Dina Levačić je prva Hrvatica i prva plivačica koja je primljena u International Marathon Swimming Hall of Fame kao počasna članica. Ovo je iznimno priznanje koje su iz Hrvatske ranije stekli samo plivač Veljko Rogošić (1998.), sportski dužnosnik Vicko Šoljan (2007.) i udruga Faros maraton (2012.). Ovo je ujedno i jedno je od najviših priznanja koje maratonski plivač može dobiti na svjetskoj razini, a predstavlja i veliku osobnu zadovoljštinu. - Ovo je velika čast koja slavi mojih proteklih 20 godina rada truda i odricanja prema daljinskom plivanju. Nadam se da ću imati barem još 20 godina plivanja, novih avantura i dijeljenja uspomena s meni najmilijima - izjavila je nakon svečanosti Dina Levačić. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita Dini Levačić na uvrštenju u Međunarodnu kuću slavnih daljinsklog plivanja!

clanci-slike/Dina_Levacic-Privatni-album.jpg

Zagreb, 19. svibnja 2025. - Hrvatska daljinska plivačica Dina Levačić primljena je prije dva dana u Međunarodnu kuću slavnih daljinskog plivanja (International Marathon Swimming Hall of Fame/IMSHOF) koja se nalazi na otoku Jersey u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Dina Levačić primljena u Međunarodnu kuću slavnih daljinskog plivanja u Ujedinjenom Kraljevstvu

Ova sportsko-edukativna manifestacija dio je globalne proslave Olimpijskog dana kojom se obilježava osnivanje Međunarodnog olimpijskog odbora 23. lipnja 1894. godine u Parizu. Inicijativa koju danas podržavaju olimpijski odbori diljem svijeta slavi vrijednosti izvrsnosti, prijateljstva i poštovanja, a temelji se na univerzalnom geslu Pokreni se, uči, otkrij. To geslo već godinama obilježava proslave Olimpijskog dana u cijelom svijetu.Cilj Olympic Day Runa je promicanje tjelesne aktivnosti među najširom populacijom - bez obzira na dob, spol ili tjelesne sposobnosti. Ovogodišnje izdanje donosi i jednu novost - dječju utrku za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole, koja će započeti u 10:05 sati, neposredno nakon starta glavne utrke. Program događanja uključuje: 08:30 – Otvaranje prijavnog centra i podizanje startnih paketa09:30 – Dolazak uzvanika09:40 – Zagrijavanje sudionika uz Marija Mlinarića10:00 – Start glavne utrke10:05 – Start dječje utrke (300 m)11:00 – Proglašenje pobjednika11:20 – Završetak događanja Start i cilj utrke nalaze se na glavnoj cesti između ulaza Hrgovići i Hrvatski sokol. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u proslavi olimpijskog duha i aktivnog života te svojim sudjelovanjem doprinesu širenju pozitivnih vrijednosti koje sport nosi. Vidimo se na Jarunu!

Arhivska fotografija (foto: HOA/V. Badrov)

Zagreb, 15. svibnja 2025. - Hrvatska olimpijska akademija (HOA) poziva sve građane na 7. izdanje utrke Olympic Day Run, koja će se održati na zagrebačkom Jarunu u subotu, 24. svibnja 2025. godine s početkom u 9:30 sati.

 7. OLYMPIC DAY RUN - slavlje sporta i olimpijskih vrijednosti 24. svibnja na Jarunu

ZADAR Na otvorenim terenima zadarskog ŠC-a Višnjik 9. svibnja održan je 21. Olimpijski festival dječjih vrtića pod motom “I ja ću biti olimpijac”. Manifestaciju su zajednički organizirali Sportska zajednica Grada Zadra i Športska zajednica Zadarske županije, uz podršku Atletskog saveza Zadarske županije, Nogometnog saveza Zadarske županije i ŠC-a Višnjik d. o. o.Na festivalu je sudjelovalo 16 ekipa iz zadarskih vrtića, s ukupno 640 djece. Mališani su se natjecali u nekoliko atletskih disciplina: trčanju na 50 metara, štafeti 4×25 metara, skoku u dalj i bacanju loptice, a posebno zanimanje izazvalo je i natjecanje u dječjem malom nogometu. ZABOK Olimpijski festival dječjih vrtića Krapinsko-zagorske županije održan je 13. svibnja u Zaboku. Na festivalu je sudjelovalo više od 700 djece iz 20 vrtića, a sve njih je na samom početku pozdravila zamjenica župana Jasna Petek koja je i otvorila ovaj najmasovniji dječji olimpijski festival u Hrvatskoj.- Ovo je najveće ovakvo okupljanje u RH i prije svega čestitka Sportskoj zajednici KZŽ-a na organizaciji, zahvala svim dječjim vrtićima, odgojiteljicama, tetama koje su djecu pripremile za nastupe. Tribine su pune, nekoliko tisuća roditelja, baka, djedova ovdje danas navija i ovo je festival dječjeg smijeha, radosti, a usput i sportskih natjecanja. Unaprijed su svi pobjednici, svi se druže i to je najveća vrijednost ove naše olimpijade - istaknuo je župan Željko Kolar.Festival je organizirala Športska zajednica Krapinsko-zagorske županije. Okupljene je na početku pozdravio i njezin predsjednik Tihomir Vančina, kao i gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek te proslavljeni olimpijac Martin Sinković, koji je i pročitao olimpijsku prisegu te zajedno sa djecom podigao olimpijsku zastavu. VINKOVCI Olimpijski festival dječjih vrtića u Vinkovcima konačno je, nakon dvije odgode, održan, pa je po lijepom sunčanom vremenu na stadionu HNK-a Cibalia snage odmjerilo više od 600 mališana iz vrtića cijele Vukovarsko-srijemske županije. Festival koji promiče sportske vrijednosti i duh zajedništva još jednom je pokazao koliko je važno poticati djecu na bavljenje sportom od najranije dobi.Andrea Vinković, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Vinkovaca, jako je zadovoljna uspješnom organizacijom.- Drago nam je da nas je vrijeme poslužilo i da smo uspjeli okupiti djecu na Olimpijskom festivalu. Uistinu je prekrasno biti dio ove olimpijske priče s puno djece. Zahvaljujemo djeci, odgojiteljicama i organizatoru što promiču vrijednosti sporta i olimpijskog duha - rekla je Vinković.Poodršku manifestaciji dala je i Zajednica sportskih udruga grada Vinkovaca čiji predsjednik Mario Jurić ne krije koliko mu je ovaj događaj srcu drag te podsjeća kako mališani mogu birati između 60 vinkovačkih sportskih udruga u 29 sportova. KARLOVAC U sportskom i veselom duhu, grad Karlovac je bio domaćin 21. izdanja Olimpijskog festivala dječjih vrtića – manifestacije koja okuplja najmlađe natjecatelje i promiče temeljne olimpijske vrijednosti: uvažavanje, izvrsnost i prijateljstvo.Više od 300 mališana iz dva karlovačka vrtića, podijeljenih u 14 ekipa, okušalo se u raznim sportskim disciplinama: malom nogometu, trčanju na 50 metara, štafeti 4×25 metara, bacanju loptice u dalj i skoku u dalj. Pod geslom „I ja ću biti olimpijac“, djeca su se upoznala sa svim elementima pravih olimpijskih igara – od svečanog mimohoda do paljenja olimpijskog plamena i podizanja zastave.Natjecanje je otvorio gradonačelnik Damir Mandić, naglašivši važnost ovakvih manifestacija u razvoju djece i promicanju sporta od najranije dobi. Zahvalio je organizatorima i odgojiteljima na predanom radu, a djeci poželio puno sportskog duha, zabave i novih prijateljstava. VELIKA GORICA Na Gradskom stadionu u Velikoj Gorici 13.05. održan je drugi Olimpijski festival dječjih vrtića u organizaciji Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice. Na ovogodišnjem festivalu dječjih vrtića grada Velike Gorice sudjelovalo je svih 7 velikogoričkih dječjih vrtića – DV Ciciban, DV Čarobna šuma, DV DIDI, DV Koraci, DV Lojtrica, DV Velika Gorica i DV Žirek sa oko 320 djevojčica i dječaka te više od 50 odgajateljica.Dječje vrtiće i sve okupljene pozdravili su predsjednik Zajednice športskih udruga Grada Velike Gorice Goran Kovačić, direktor HOO-ova Ureda za programe sporta na lokalnoj razini Hrvoje Balen i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar koji je i otvorio Olimpijski festival.- Ovo je drugi put da se ova značajna manifestacija pod pokroviteljstvom Hrvatskog olimpijskog odbora organizira u našem gradu - kazao je predsjednik Zajednice športskih udruga Velike Gorice Goran Kovačić. Zasluge za organizaciju pripadaju tajniku Zajednice Darku Blažinčiću koji je radio na pripremi cijeli ove priče, kojoj se naši mališani jako vesele. Želim vam uspješno natjecanje, puno zabave i sklapanja novih prijateljstava. ZahvaljujemHrvatskom olimpijskom odboru i gradonačelniku Krešimiru Ačkaru na podršci. Nadam se da će se još više udruga i mladih sportaša uključiti u ovakve inicijative.Gradonačelnik Krešimir Ačkar nije skrivao zadovoljstvo: -&nbsp;Ponosan sam što naš grad ima čast ugostiti ovakvu manifestaciju. Hvala roditeljima, odgojiteljima, organizatorima, ali najviše vama, djeco, na iskrenoj radosti i sportskom duhu. Neka vam ovaj dan ostane u najljepšem sjećanju. Proglašavam igre otvorenima! Direktor HOO-ova Ureda za programe sporta na lokalnoj razini, Hrvoje Balen, poručio je velikogoričkim mališanima, a univerzalnost njegove poruke može biti adresirana na sve sudionike OFDV-a diljem Lijepe Naše:- Draga djeco, bavite se sportom jer kroz sport ćete steći nove prijatelje, naučiti se međusobno uvažavati, a to će vam sve pomoći u ostalim fazama života. Sport vas uči poštovanju i suradnji. Igrate se, ali i učite vještine koje će vam kasnije puno značiti. Danas uživajte, navijajte i budite pravi sportaši. Olimpijski festival dječjih vrtića pokrenuo je Hrvatski olimpijski odbor (HOO) 2002. godine, s ciljem promicanja olimpizma, odgajanja djece putem sporta te poticanja harmoničnog razvoja intelektualnih, psihičkih i fizičkih vrlina djeteta. (HOO / informacije su preuzete iz lokalnih medija gradova domaćina)

Zadarski "budući olimpijci"... (foto: ŠC Višnjik)

Zagreb, 16. svibnja 2025. - HOO-ova tradicionalna manifestacija Olimpijski festival dječjih vrtića (OFDV) i ove je godine imao sjajan odaziv u brojnim gradovima - Zadru, Zaboku, Vinkovcima, Karlovcu, Velikoj Gorici...

Tisuće djevojčica i dječaka sudjelovalo na OFDV-a u Zadru, Vinkovcima, Velikoj Gorici, Karlovcu, Zaboku... 

Međunarodni olimpijski odbor nedavno je projekt "Glas žena u sportu" uvrstio u primjere dobre prakse na svjetskoj razini. Na čelu projekta, koji se zadnjih godina provodi kroz edukativne radionice za sportašice, trenerice, sutkinje i sportske dužnosnice je Morana Paliković Gruden, dugogodišnja predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova u sportu pri Hrvatskom olimpijskom odboru i bivša dopredsjednica krovne udruge hrvatskog sporta. *Ovo zasigurno veliko priznanje projektu nije previše iznenadilo njegovu pokretačicu koja pojašnjava pozadinu samog događaja.- Naša suradnica u Hrvatskom olimpijskom odboru, Maja Poljak, obavijestila je Međunarodni olimpijski odbor i Europske olimpijske odbore o provedbi projekta. MOO i EOO prikupljaju informacije o aktivnostima svojih članica, arbitriraju i objavljuju ih kao dobre prakse kako bi potaknuli razmišljanja o aktivnostima nacionalnih olimpijskih odbora i da bi otvorili tržište ideja. I ja sam također pratila što rade drugi i dobila ideje što bi, u nekoj drugoj formi, bilo dobro napraviti kod nas. To je naročito važno za manje zemlje jer velike&nbsp;ionako dobivaju puno prostora u aktivnostima, objavama i rejtingu koje im daju MOO i EOO, što je malim zemljama najčešće nedostupno, kaže Morana Paliković Gruden.&nbsp; *Spomenuti projekt je, inače, pokrenut nakon što je Morana Paliković Gruden 2019. dobila nagradu Međunarodnog olimpijskog odbora Žene i sport koja joj je dodijeljena u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, a uključivala je i financijsku potporu radi pokretanja nekih novih projekata.&nbsp;- Tada sam dobila 30.000 dolara da bih predložila neki novi projekt. Smatram da su kod nas najbitniji edukacijski programi, a ženski sport i sportašice su medijski zanemarene, pa sam predložila da napravimo radionice na kojima bismo ih, prije svega, naučili kako da se pripreme za nastup u elektroničkim medijima te kako se koristiti društvenim mrežama da bi se brendirale kao sportašice, a ne nekako drukčije. Sportašice vrlo često, kad vide da nisu dovoljno poznate i da njihovi rezultati nisu dovoljno priznati, propagiraju određene proizvode zbog sitne zarade. Riječ je uglavnom o proizvodima vezanima uz izgled i ljepotu i zabavne aktivnosti, a ja mislim da je šteta za svaku olimpijku koja na ističe dovoljno svoje rezultate jer bi time koristila sebi, a i promovirala svoj sport. Već na prvoj radionici vidjela sam da mnoge sportašice nemaju dovoljno znanja za to. Smiješno je da vrhunska sportašica, pa i olimpijska i svjetska prvakinja, propagira šminku, a ne svoj sport i sebe na sportskom borilištu. *U početku je planirano da se radionice "Glasa žena u sportu" održe u četiri velika hrvatska grada, no radionica je u međuvremenu održana u 10 gradova širom Hrvatske, a u pripremi su i dvije nove.&nbsp;&nbsp;- Mislim da je većina shvatila to treba napraviti. Danas i na međunarodnoj razini, a naročito u Europskim olimpijskim odborima, postoji želja da se taj projekt usmjeri samo prema društvenim mrežama, no meni bi bilo žao da izostavimo dio koji se tiče elektroničkih medija jer mislim da je svima vrlo korisno naučiti kako se ponašati pred kamerama i razgovarati s novinarima. Upravo tu se na našim radionicama najlakše uoče pogreške i najlakše se nauči sve što je potrebno i za predstavljanje na društvenim mrežama. Idemo s projektom dalje jer je očito da se svima sviđa. Dobila sam već upite iz Crne Gore, Makedonije, Albanije i Finske mogu li preuzeti naš projekt i u svojim zemljama, protiv čega nemam ništa protiv, ako se ne zaboravi da je sve krenulo iz Hrvatske. Naglasila bih još samo to da sam prvi put od početka svog rada u Komisiji za ravnopravnost spolova inzistirala da dio aktivnosti oko projekta na svojim leđima nose i muškarci. Jer pitanje ravnopravnosti spolova je problem cijelog društva, a ne samo žena.&nbsp; *Promjene po pitanju ravnopravnosti spolova djelomice se očituju i u promjeni imena komisije kojoj je na čelu Morana Paliković Gruden.- Kad sam preuzela komisiju ona se zvala Komisija za skrb o ženama u sportu, a taj naziv je uvredljiv. Tko jednoj maratonki ili boksačici ili tenisačici ili rukometašici može reći da netko kroz komisiju treba voditi brigu i njoj? Trebao mi je cijeli mandat da se to preimenuje u Komisiju za žene u sportu. Sama riječ „ravnopravnost“ je u početku vrlo teško prolazila, no kako se neke stvari u sportu ipak brže odvijaju, nakon sljedećeg mandata sam predložila naziv Komisija za ravnopravnost spolova u sportu. To nije važno samo radi naziva, već i radi toga da ljudi počni shvaćati kolika je obaveza da se ti odnosi pravednije uspostave. Mnogi su mi rekli da je to u sportu nemoguće, da je najvažniji rezultat i da je tu nepotrebno miješati neke druge elemente. No, ovdje nije riječ o tome da budu ravnopravni rezultati, nego da se ostvare ravnopravni uvjeti za postizanje rezultata, kaže Paliković Gruden i dodaje:- U skoro svim sportovima postoje muška i ženska kategorija i to se sigurno neće uskoro mijenjati. Osim, možda, u šahu jer šahistice i šahisti misle da su ravnopravni u uvjetima za šahovskom pločom i da im je dovoljna jedna kategorija. U sportovima u kojima do izražaja dolazi fizička snaga to se, naravno, neće dogoditi. Što se tiče ravnopravnih uvjeta za oba spola, mislim da to više nikad neće doći u pitanje. Davno je prošlo vrijeme Pierrea de Coubertina koji nije htio ni razgovarati o nastupu žena na Olimpijskim igrama, ali upozoravam da postoje dijelovi svijeta u kojima žene ne mogu doći na sportska borilišta ili u kojima se sportašicama ne dozvoljava nošenje sportske opreme uobičajene za neki sport. Teško je očekivati da netko, primjerice, ostvari vrhunski rezultat u tenisu pokrivene glave i u haljini do poda. *Posljednjih godina se na svim razinama društva, naročito u sportu, propagiraju tzv. ženske kvote, na što se ne gleda uvijek blagonaklono. No, naša sugovornica je u vezi s tim vrlo jasna.&nbsp;- Ja sam jako ponosna što smo izglasali kvotu od 40 posto i ona je obavezna za sve statute članica Hrvatskog olimpijskog odbora. Ta je odlika prihvaćena jednoglasno. Kvote su, naravno, korisne. Korisne su jer, primjerice, u Skupštini HOO-a imamo preko sto muškaraca i samo devet žena, što sigurno nije odraz ni rezultata ni bilo koje druge realne situacije, već je uobičajeno da na upravljačke funkcije biramo muškarce. Moramo se konačno 'disciplinirati' i vidjeti koje bivše sportašice i druge žene sposobne u svojim profesijama moraju naći svoje mjesto u sportu. Tome pogoduje i to što je Međunarodni olimpijski odbor također donio kvote i meni se činilo da je taj val koji ide prema ravnopravnosti dobra prilika da se Hrvatska priključi. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša je to podržao, to smo uklopili u naše dokumente i to će sigurno donijeti dobre rezultate. Ne odmah, ali otvorili smo proces.&nbsp; *Znači li to da je i izbor Kirsty Coventry za predsjednicu Međunarodnog olimpijskog odbora dio te politike kvota ili su presudili neki drugi kriteriji?- Ja sam vidjela puno žena koje su po kriterijima odgovarale samom vrhu upravljačke strukture MOO-a, ali nikad nisu bile izabrane. Uvijek se više vjerovalo muškoj energiji. Čini mi se da je ta procjena da se dade prilika ženi dobra i da će to donijeti novi zamah olimpijskom pokretu. Donijet će to nove rezultate, novu vidljivost, a ja vjerujem i novo zanimanje javnosti za sport uopće. Danas javnost, u prvom redu, percipira nogomet kao sport, što je na štetu svih ostalih sportova. Ne umanjujem značaj nogometa, ali&nbsp;treba dizati i zanimanje za ostale sportove. Nadalje, svi ekipni sportovi su dobili veću vidljivost, i kod žena i kod muškaraca, dok pojedinačni sport zanima medije i javnost samo na vrhunskoj razini. Ako se sport hoće dalje razvijati i imati bolje marketinške pozicije, mora i sam pridonijeti da se to promijeni. Puno je veći prostor za to u ženskom nego u muškom sportu jer muški sport je poprilično zasitio tržište.&nbsp; *Nova predsjednica MOO-a najavila je povratak ruskih sportaša u olimpijsku obitelj, kao i jasniji pristup problemu transrodnih sportaša, što je zaintrigiralo sportsku i ne samo sportsku javnost.- Mislim da je Kirsty izabrala upravo te dvije teme da bi se odmah dobro plasira u medijima. Vjerujem da će vratiti ruske sportašice i sportaše na Olimpijske igre, odnosno da će se taj uspjeh njoj pripisati, ali činjenica je da je teško optužiti sportaše za rat ili bilo koju drugu aktivnost neke vlade. Suspenzija sportaša je kazna za državu, ali i za same sportaše. Neki su sportaši dobivali mogućnost nastupati pod drugim zastavama ili uzimali druga državljanstva i to nije dobro za sport. Opernom pjevaču, dirigentu, vrhunskom violinistu ili pijanistu nitko neće trajno zabraniti nastup zato što je vođa njegove zemlje započeo rat. Ako je tome tako, onda ja mogu reći da je, primjerice, naša svjetska i olimpijska prvakinja u judu Barbara Matić također rang operne pjevačice i tko bi joj mogao zabraniti da nastupa. Isto vrijedi i za klizača ili klizačicu iz Rusije. Njihova karijera neće trajati još pet olimpijskih ciklusa i ne vidim zašto bi oni trebali biti kažnjeni.&nbsp; *Pitanje nastupa transrodnih sportaša na Olimpijskim igrama i drugim natjecanjima je sve smo ne jednostavno.- Prije svega, upravljačke strukture i sportski čelnici, pa ni one na razini Međunarodnog olimpijskog odbora ne mogu biti arbitri koji utvrđuju je li netko žena ili muškarac i je li zloupotrijebio svoje tijelo da bi lakše osvojio olimpijsku medalju. To mora odlučiti prvenstveno medicinska struka. Ako se pokaže da transrodnih osoba, po medicinskim kriterijima, ima dosta, morat će se za njih napraviti posebna kategorija. Jer, seljenje transrodne osobe iz muške u žensku kategoriju je, zapravo, zloupotreba pravila. Ali, ponavljam, ne bi upravljači u sportskim strukturama trebali određivati je li netko muškog ili ženskog spola. *Na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. su sportašice i sportaši prvi put nastupali u istim sportovima i disciplinama, prošle godine u Parizu bio je jednak broj sportašica u sportaša, dok bi u Los Angelesu 2028 moglo biti više sportašica nego sportaša. Je li time borba za jednakost žena u sportu završena?- Nije, ali veseli me to predviđanje, iako danas još ne možemo sa sigurnošću reći da će biti tako. Ali da se svi zajedno moramo založiti da države nastupaju i s muškim i sa ženskim ekipama, da podržavaju razvoj ženskog sporta i stjecanje uvjeta za njihov dolazak na Olimpijske igre, to je sigurno. Ako bi se to predviđanje obistinilo, to bi značilo euforiju oko tog procesa, što me veseli.&nbsp; *Morana Paliković Gruden je više od 20 godina bila predsjednica Hrvatskog klizačkog saveza. O stanju klizačkog sporta u Hrvatskoj puno toga može reći.- Nekad sam i sama bila klizačica i kad sam došla na čelo Saveza znala sam sve što trebam raditi i da moram jako podignuti razinu u svim vrstama klizanja - umjetničkom, sinkroniziranom, brzom i short tracku. Znala sam i da za ozbiljan uspjeh na Zimskim olimpijskim igrama nemamo šanse jer danas da biste stvorili klizača za olimpijsku medalju treba vam milijun eura. Onaj tko u Hrvatskoj ima milijun eura svojeg novca nikad ga ne bi uložio u klizača, pa ni u svoje vlastito dijete, nego bi vjerojatno kupio dvije vile na moru i rentirao ih. No, željela sam napraviti sve da bi se povećalo zanimanje za klizanje i dugoročno se stvorili uvjeti za osvajanje medalja na velikim natjecanjima. To je značilo povezati se s uspješnim savezima u Europi i svijetu i dobiti od njih stručnu pomoć i podršku u međunarodnim forumima. Dobili smo za vrijeme mojeg mandata dva svjetska prvenstva u sinkroniziranom klizanju, dva europska prvenstvo u umjetničkom klizanju, a dobili bismo i treće da situacija s ledom u Hrvatskoj nije katastrofalna, kaže naša sugovornica i dodaje:- U Hrvatskoj se za advent postavlja između 70 i 80 ledenih površina. Prosječno takva ledena površina košta 40.000 eura i to govori da Hrvatska voli klizanje jer te ledene površine postoje na obali, pa čak i na otocima. Mi smo ledenu dvoranu imali u Zagrebu, koja je izvan funkcije još od potresa, i od prije pet godina je imamo u Sisku. Dvorana na Zagrebačkom velesajmu, pak, ima zastarjelu strojarnicu i ostalu opremu koja više ne zadovoljava standarde. Imamo i led na Šalati gdje predvečer 100-tinjak mladih čeka u redu da bi klizalo. Taj interes pokazuje da bi trebalo voditi računa o toj sportskoj infrastrukturi.&nbsp; *No, nije samo infrastruktura za umjetnički klizanje u Hrvatskoj problematična.- Poznato je da je naš odnos prema sportskoj infrastrukturi vrlo čudan. U Hrvatskoj je to još jedino javno vlasništvo, a nemamo u lokalnim sredinama organizirano investicijsko održavanje za tu infrastrukturu. U Zagrebu ima 155 objekata, a ima i 160 škola. Pa budući da nikome ne bi palo na pamet zapustiti 160 škola, ne razumijem kako si netko dozvoljava, ne samo u Zagrebu, ne održavati sportske objekte jer mu se čini da to nije potrebno! Mi u Zagrebu govorimo samo o dva nogometna stadiona. Ljudi se žele baviti sportom, ali nemaju gdje. I velike sportske priredbe su izravno vezane uz sportsku infrastrukturu kojom raspolaže neka zemlja. Mi smo kao turistička zemlja jako zainteresirani organizirati sportske priredbe, ali nemamo infrastrukturu koja bi nam to omogućila -zaključuje Morana Paliković Gruden.&nbsp;

Suspenzija sportaša je kazna za državu, ali i za same sportaše, no teško je optužiti sportaše za rat ili bilo koju drugu aktivnost neke vlade, kaže predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova u sportu

Morana Paliković Gruden: Je li netko žena ili muškarac ne bi trebali određivati sportski čelnici  

Najbolji hrvatski plivač Nikola Miljenić se prije tri godine vratio iz sportskog sustava kojeg mnogi smatraju najboljim na svijetu, onoga na američkim sveučilištima. Nakon završetka studija sada ponovno trenira u Hrvatskoj i nakon dva nastupa na Olimpijskim igrama ima velike ambicije u nastavku karijere. *O plivanju na američkim sveučilištima ima vrlo zanimljiv stav.- Da, sustav je savršen, ali i kao takav ima svojih mana. Plivanje je tamo momčadski sport, tretirani ste kao dio ekipe, kao „jedan od“ i ne dobivate punu posvećenost trenera. Kao da ste u nekom većem nogometnom klubu gdje se morate izboriti za svoje mjesto u momčadi, pa možete čak i sjediti na klupi. Naravno da taj sustav ima više prednosti, naročito što se tiče organizacije, sparinga i konkurencije na treningu. No, kod nas se trener više može posvetiti pojedincima. Bio sam i u Australiji gdje su uvjeti za plivače stvarno odlični. Tamo sam na treninzima jako puno napredovao. Pripremao sam se u Australiji za prošlogodišnje Svjetsko prvenstvo u 25-metarskim bazenima u Budimpešti i nakon toga imao najbolji rezultat kvalifikacija na 100 metara mješovito, ali se zbog vlastite pogreške nisam kasnije plasirao u finale - pojašnjava Nikola Miljenić.&nbsp; *Osvrnuo se i na svoj status u Hrvatskoj, uvjetima za trening, kao i potporama sportskih institucija u Hrvatskoj. Nije nezadovoljan, ali ističe da bi oni svakako trebali biti puno bolji.- Što se tiče klupske pripadnosti, cijeli život sam u Medveščaku, nešto kao nogometaš Francesco Totti u Romi. Rezultati govore svoje: dva puta sam bio na Olimpijskim igrama, ali uvijek može bolje. Danas sam, primjerice bio na treningu i kada je završio naš termin odmah je u našu prugu skočila gospođa iz termina za građanstvo i rekla mi da se pomaknem. Pitam se bi li netko i Luki Modriću tako prekinuo trening da prekorači svoj termin. Financijskim i ostalim potporama nisam nezadovoljan. Postoje programi Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatskog plivačkog saveza koji mi puno pomažu, no daleko je to od iznosa kakvi su u nekim drugim sportovima. *Miljenić je prošle godine sa 48.13 srušio rekord Duje Draganje na 100 metara slobodno, postignut u vrijeme famoznih plivačkih kostima. Rezultat koji bi počinjao sa 47 nije daleko, što bi bilo uistinu sjajno vidjeti kao hrvatski rekord.&nbsp;- Mene do takvog rezultata dijeli svega 14 stotinki i uvjeren sam da mogu do takvog rekorda. Samo je pitanje vremena kada ću ga isplivati. *Rezultati na 100 slobodno su nakon duže pauze opet eksplodirali. Kinez Zhanle Pan je na Olimpijskim igrama u Parizu isplivao 100 slobodno za nevjerojatnih 46.40 sekundi. Pitanje je kako je to uopće moguće i je li to malo demotivirajuće za sve njegove suparnike.- Dijelom vas to malo i demotivira, kad vidite koliko je netko daleko ispred vas. Ja sam taman napravio veliki rezultatski iskorak, ne za jednu nego za tri stepenice, a onda i on napravi jednako velik iskorak. No, mi sportaši uvijek želimo biti najbolji, pa onda to shvatiš i kao neku novu letvicu koju treba preskočiti. Što se tiče Pana, mi pričamo o čovjeku koji je došao na OI i u finalu je sve one druge velike face ostavio za dvije dužine tijela. I to u vjerojatno najkonkurentnijoj plivačkoj disciplini. To je nešto poput Bolta u atletici, ako ne i još dominantnije. No, kako je riječ o Kinezu, svi Amerikanci, Australci i ostali zapadnjaci insinuiraju da on vjerojatno nešto uzima. On je, međutim, prošao sve dopinške testove i svaka mu čast na tim rezultatima.&nbsp;&nbsp;*Miljenić, međutim, ne želi da ga se veže isključivo za utrke 50 i 100 metara slobodnim stilom. I na natjecanjima Svjetskog kupa i na spomenutom Svjetskom prvenstvu u Budimpešti u 25-metarskim bazenima sjajno je plivao 100 metara mješovito. To nas malo podsjeća na Duju Draganju koji je kao fenomenalan „kraulaš“ bio i europski prvak na 100 mješovito u malim bazenima.&nbsp;- To je moja za sada uvjerljivo najbolja disciplina. Trenutno držim hrvatske rekorde u svim plivačkim stilovima u malim bazenima – na 100 slobodno, na 50 i 100 delfin, na 50 prsno i, neslužbeno istina, na 50 leđno iz mix štafete. Ne znam je li itko ikad, ne samo u Hrvatskoj, istovremeno držao nacionalne rekorde u svim plivačkim tehnikama. Da, to mi je forte. Na SP u Budimpešti sam s 51.32 plivao najbolje vrijeme kompletnih kvalifikacija i došao vrlo blizu hrvatskog rekorda kojeg drži s 51.20 drži Draganja. Zahvaljujući tom rezultatu sam spoznao potencijal koji imam. Leži mi ta utrka, no ona se pliva samo tri mjeseca u godini, koliko traje sezona u 25-metarskim bazenima. Nakon ljetne sezone se ne stignemo ni dobro pripremiti za početak zimske, one u malim bazenima. A tih 100 mješovito je tehnički najzahtjevnija utrka.&nbsp;&nbsp; *Ove godine je Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima u Singapuru, na koje će Nikola zasigurno ići s nemalim ambicijama.- Ha, ambicije su uvijek visoke, idemo po zlato, naravno. Ne znam, zapravo, što ću sve plivati u Singapuru. Ali ja volim plivati pa bih se volio okušati u što više disciplina, ovisno o rasporedu.&nbsp;&nbsp;Velika priča je lani bila i naša štafeta 4x100 metara slobodno u sastavu Nikola Miljenić, Jere Hribar, Vili Sivec i Toni Dragoja, koja je osvojila četvrto mjesto na Europskom prvenstvu u Beogradu. Pritom su Miljenić i društvo s 3:13.91 za skoro šest sekundi oborili 16 godina star rekord koji su držali Mario Todorović, Alexei Puninski, Bruno Barbić i Duje Draganja. Upravo nam je Todorović nedavno rekao da je to štafeta za vrhunske svjetske domete.*S time se slaže i naš sugovornik...- Mi smo osvojili to četvrto mjesto, a tek smo se, zapravo, upoznali na tom Europskom prvenstvu jer nismo napravili ni jednu izmjenu prije toga. A izgubili smo medalju zamalo. Dakle, potencijal te štafete je uistinu velik. Ne samo da smo bili brzi, nego nam je bilo veliko zadovoljstvo plivati tu štafetu.&nbsp; *Miljenić je jednom rekao da nema sportske uzore nego zamišlja sebe za pet godina i što želi do tada postati. Pa, kako trenutačno zamišlja sebe za pet godina?- Zapravo ne gledam toliko daleko, ali se svakako vidim s nekom medaljom oko vrata. *Naš najbolji plivač je magistrirao poduzetništvo i inovacije na Sveučilištu Južne Kalifornije u Los Angelesu, prije toga je završio studij ekonomije i međunarodnih odnosa, a sada studira pravo u Zagrebu. Pitanje o karijeri nakon sportske karijere nameće se samo od sebe…- Sve me navedeno zanima i sigurno je da očekujem još zanimljiviju karijeru nakon karijere. Ne znam još trenutno što će to biti, ali ne živim u iluziji da neću nikad u životu raditi. Svjestan sam da me nakon plivanja čeka nekakav posao. Možda to je malo stresno jer nemam godine iskustva ni na jedno poslu, što neki moji prijatelji već imaju. Ali različita iskustva koja steknete u sportu daju vam neke druge prednosti pred ostalima i mislim da neću imati probleme u bilo kojoj branši za koju se odlučim. Ali to sve je još daleko - zaključio je Nikola Miljenić.

Kada je danas završio naš termin treninga odmah je u našu prugu skočila gospođa iz termina za građanstvo i rekla mi da se pomaknem. Pitam se bi li netko i Luki Modriću tako prekinuo trening, kaže najbolji hrvatski plivač

Nikola Miljenić: Do kraja karijere svakako se vidim s nekom medaljom oko vrata

Radionicu je priredio Karijerni centar za sportaše Hrvatskog olimpijskog odbora u suradnji s Obrtničkim učilištem iz Zagreba. Voditeljica radionice/predavačica bila je Tamara Vojvoda s Obrtničkog učilišta.Cilj programa bio je upoznati potencijalne buduće poduzetnike i obrtnike s osnovnim znanjima o sastavljanju poslovnog plana i pokretanju vlastitog posla, a temeljeno na daljnjem razvoju programa usmjerenih na osnaživanje sportaša i njihovo cjeloživotno obrazovanje.Ove radionice su posebno dizajnirane kako bi se adresirali specifični izazovi s kojima se sportaši i sportašice susreću prilikom pokretanja vlastitog posla. U sklopu radionica polaznici su dobili osnovna znanja o poduzetništvu i poslovanju obrta ili tvrtke, a koja obuhvaćaju temeljna poslovna znanja za pokretanje vlastitog posla i izradu poslovnog plana.&nbsp;Radom u skupinama, sudionici su rješavali i konkretne zadatke, potvrdivši svrsishodnost i interaktivnost radionica ove vrste. Radionice poslovnog planiranja i otvaranja obrta za sportaše predstavljaju izvrstan način da se bivši/sadašnji profesionalni sportaši/sportašice opreme potrebnim znanjima i vještinama za uspješan prijelaz iz svijeta sporta u svijet poduzetništva. (hoo/sp)

clanci-slike/Kar.centar-obrtnistvo-radionica.jpg

Zagreb, 20. svibnja 2025. - Uz nazočnost dvadesetak bivših i aktualnih sportašica i sportaša, kao i drugih zainteresiranih dionika sustava sporta, u prostorijama Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) održana je radionica pod nazivom Poslovno planiranje i vođenje vlastitog poslovanja – od sportaša do poduzetnika.

Dvadesetak sudionika odazvalo se na radionicu HOO-a i Obrtničkog učilišta na temu 'Poslovnog planiranja i vođenja vlastitog poslovanja – od sportaša do poduzetnika'  

Glavna tema 30. kongresa EFPP-a bila je „Fair play obrazovanje u potpori inkluzije u sportu“, a hrvatske predstavnice na tom kongresu bile su Mirna Rajle Brođanac, Romana Caput Jogunica i Biserka Vrbek. Deklaracija s kongresa naglašava vrijednost poticanja aktivnosti koje utječu na fair play ponašanje, toleranciju, uključivost i druge pozitivne vrijednosti u sportu.Na glavnoj skupštini EFPP-a Belgijac Philippe Housiaux&nbsp;ponovno je&nbsp;izabran za predsjednika EFPP-a, a u sastav Izvršnog odbora EFPP-a u novom mandatnom razdoblju izabrana je Mirna Rajle Brođanac.&nbsp;Kako su se navedene aktivnosti EFPP-a održavale na izvorištu olimpizma, kod spomenika utemeljitelju modernog olimpijskog pokreta Pierrea de Coubertina u Olimpiji obilježen je i Međunarodni olimpijski dan, kojeg su Ujedinjeni narodi utvrdili za 19. svibnja. (hoo)

clanci-slike/Olimpija_-fair-play-+-obilježavanje-Svjetskog-FP-dana.jpg

Romana Caput Jogunica, Biserka Vrbek i Mirna Rajle Brođanac s predsjednikom EFPP-a Philippeom Housiauxom (foto: HFPO)

Zagreb, 19. svibnja 2025. - U drevnoj Olimpiji (Ancient Olympia) u Grčkoj od 17. do 19. svibnja održani su kongres i glavna skupština Europskog fair play pokreta (EFPM/EFFP).&nbsp;

U Olimpiji održan 30.  kongres Europskog fair play pokreta; Mirna Rajle Brođanac izabrana u Izvršni odbor EFPP-a 

Vladimir Sekulić rođen je 5. ožujka 1936. u Gospiću. Od pete godine živio je&nbsp;u Petrinji, gdje je 1956. završio učiteljsku školu. Na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu (današnji KiF) diplomirao je 1962., a hrvački trener bio je od 1960. godine. Kao aktivni sportaš Sekulić u hrvanju nije ostvario zapaženije rezultate, osim trećeg mjesta na juniorskom i četvrtog na seniorskom prvenstvu Jugoslavije.&nbsp;Međutim, kao trener i šef stručnog stožera Hrvačkog kluba Gavrilović iz Petrinje, Vladimir Sekulić postavlja takav sustav rada koji donosi najviše svjetske standarde u organizacijskom i rezultatskom smislu, kako u Petrinju, tako i u Hrvatsku. Hrvači iz Gavrilovićeve škole dvadesetak su godina suvereno vladali strunjačama u svim dobnim uzrastima. Dovoljno je spomenuti da je Sekulić trenirao Koletića, Nenadića, Lisjaka, Poštića, Damjanovića... Navedene velikane svjetskog hrvanja prepoznao je još u osnovnoškolskoj dobi, potom ih pridobio za ovaj sport te doveo do najsjajnijih svjetskih odličja.Primjera radi, recimo da je Slavko Koletić, osvojio srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Kanadi 1970. godine. Milan Nenadić bio je europski prvak 1969. i 1970. godine i osvajač brončane olimpijske medalje 1972. godine u Münchenu. Tu je i Lisjakova zlatna olimpijska medalja 1984. u Los Angelesu.&nbsp;U tom razdoblju hrvači Gavrilovića pet puta postaju momčadski prvaci Jugoslavije, a osobno je smatrao da je najzaslužniji što je za vrijeme Domovinskog rata klub sačuvan i to kada se u najtežim uvjetima branila i stvarala hrvatska država.&nbsp;Za ovaj tekst najznačajnije su riječi pokojnog Milana Nenadića, koji je autoru rekao sljedeće: „Za moju brončanu olimpijsku medalju kao i za cijelu vrhunsku karijeru najzaslužniji je Vladimir Sekulić. Mnogi su dali obol mojim uspjesima, ali gospodin Vlado dao je najviše. Zbog toga sam mu trajno zahvalan, doživotno“.&nbsp;Sekulić je&nbsp;isticao da ga posebno kao pedagoga raduje činjenica što je odgojio hrvače koji su se po završetku natjecateljske karijere dokazali kao treneri u Hrvatskoj i svijetu. Kao vanjski suradnik Fakulteta za fizičku kulturu u Zagrebu sudjelovao je&nbsp;kao predavač na trenerskim tečajevima, a tijekom niza godina stalno je bio povezan s radom strukovne komisije Hrvačkog saveza Hrvatske.&nbsp;Na preporuku predsjednika FILE (Svjetske hrvačke federacije) Raphaela Martinetija 2004. godine, boravio je u Katru kao tehnički savjetnik i trener tamošnje hrvačke reprezentacije.&nbsp;Prvog siječnja 2010. Sekulić preuzima vođenje hrvatske seniorske reprezentacije kao prvi trener. U tom razdoblju reprezentacija je izašla na nekoliko jakih međunarodnih turnira i Europsko prvenstvo u Azerbajdžanu.&nbsp;Pod Sekulićevim vodstvom Hrvatska je na Golden Grand Prix turniru (Szombathelyi) u Mađarskoj ostvarila nekoliko vrlo vrijednih rezultata. Nenad Žugaj je osvajio treće mjesto i tri peta mjesta u konkurenciji 223 natjecatelja iz 29 svjetskih zemalja. Na turniru u Istanbulu naši hrvači dominiraju i osvajaju tri treća mjesta i jedno prvo i to svrstavaju Hrvatsku na mediteransko hrvačko postolje, na treće mjesto iza Turske i Grčke.&nbsp;Europsko prvenstvo pod Sekulićevim vodstvom Hrvatska završava kao devetoplasirana reprezentacija u konkurenciji 32 države, a reprezentativac Tonimir Sokol osvaja brončanu medalju, što je najbolji reprezentativni rezultat od kada naše hrvanje nastupa pod nacionalnom zastavom. U rujnu te 2010. godine, na Svjetskom prvenstvu u Moskvi, u kategoriji do 84 kilograma Nenad Žugaj postiže još zapaženiji rezultat te osvaja novu brončanu medalju za hrvatsko hrvanje.&nbsp;Vladimir Sekulić dragovoljac je Domovinskog rata od ljeta 1991. godine. Tijekom službe u Hrvatskoj vojsci radio je u odjelu za školovanje kadrova visoke stručne izobrazbe i nakon diplomskog studija u Ministarstvu obrane RH.&nbsp;Dobitnik je brojnih priznanja za iznimne sportske zasluge.&nbsp;(hoo/jg) Hrvatski olimpijski odbor (HOO) izražava duboku sućut obitelji, rodbini i prijateljima preminulog hrvačkog velikana Vladimira Sekulića!

clanci-slike/IM-vladimir--sekulić-hrvanje.jpg

Petrinja, 17. svibnja 2025. - U 90. godini života u Petrinji je 16. svibnja preminuo legendarni hrvački trener Vladimir Sekulić, najzaslužniji za veliku sportsku karijeru i olimpijsku medalju Milana Nenadića, brončanog olimpijca iz Münchena 1972., a dao je i veliki pečat karijeri Vlade Lisjaka, zlatnog hrvača iz Los Angelesa 1984. godine.

U Petrinji preminuo legendarni trener Vladimir Sekulić, zaslužnik za dvije olimpijske medalje hrvatskih hrvača

Početak je bio u znaku fair playa, ali i doslovno, jer Vijeće je potvrdilo članove Hrvatskog fair play odbora u novom četverogodišnjem mandatu. Naime, temeljem Sporazuma o osnivanju Hrvatskog fair play odbora (HFPO) iz 2007. godine, spomenuto tijelo sastavljeno je od predstavnika HOO-a i Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN). U sastav HFPO-a za mandatno razdoblje 2025. - 2029. na listi predstavnika HOO-a potvrđeni su: Mirna Rajle Brođanac, Morana Paliković Gruden, Branko Radičević (imenovanje MINTS-a), Romana Caput Jogunica, Marija Vrajić, Nataša Vezmar, Goran Jukić, Dubravko Ižaković, Morana Brkljačić, Lidija Bojić Ćaćić, Marija Anzulović i Biserka Vrbek. Predstavnici Hrvatskog zbora sportskih novinara u novom sazivu HFPO-a su: Zlatko Karlo, Ivana Lukačić, Vinko Knežević i Dean Bauer.Olimpijski program HOO-a od 1. svibnja je bogatiji za tri uzdanice iz sportova s reketima te je dosegnuo broj od 100 kandidata za Igre u LA-ju 2028. godine. Stolnotenisači Hana Arapović i Ivor Ban uvršteni su u potencijalne A kandidate kao mješoviti par, dok je badmintonaš Aria Daniel Dinata na listi potencijalnih B kandidata.Od 1. travnja u razvojnom programu I (RP I) novi je korisnik David Vretenar (kickboxing), u RP II/1 Marko Šimunković (mačevanje), dok je zbog neostvarenog napretka u četverogodišnjem razdoblju, iz RP-a I/2 ispala kadetska ženska reprezentacija u hokeju na travi. Atletičarka Mia Wild nije uvrštena u predolimpijski program temeljem rezultata u neolimpijskoj disciplini, budući da je otprije korisnica HOO-ova programa hrvatskih olimpijskih nada.&nbsp;Statusnih izmjena i dopuna bilo je i u razvojnom programu za trenere. Hrvatski badmintonski savez predložio je, a Vijeće prihvatilo, promjenu kategorije za trenera Igora Čimbura, koji je s 1. svibnja napredovao iz trenera za razvoj pojedinog sporta u skupinu kvalitetnih trenera, a temelj je 3. mjesto njegova igrača Dinate. Prihvaćen je zahtjev Hrvatskog boksačkog saveza koji je zatražio je da se iz HOO-ova programa sufinanciranja rada trenera izuzme Daniel Vekić, i to s 30. travnja. Hrvatski konjički savez dobio je „zeleno svjetlo“ pri zahtjevu za uvrštenjem trenerice Matee Kocsis u kategoriju trener(ic)a za razvoj pojedinog sporta od 1. svibnja.&nbsp;Jedan od najboljih hrvatskih odbojkaša svih vremena, Igor Omrčen, na zahtjev Hrvatskog odbojkaškog saveza nominiran je u kategoriju trenera mlađih dobnih uzrasta, na osnovu ostvarene kvalifikacije na juniorsko EP 2026. Unatoč ne ispunjavanju svih kriterija, a valorizirajući postignute rezultate i kontinuirani rad s mlađim dobnim kategorijama HOS-a, trener Igor Omrčen uvršten je od 1. travnja u spomenutu skupinu trenera. Hrvatski triatlon savez zatražio je zamjenu trenera u kategoriji trenera za razvoj pojedinog sporta, s obzirom na nemogućnost dosadašnjeg trenera u obavljanju provedbe zadanih ciljeva pa je umjesto trenera Martina Papište s 1. svibnja uvršten trener Bojan Dujković.&nbsp;&nbsp;Ured za lokalni sport izvijestio je da je za program "Od sportske škole do olimpijskih igara" za 2025. godinu pristiglo čak 198 financijskih zahtjeva, od kojih je odobreno 59, dok je u programu "Aktivne zajednice" prihvaćeno 30 zahtjeva od pristiglih 68.&nbsp;&nbsp;Vijeće HOO-a prihvatilo je zamolbu Hrvatskog atletskog saveza za financijsku potporu atletskoj manifestaciji „Hanžekovićev memorijal“ koja će uskoro imati 75. izdanje, kao i to da se financijski podupru neretvanski lađari u nakani promotivnog oplovljavanja Kipa slobode i Manhattana (New York), te da se manji financijski iznosi doniraju za sportska natjecanja u sklopu Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku.&nbsp;(hoo/vk)

Zagreb, 15. svibnja 2025. - Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) održalo je u zagrebačkom hotelu Sheraton 12. sjednicu u aktualnom sazivu.&nbsp;

Održana 12. sjednica Vijeća: olimpijski program HOO-a dosegnuo broj od 100 kandidata za Igre u LA-ju 2028. godine

Nakon prvog dana, koji je obilježilo sudjelovanje više od 100 sportaš(ic)a, drugi dan je bio u znaku edukacije za trenere, a odazvalo ih se više od 70.&nbsp;Nakon što su u pozdravnim riječima direktor HOO-ova Ureda za nacionalne sportske saveze i razvojne programe Neven Šavora i inicijatorica projekta, predsjednica HOO-ove Komisije za ravnopravnost spolova u sportu, Morana Paliković Gruden, pozvali trenere da se i vlastitim idejama i prijedlozima uključe u projekt, uslijedila su četiri predavanja eminentnih stručnjak(inj)a, blisko povezanih s tematskim područjem.&nbsp;Temom "Siguran sport - temelj osobnog i profesionalnog razvoja sportaša", drugi dan je otvorila izv. prof. dr. sc. Zrinka Greblo Jurakić s Odjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu. I trenerima je, kao i dan prije sportašima, najprije ukazala na pozitivne i negativne učinke sporta, pri čemu imperativ rezultata nikako ne može biti nuštrb dobrobiti sportaša. Govoreći o vrstama nasilja i posljedicama koje može izazvati, odaslala je poruku da samo sigurno sportsko okruženje može donijeti vrhunsku sportsku izvedbu. Na kraju je pozvala i trenere da se upoznaju s pravima i mehanizmima zaštite od nasilja bilo koje vrste.Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i klinička psihologinja, voditeljica Centra za zdravlje mladih Ella Selak Bagarić prezentirale su temu “Prepoznavanje nasilja među sportašima - cyberbullying i seksualno nasilje“. Budući da su treneri definirani kao ključni nositelji kulture, sigurnosti i dostojanstva u sportu, predavanjem ih se pokušalo motivirati, potaknuti i osnažiti za aktivno uključenje u izgradnju sportskih okruženja koja su za djecu i mladež razvojno poticajna, emocionalno sigurna i zakonski usklađena. Tijekom izlaganja provedena je i anonimna anketa o najvećim rizicima za sigurnost djece u sportu, a odgovori su bili itekako konkretni: nekompetentni treneri, vršnjačko nasilje, preambiciozni roditelji, pritisak trenera i roditelja na rezultat, umor trenera koji su ujedno i vozači na dugim putovanjima…Ravnatelj Centra za istraživanje i razvoj vrhunske sportske pripreme dr. sc. Igor Jukić govorio je o dvojakoj ulozi trenera: „Sportski trener - pružatelj i tražitelj zaštite“. U odnosu prema sportašima, trenerima je postavio „evolucijski“ proces: čovjek - sportaš - igrač - pobjednik. Naglasio je da u današnjici sve veći broj natjecanja utječe na manjak treninga i tako stvara ugrozu za zdravlje sportaša, ustvrdivši i da demokratičniji stil trenera (makar bio nepopularan u praksi), može rezultirati manjim brojem ozljeda sportaša. Kao temelj svega postavio je - komunikaciju i težnju za postizanjem harmonije. Zaključio je da i treneri imaju pravo na sigurno okruženje, lišeno društvenog pritiska, kao i pritisaka koji dolaze od navijača, roditelja, novinara…Dvodnevnu edukaciju predavanjem je zaključila mentalna trenerica Sandra Đurijanček s temom „Prepoznavanje i suočavanje sa stresom i pritiscima za postizanje rezultata. Nakon što je trenere upoznala s mentalnim treningom, vrstama i posljedicama stresa te krugovima kontrole, fokusom i intenzitetom, odaslala im je i brojne korisne savjete. Ukazala im je kako u fokusu moraju imati na dohvatljive ciljeve koji se postupno mogu povećavati; moraju biti podrška sportašima, uz pohvale i za mali napredak, zatim ohrabrivanje i poticanje za daljnje ciljeve bez stvaranja pritiska. Budući da su pogreške sastavni dio procesa i da izvedba ne može uvijek biti 100-postotna, savjetovala je da u komunikaciji ne koriste kritičke tonove, nego rekapitulaciju: što je moglo biti bolje?Zagrebačka edukacija „Dani sigurnog sporta - mjesto gdje razgovor počinje“ samo je početak HOO-ova dugoročnog projekta za stvaranje sigurnog sportskog okruženja i novih normi u hrvatskom sportu. (hoo/vk)&nbsp;

clanci-slike/Pirnat-Dragičević---Selak-Bagarić-za-web.jpg

Zagreb, 15. svibnja 2025. - U prostorijama Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) u Zagrebu završila je dvodnevna edukacija „Dani sigurnog sporta - mjesto gdje razgovor počinje“, usmjerena protiv nasilja u sportu i sa svrhom njegova preveniranja.&nbsp;

Drugog dana HOO-ove edukacije o sigurnom sportskom okruženju nazočilo više od 70 hrvatskih trenera 

Pod nazivom „Smanjenje CO₂ otiska u sportu: razumjeti svoj utjecaj i pokrenuti promjenu“, konferencija je naglasila povezanost sportskog sektora s klimatskim ciljevima i potrebu za sustavnim pristupom održivosti. Kroz panele i izlaganja predstavljeni su izazovi i pomaci koje su sportske institucije postigle u okviru projekta.U okviru rasprave „Projekt OCEAN kroz iskustvo 18 klimatskih časnika“, istaknuta je važnost edukacije, zajedničkog učenja i razmjene iskustava među nacionalnim olimpijskim odborima. Poseban naglasak stavljen je na zaključak da održivost ne smije biti izoliran projekt, već temeljni princip djelovanja svake organizacije.Hrvatski olimpijski odbor bio je jedini projektni partner koji je na konferenciji održao samostalnu prezentaciju o rezultatima vlastitog rada na smanjenju ugljičnog otiska. Prezentaciju su održali voditelj za EU fondove i međunarodnu suradnju Ante Ćosić i koordinatorica ureda tajništva Matea Horvat, predstavivši ključne pomake ostvarene kroz sustavno prikupljanje podataka, izradu izračuna CO₂ otiska te provođenje konkretnih mjera održivosti. Njihovo izlaganje prepoznato je kao pozitivan primjer među sudionicima, čime je Hrvatski olimpijski odbor istaknut kao predvodnik promjena. Tijekom događanja predstavljeni su i glavni rezultati projekta OCEAN, namijenjeni svim sportskim organizacijama – i onima koje nisu bile izravno uključene u projektni konzorcij:<ul><li>praktični priručnik za klimatske časnike,</li><li>alat za izračun ugljičnog otiska, razvijen u suradnji s Öko-Institutom,</li><li>zbirka strategija i mjera za smanjenje emisija,</li><li>digitalna platforma OCEAN Toolbox, koja objedinjuje sve ključne resurse i alate.</li></ul>U završnom dijelu konferencije naglašeno je da projekt OCEAN ne predstavlja kraj, već početak dugoročnog pokreta za održivost u sportu. Simbolične zahvalnice dodijeljene su svim klimatskim časnicima koji su tijekom projekta igrali ključnu ulogu u oblikovanju održivih rješenja unutar svojih organizacija.

Bruxelles, 13. svibnja 2025. - U Bruxellesu&nbsp;je održana završna konferencija projekta OCEAN (Olympic Committees of Europe Approaching Carbon Neutrality), koja je okupila nacionalne olimpijske odbore, stručnjake i projektne partnere iz cijele Europe. Fokus događanja bio je na promicanju održivih praksi u sportskim organizacijama te poticanju konkretnih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

 Predstavnici HOO-a održali izlaganje na završnoj konferenciji projekta OCEAN u Bruxellesu

PRVI DAN PRVENSTVA HRVATSKE ZA MLAĐE SENIORE I SENIORE U-23 U VUKOVARU (1/8

Dina Levačić primljena u Međunarodnu kuću slavnih daljinskog plivanja u Ujedinjenom Kraljevstvu

7. OLYMPIC DAY RUN - slavlje sporta i olimpijskih vrijednosti 24. svibnja na Jarunu

Tisuće djevojčica i dječaka sudjelovalo na OFDV-a u Zadru, Vinkovcima, Velikoj Gorici, Karlovcu, Zaboku...

Dvadesetak sudionika odazvalo se na radionicu HOO-a i Obrtničkog učilišta na temu 'Poslovnog planiranja i vođenja vlastitog poslovanja – od sportaša do poduzetnika'

U Olimpiji održan 30. kongres Europskog fair play pokreta; Mirna Rajle Brođanac izabrana u Izvršni odbor EFPP-a

U Petrinji preminuo legendarni trener Vladimir Sekulić, zaslužnik za dvije olimpijske medalje hrvatskih hrvača

Održana 12. sjednica Vijeća: olimpijski program HOO-a dosegnuo broj od 100 kandidata za Igre u LA-ju 2028. godine

Drugog dana HOO-ove edukacije o sigurnom sportskom okruženju nazočilo više od 70 hrvatskih trenera

Predstavnici HOO-a održali izlaganje na završnoj konferenciji projekta OCEAN u Bruxellesu

Ostale vijesti

izdvojeno

Morana Paliković Gruden: Je li netko žena ili muškarac ne bi trebali određivati sportski čelnici

Nikola Miljenić: Do kraja karijere svakako se vidim s nekom medaljom oko vrata

Časopis HOO-a

OLIMP br. 94