te da čak i najveći klubovi posežu za raznim strategijama kako bi se nosili s rastućim troškovima. (vl/hoo)

clanci-slike/322545-konferencija-vl-hoo.jpg

Zagreb, 23. svibnja 2023. - U Zagrebu je u utorak održana konferencija Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Večernjeg lista pod nazivom "Sport - velika prilika hrvatskog gospodarstva“ na kojoj je, između ostalog, bilo govora o ulogama sporta u hrvatskom gospodarstvu, utjecaju investicija na sport te adutima koje Hrvatska ima u sportskoj infrastrukturi.

U Zagrebu održana konferencija HOO-a i Večernjeg lista pod nazivom "Sport - velika prilika hrvatskog gospodarstva“

U ovom trenutku Ured za olimpijski program HOO-a raspolaže s tolikim brojem kvota iz 18 sportova, a konkretna imena sudionika još nisu do kraja precizirana. Najveći broj natjecatelja dat će atletika - 46 sportašica i sportaša (23+23), drugi sport po brojnosti je taekwondo s 15 predstavnika/predstavnica. Zanimljivo je da će Hrvatska imati i četvero predstavnika (2+2) u teqballu koji je premijerno u programu kontinentalnog višesportskog natjecanja.Treće izdanje Europskih igara imat će u programu zastupljeno 26 sportova (18 olimpijskih i osam neolimpijskih), a većina olimpijskih sportova predstavljat će i kvalifikacije za OI u Parizu 2024. godine. Očekuje se da će Europske igre okupiti više od 7000 sportaša iz 48 država Starog kontinenta. (eoo/hoo)

Zagreb, 22. svibnja 2023. - Točno 30 dana do Europskih igara u Krakovu i Malopoljskoj oblasti (21. lipnja - 2. srpnja) na popisu Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) je 121 sportaš i sportašica (67+54) koji kandidiraju za nastup na Igrama.

Za Europske igre u Krakovu HOO trenutačno ima  121 sportaša i sportašicu iz 18 sportova

Nakon kraće stanke zbog koronavirusne pandemije, festival se ponovo vratio među djecu. Riječ je o jedinstvenoj i jednoj od najmasovnijih sportskih manifestacija, namijenjenih djeci predškolske dobi. Podsjetimo, festival je pokrenuo Hrvatski olimpijski odbor (HOO) te se od 2002. godine&nbsp;održava po županijama diljem Hrvatske, s ciljem promocije odgoja djece kroz sport i poticanja na razvoj kroz sportske aktivnosti. Ovom manifestacijom šalje se i pozitivna poruka odraslima o važnosti sporta i usmjeravanja djece ka sportskim aktivnostima od najranije dobi.&nbsp;Okupljene su pozdravili - u ime organizatora - direktor DV-a “Zlatna ribica” Stanko Vučetić, direktor Ureda za programe sporta na lokalnoj razini HOO-a Hrvoje Balen, načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić te pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ-a Sonja Šišić, koja je prigodnim riječima i otvorila festival.Sudjelovala su djeca iz 13 dječjih vrtića i to: DV “Cvrčak” Mali Lošinj, DV “Čavlić” Čavle, DV “Grobnički tići” Jelenje, DV “Hlojkica” Delnice, DV “Katarina Frankopan” Krk, DV “Matulji” Matulji, DV “Opatija” Opatija, DV “Pahuljica” Rab, DV “Radost” Crikvenica, Dječji vrtići Grada Rijeke (“Žirafa”, “More”, “Mali princ i Sušak”) Rijeka, DV “Viškovo” Viškovo, DV “Vladimir Nazor” Kastav i DV “Zlatna Ribica” Kostrena. Djeca su se natjecala u trčanju na 50 metara, trčanju štafete, bacanju loptice u dalj, skoku u dalj s mjesta, povlačenju konopa i malom nogometu, a na kraju natjecanja uručena su im zaslužena priznanja. (nl/hoo)

clanci-slike/410255-pgŽ_vrtići_fiuman.hr.jpg

Kostrena, 21. svibnja 2023. - U organizaciji Zajednice sportova Primorsko-goranske županije i Dječjeg vrtića “Zlatna ribica” na nogometnom igralištu NK Pomorac 1921 u Kostreni održano je 19. izdanje Olimpijskog festivala dječjih vrtića Primorsko-goranske županije, u kojem je&nbsp;sudjelovalo 15 dječjih vrtića s više od 600 sudionika.

U Kostreni održano 19. izdanje Olimpijskog festivala dječjih vrtića PGŽ-a sa čak 600 djece

Nakon što su uspješno svladali HOA-in verificirani program, uvjerenja o osposobljenosti za trenera boćanja dobili su: Robert Vjekoslav Knežević, Denis Peršić, Branko Pranjić, Ante Vidosavljević, Mladen Karaman, Tomislav Ćurko, Marija Buće, Roberto Buće, Marinko Margarin, Filip Kojanović, Zdravko Vuknić, Ivan Matekalo, Igor Banovac, Matko Tonšić, Davor Bašić, Stjepan Glavurdić-Ćipe, Goran Žgela, Adam Grgić, Suad Zemunović, Krešimir Bošnjak, Tihomir Vitić, Martin Škarica, Marinko Vitić, Ivica Validžić, Marin Škarica, Luka Pedić, Josip Valentić, Marijan Matijević, Ivan Đurđević, Miljenko Sesar, Sven Luketić, Hrvoje Koledić i Mario Knežević.Na zasluženim uvjerenjima o osposobljenosti u ime Hrvatske olimpijske akademije novim trenerima i trenerici boćanja čestitao je ravnatelj Saša Ceraj. Nazočne je pozdravio i novim trenerima čestitao pročelnik Upravnog odjela za sport, mlade i demografiju Vukovarsko-srijemske županije Mario Meštrović, koji je istodobno i član Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora u aktualnom sazivu. Čestitali su i predstavnici boćarskih udruga - predsjednik Hrvatskog boćarskog saveza Denis Peršić i predsjednik Boćarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Igor Banovac.Ravnatelj HOA-e Saša Ceraj uručio je zahvalnice predsjedniku Boćarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Banovcu te ravnatelju Osnovne škole Josipa Kozarca u Vinkovcima Ivanu Županiću. (hoa)

clanci-slike/426958-hoa_vinkovci_boćanje.jpg

Vinkovci, 20. svibnja 2023. - Na prigodnoj svečanosti u hotelu Admiral u Vinkovcima Hrvatska olimpijska akademija (HOA) i Boćarski savez Vukovarsko-srijemske županije promovirali su 32 trenera i jednu trenericu boćanja.

dana

sati

minuta

Braća Sinković sedmi put europski veslački prvaci, sestre Jurković 4. u dvojcu bez kormilara

Hrvatske kuglačice svjetske prvakinje, kuglačima bronca na SP-u u Varaždinu

Kajakašici Govorčinović dvije bronce u SK-u, a kanuistici Tot jedna - za odličnu najavu lipanjskih Europskih igara

HOO uvodi evidenciju trofejnih trenera s ciljem provedbe isplate naknada za sportsku izvrsnost

U srijedu, 24. svibnja u 10 sati, u Zagrebu će se održati 51. sjednica Vijeća HOO-a

U Zagrebu održana konferencija HOO-a i Večernjeg lista pod nazivom "Sport - velika prilika hrvatskog gospodarstva“

Za Europske igre u Krakovu HOO trenutačno ima 121 sportaša i sportašicu iz 18 sportova

U Kostreni održano 19. izdanje Olimpijskog festivala dječjih vrtića PGŽ-a sa čak 600 djece

HOA i Boćarski savez VSŽ-a promovirali u Vinkovcima 33 trenera i jednu trenericu boćanja

Ostale vijesti

izdvojeno

Novi početak s olimpijskim pečatom - troje plivačkih olimpijaca vraćaju riječko Primorje na vrh

Bojana Bjeljac, prva hrvatska olimpijka za Pariz: Tjedno pretrčim između 180 i 190 km, ali još imam rezerve

Sport me naučio da više toga mogu ‘istrpjeti’ bez trpljenja, kroz prihvaćanje. Viši mi je prag tolerancije, kao i koncentracija, a i ne reagiram na sitnice, posebno na one na koje ne mogu utjecati. Ništa nije nemoguće, samo to treba željeti i raditi na tome.

dana

sati

minuta

Braća Sinković sedmi put europski veslački prvaci, sestre Jurković 4. u dvojcu bez kormilara

Hrvatske kuglačice svjetske prvakinje, kuglačima bronca na SP-u u Varaždinu

Kajakašici Govorčinović dvije bronce u SK-u, a kanuistici Tot jedna - za odličnu najavu lipanjskih Europskih igara

HOO uvodi evidenciju trofejnih trenera s ciljem provedbe isplate naknada za sportsku izvrsnost

U srijedu, 24. svibnja u 10 sati, u Zagrebu će se održati 51. sjednica Vijeća HOO-a

U Zagrebu održana konferencija HOO-a i Večernjeg lista pod nazivom "Sport - velika prilika hrvatskog gospodarstva“

Za Europske igre u Krakovu HOO trenutačno ima 121 sportaša i sportašicu iz 18 sportova

U Kostreni održano 19. izdanje Olimpijskog festivala dječjih vrtića PGŽ-a sa čak 600 djece

HOA i Boćarski savez VSŽ-a promovirali u Vinkovcima 33 trenera i jednu trenericu boćanja

Ostale vijesti

izdvojeno

Novi početak s olimpijskim pečatom - troje plivačkih olimpijaca vraćaju riječko Primorje na vrh

Bojana Bjeljac, prva hrvatska olimpijka za Pariz: Tjedno pretrčim između 180 i 190 km, ali još imam rezerve

Sport me naučio da više toga mogu ‘istrpjeti’ bez trpljenja, kroz prihvaćanje. Viši mi je prag tolerancije, kao i koncentracija, a i ne reagiram na sitnice, posebno na one na koje ne mogu utjecati. Ništa nije nemoguće, samo to treba željeti i raditi na tome.

newsletter