U obilju točaka za razmatranje, u prvom planu su bile one financijske naravi. Prema prijedlogu izmjena i dopuna financijskog plana HOO-a za 2024. godinu, ukupni prihod HOO-a u 2024. godini je uvećan za oko tri i pol milijuna eura na završnih 54,9 milijuna eura. Na približno istoj razini (54,9 milijuna) su i ukupni rashodi u godini na izmaku. Projekcija proračuna HOO-a za 2025. godinu predviđa povećanje ukupnog iznosa na 58,9 milijuna eura, a konkretna povećanja unutar HOO-ova sustava dobit će razvojni programi, lokalni sport i HOO-ov Ured za olimpijski program koji je pokrenuo projekt priprema i sudjelovanja hrvatskih sportaša za ljetne lgre XXXIV. olimpijade Los Angeles 2028., uz aktualni ZOI Milano Cortina 2026. godine. Uz najavu povećanja olimpijskih stipendija, Vijeće je prihvatilo i odluku da svi olimpijci iz Pariza ostanu u sustavu HOO-ova financiranja tijekom 2025. godine, s tim da bi medaljaši iz Pariza imali status top-olimpijaca (s 2000 eura/mj.), oni koji su ostvarili rezultate na razini A finala, imali bi i stipendijski status potencijalnih A olimpijaca, a svi ostali status potencijalnih B olimpijaca.&nbsp;&nbsp;Treću sjednicu Vijeća HOO-a obilježila je prezentacija o izmjenama, dopunama i novim pravilima razvojnih programa HOO-a za sportaše i trenere s pripadajućim iznosima potpore u 2025. godini. Prethodno je s velikim odobravanjem prihvaćena informacija o gotovo 1000 korisnika razvojnih programa HOO-a u 2024. godini (850 sportaša + 146 trenera). Program potpore sportašima mlađih dobnih kategorija (RP I) imao je u ovoj godini 93 sportaša iz 22 sporta, a dobno istovrsni razvojni program za ekipne sportove (RP I/2) skrbio je o 11 ekipa s ukupno 157 sportaša. Program potpore perspektivnim sportašima tzv. juniorski program (RP II/1) imao je u članstvu 125 korisnika iz 26 sportova, a u programu potpore perspektivnim sportašima ekipnih sportova (RP II/2) participiralo je 11 ekipa sa 140 korisnika iz pet sportova. Novi razvojni program (RP III) obuhvatit će kvalitetne sportaše u neolimpijskim sportovima i neolimpijskim disciplinama olimpijskih sportova, a ono što je dosad bio RP III, odsad će se zvati predolimpijski program (RP V). Na poziciji RP-a IV ostaju hrvatske olimpijske nade, kojih je u programu ove godine bilo 65, a čak osam ih je prešlo u olimpijski program. Redizajniran je i program sufinanciranja rada trenera te dopunjen dodatnim odredbama koje će korisnici trebati ispunjavati za participiranje u programu.&nbsp;&nbsp;Potvrđen je i stručni trenerski savjet HOO-ova Centra za istraživanja i razvoj vrhunske sportske pripreme (CIRSP-a) za razdoblje novog olimpijskog ciklusa, a od dana odluke do 31. kolovoza 2028. godine u njemu su: Nikola Bralić, Zlatko Dalić, Neven Cegnar, Jozo Jakelić, Mladen Katalinić, Igor Kriajimskii, Ratko Rudić, Neven Spahija, Edis Elkasević, Veljko Laura, Vladimir Preradović, Siniša Vitez i Nenad Šoštarić.Prihvaćeni su i prijedlozi izmjene i dopune kriterija kategorizacije sportaša za određene sportove te izmjene i dopune sastava komisija HOO-a u mandatnom razdoblju do 2028. godine, a pročitana je i informacija HOO-ova Povjerenstva za izbor najuspješnijih sportaša/sportašica i trenera o laureatima u godini na izmaku.Uručenje nagrada tradicionalno će biti na svečanosti Velikog dana hrvatskog sporta 19. prosinca u zagrebačkom hotelu The Westin, a istoga dana (14 sati/hotel The Westin Zagreb) bit će održana i redovna sjednica Skupštine HOO-a. (hoo/vk)&nbsp;

clanci-slike/Vijece-HOO-a,-3.-sjednica---skupno.JPG

Zagreb, 3. prosinca 2024. - Pod predsjedavanjem čelnika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatka Mateše, u Zagrebu je održana treća sjednica Vijeća HOO-a u mandatnom razdoblju 2024. - 2028., a započela je uručenjem prigodnog rođendanskog dara dopredsjednici HOO-a, zlatnoj olimpijki iz Pariza Barbari Matić.&nbsp;&nbsp;

Vijeće HOO-a prihvatilo projekciju proračuna za 2025. u iznosu od 58,9 milijuna eura te potvrdilo svečanost VDHS-a za 19. prosinca

Zagrepčanka je do drugog mjesta stigla s pete pozicije u prvoj vožnji, ostvarivši drugo najbolje vrijeme druge vožnje. Zaostala je 54 stotinke za ukupnom pobjednicom, Šveđankom Sarom Hector (1:53.08). Treće mjesto osvojila je Švicarka Camille Rast (+1.05), kojoj je to također prvo postolje u veleslalomskim utrkama za Svjetski kup. Vodeća je nakon prve vožnje bila Amerikanka Mikaela Shiffrin koja je imala priliku ostvariti rekordnu, stotu pobjedu u karijeri. Nažalost, Shiffrin je u drugoj vožnji doživjela neugodan pad na strmini te je iz tog razloga propustila i kasniju slalomsku utrku.Nakon drugog mjesta u veleslalomu, Zrinka Ljutić osvojila je šesto mjesto na trećem slalomu nove sezone Svjetskog kupa, a priliku za još jedno postolje propustila je u prvoj vožnji, u kojoj je imala 11. rezultat i prevelik zaostatak za vodećim tercetom. U drugoj vožnji Ljutić je pokazala da pripada elitnoj skupini slalomašica i četvrtim rezultatom napravila skok od pet mjesta. U američkom Killingtonu prvu pobjedu u karijeri ostvarila je Švicarka Camille Rast, za kojom je hrvatska skijašica zaostala 1.27 sekundi.&nbsp;&nbsp;Nažalost, Leona Popović je nakon više od tri i pol godine ostala bez plasmana u drugu vožnju, kad je došla do cilja. Imala je 32. rezultat u prvoj vožnji, a za plasman među 30 najboljih bila je 22 stotinke prespora.&nbsp;U redoslijedu veleslalomašica Zrinka je treća s 93 boda. Vodeća je Sara Hector sa 116 bodova, a druga je Talijanka Federica Brignone sa 100 bodova.U ukupnom redoslijedu Švicarka Rast ima 287 bodova, 42 više od Mikaele Shiffrin koja je zbog subotnjeg pada propustila slalom. Treća je Zrinka Ljutić s 202 boda.Uz to, Rast je u tri slaloma skupila 205 bodova, pet više od Shiffrin. Zrinka Ljutić je sa 108 bodova na osmom mjestu među slalomašicama, a Leona Popović je na 22. poziciji sa 26 bodova. (h/hoo/vk)

clanci-slike/zrinka_ljutić_killington.jpg

Killington, 30. studenoga 2024. - Najbolja hrvatska skijašica Zrinka Ljutić osvojila je drugo mjesto na veleslalomu za Svjetski kup u američkom Killingtonu i po prvi put se uspela na pobjedničko postolje u ovoj disciplini, a dan kasnije je u slalomslkoj utrci zauzela vrlo dobro šesto mjesto.&nbsp;

Sjajan vikend Zrinke Ljutić - premijerno drugo mjesto u veleslalomu i šesto mjesto u slalomskoj utrci u SAD-u

U ime partnera sporazum su potpisali predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora dr. sc. Zlatko Mateša i zamjenik ravnatelja Obrtničkog učilišta Goran Švast, uz nazočnost voditelja Karijernog centra HOO-a, hrvatskih olimpijaca Snježane Pejčić i Vlade Šole, potpredsjednika HOK-a i predsjednika Obrtničke komore Zagreba Antuna Trojnara te predsjednika Udruženja obrtnika grada Zagreba Ivice Zanettija.Svrha ovog sporazuma je poticanje obrazovanja i stručnog usavršavanja hrvatskih sportaša, poglavito onih u sustavu Hrvatskog olimpijskog odbora, kroz promociju strukovnog obrazovanja te programa obrazovanja za stjecanje mikrokvalifikacija i djelomičnih kvalifikacija. Suradnja će uključivati promicanje obrtništva, sportskih vrijednosti i cjeloživotnog učenja uz aktivno povezivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada.- Posebno mi je zadovoljstvo biti potpisnik današnjeg Ugovora o suradnji jer iskreno vjerujem da obrtnici i olimpijci dijele važne osobine koje ih čine uspješnim – discipliniranost, predanost, upornost, otpornost i vještinu. Ovo je jedan od izvrsnih načina kako ćemo dodatno promovirati i popularizirati obrtništvo&nbsp;- putem ambasadora, vrhunskih sportaša. Stavit ćemo na raspolaganje svoju savjetodavnu službu koja će im biti u potpunosti na raspolaganju kako bi bili brzo i točno informirani, uz naš Odjel za obrazovanje, dok će Obrtničko učilište prilagoditi svoje programe njihovim potrebama i informirati ih o njima. Unatrag godinu dana imamo 10 % više obrtnika – njih 11.349 više, a unatrag pet godina više od 22 tisuće djece upisanih u obrtnička zanimanja po jedinstvenom modelu obrazovanja, uz kontinuiran i stabilan porast. Sada nas je gotovo 123.000 i vjerujemo da ćemo na ovaj način obrtništvo učiniti još popularnijim, a našim vrhunskim sportašima dati svu potrebnu pomoć i podršku da pretoče svoje kvalitete poslije sporta i u posao - istaknuo je predsjednik HOK-a Kratohvil te najavio prve zajedničke aktivnosti.&nbsp;&nbsp;Predsjednik HOO-a Mateša podsjetio je kako je upravo na prošlogodišnjem Zagrebačkom obrtničkom sajmu nastala ideja o suradnji ovih institucija, pogotovo s obzirom da su velik broj sportaša obrtnici ili se ponašaju kao obrtnici:- Izuzetno smo zadovoljni ovom suradnjom, ona će otvoriti brojne nove prilike za hrvatske sportaše i nastavak je brige za njih i nakon završetka njihove sportske karijere. Osim višestrukih dobrobiti za sportaše i obrtnike i prilike da ih spojimo u jedno, imamo priliku razvijati ovu suradnju na način da 2028. godine na Olimpijskim igrama u Los Angelesu predstavimo u Hrvatskoj kući, koju posjeti oko 35.000 Hrvata, proizvode hrvatskog obrtništva. Imamo dovoljno vremena da organiziramo posebno predstavljanje dostojno hrvatskih obrtnika. O pozitivnim aspektima novouspostavljene suradnje govorio je i zamjenik ravnatelja Obrtničkog učilišta Goran Švast.- Obrtničko učilište osnovano je prije gotovo 20 godina, pratimo obrazovne potrebe obrtnika te smo usmjereni na obrazovanje odraslih uz fokus na cjeloživotno obrazovanje - sve ono što je svrha i cilj i ove suradnje. Postoji potreba za uključenjem sportaša u obrazovne programe, njihovu izradu, provedbu i unapređenje. Veselimo se suradnji i ne sumnjamo da će biti uspješna i na dobrobit svih uključenih strana - izjavio je Švast, u nazočnosti voditeljice programa obrazovanja Tamare Vojvode. Prve zajedničke aktivnosti započet će u sklopu sajma cjeloživotnog obrazovanja 9. prosinca u obrtničkom prolazu u Ilici 49, gdje će tri institucije zajednički informirati sve zainteresirane o važnosti cjeloživotnog učenja i obrazovanja, a očekuje se nastup više od 15 obrazovnih ustanova. Također, sportaši obrtnici bit će važan dio onih&nbsp;događanja u komorskom sustavu koja promoviraju obrtnička zanimanja, a prvi će biti upravo i jedan od najvećih - Zagrebački obrtnički sajam, kojim je samo prošle godine prošlo više od 6.000 učenika.&nbsp;(hok/hoo/vk)

clanci-slike/HOO-HOK-Obrtn.skola-sporazum.jpg

Zagreb, 27. studenoga 2024. - U Kući hrvatskih obrtnika u Zagrebu potpisan je Sporazum o suradnji između Hrvatske obrtničke komore (HOK), Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Obrtničkog učilišta.

Potpisan Sporazum između HOK-a, HOO-a i Obrtničkog učilišta; cilj je obrtništvo nakon sportske karijere 

Kada je o skijaškom trčanju i problematici ovog sporta riječ, u Hrvatskoj vjerojatno nema bolje sugovornice od Lorene Malec Mlinarić, profesionalne trenerice u Skijaškom klubu Sljeme, vanjske suradnice Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, mentorice za skijaško trčanje u Sportskom savezu Grada Zagreba i tehničke delegatkinje Svjetske skijaške federacije. Na umjetnom snijegu 90 posto natjecanja Globalni gledajući, trenutno najveći problem svih skijaških sportova su klimatske promjene. U alpskom skijanju se zbog njih masovno odgađaju i otkazuju utrke u svim disciplinama, no skijaško trčanje se, za sada, puno bolje nosi s njima.- Razlika između nas i alpskog skijanja je u tome što oni mogu startati i na visinama iznad 2000 metara, a kod nas je to zabranjeno. Mi ne smijemo imati natjecanja iznad 1800 metara, pa smo samim time i u većim problemima sa snijegom. U zadnjih nekoliko godina se 90 posto naših natjecanja održava na umjetnom snijegu. Dobra stvar je što u odnosu na alpsko skijanje takav snijeg nama puno duže traje jer ga mi prilikom natjecanja ne stružemo sa staze nego ga utabamo i ti kristali leda onda puno duže drže. Osim u Skandinaviji, gdje uvijek ima dosta prirodnog snijega, uglavnom skijamo na umjetnom. S druge strane, pak, nova filozofija Svjetske skijaške federacije je da skijaško trčanje dovodi u gradove gdje se sve češće održavaju sprinterska natjecanja, a za to nam treba umjetni snijeg. Dobra je što sada postoje one „tvornice snijega“ kojima ne trebaju „snježni topovi“ ni temperature ispod nule. Umjetni snijeg je, nažalost, budućnost zimskih sportova - pojašnjava Lorena Malec Mlinarić.To, dakako, ne znači da i natjecanja u skijaškom trčanju ne trpe zbog klimatskih promjena.- Nama se natjecanja za sada ne otkazuju i prošle sezone su održane sve utrke Svjetskog kupa. Ograničeno je, međutim, vrijeme boravka skijaša na stazi što je velik problem serviserima jer svaka promjena u temperaturi snijega ili zraka utječe na brzinu skija, a kod nas je to presudno. No, kako bi se očuvao snijeg, ograničen je vremenski period u kojem serviseri smiju biti na skijama i koliko dugo se skijaši smiju zagrijavati, pa se često događa da prije utrke nema skijaša na stazi nego se oni zagrijavaju na trenažerima ili na rolerima i onda idu direktno na stazu. To je loše, ali se u zadnje vrijeme i to počelo događati, a sve u cilju da se izbjegne otkazivanje utrka.Tako izgledaju globalni problemi skijaškog trčanja, no skijašice i skijaši SK Sljeme iz Šestina imaju i onih lokalnih. Riječ je, dakako, o nepostojanju infrastrukture za treninge.- Preko ljeta, kada smo na rolerima, najviše treniramo u Šestinama i na Sljemenu. Mala djeca koja uče prve skijaške korake na rolerima većinom treniraju na školskim igralištima, što je njima jako zanimljivo. Kasnije, kada vidimo da netko ima bolje predispozicije, da ima volju i veći motiv za ozbiljnije bavljenje sportom, kreću na ozbiljnije treninge. Treniramo najviše na Sljemenu i na cesti iza McDonaldsa na Kajzerici gdje imamo 900 metara asfaltiranog prostora, što su odlični uvjeti za početnike na rolerima. Kad nam skijaši dođu na određenu malo višu razinu onda velik dio sezone treniramo isključivo u Sloveniji gdje imamo vrhunske uvjete za trening i ljeti i zimi. Onda vam se događa da je dijete ujutro u školi, ja ga pokupim u 13 ili 14 sati kod škole i vozimo se na trening u Sloveniju gdje odradimo dva ili dva i pol sata treninga, pa se vraćamo natrag u Zagreb. To je dosta teško, tu je puno odricanja i djece i roditelja, posebice zbog toga što neke škole za to nemaju previše razumijevanja, čak i kad su ta djeca u srednjoj školi u sportskim razredima. Ni oni ne razumiju da naša djeca ne odlaze odraditi trening na teniski teren ili bazen u gradu, nego da samo na putovanje na trening troše tri ili četiri sata. Skijaški trkači i trkačice 150 do 200 dana izvan domovine A kad se svi ti sati zbroje, dobivamo puno dana boravka izvan Zagreba i Hrvatske.- Naša trenutno najbolja skijašica Tena Hadžić, koja je bila i na prošlim Zimskim olimpijskim igrama, prošle godine je završila srednju školu i kao srednjoškolka je boravila 70 dana samo na treninzima izvan Zagreba na koje je išla s klubom. Uobičajeno je da natjecatelji od 150 do 200 dana borave izvan Hrvatske, kaže Lorena.&nbsp;Iako u Hrvatskoj skijaško trčanje nije masovni sport, zanimanje za njega ipak postoji.- Broj članova našeg kluba se kreće između 40 i 45, a riječ je o onima koji redovito treniraju, od čega ih je dvadesetak za koje bih mogla reći da bi mogli imati stvarno dobre, vrhunske rezultate. Ovo drugo je neka baza djece koju „vrtimo“ i za koje se nadamo da ćemo iz neke grupe stvoriti nekog budućeg olimpijca. U Hrvatskoj se na natjecanjima pojavljuje oko 120 do 150 skijaša, pa mi uvijek kao klub budemo u većini. Osam je klubova u Hrvatskoj, osim nas svi su u Gorskom kotaru. Imamo i jedan klub u Oroslavlju koji u zadnje vrijeme baš i nije aktivan jer su više orijentirani na biatlon. U Gorskom kotaru to su Delnice, Ravna Gora, Mrkopalj, Rijeka i Skrad iz Brod Moravica.Budući da Lorena često u razgovoru koristi riječ „djeca“, dojam je da se skijaškim trčanjem kod nas uglavnom bave jako mladi skijaši.- Oni su u skijaškom trčanju sve do upisa u srednju školu, nakon čega o razini njihovih rezultata ovisi hoće li ostati u sportu. Mi u klubu uspijemo zadržati djecu sve do kraja srednje škole. U skijaškom trčanju se najbolji rezultati postižu s 25, 26 godina, pa nam je cilj što više njih zadržati do te dobi. To, dakako, puno ovisi i o financijama. U Hrvatskoj su većinom svi na stipendijama, ali postoje razvojni programi Hrvatskog olimpijskog odbora koji pružaju dobru priliku sportašima ako imaju rezultate. No, puno ovisi i o trenerima. Sjećam se kad sam bila na jednom predavanju čelnih ljudi HOO-a i kad su nam rekli „Mi smo ti koji smo postavili pravila, ali vi treneri ste ti koji moraju naći put kako doći do cilja“. Dakle, ne trebamo se voditi time da odemo samo na jednu utrku, nego moramo i nekim drugim putevima ostvariti kriterije kako bi našim sportašima bilo omogućeno i više od toga. Mislim da je baš u tim sferama uloga žena u sportu dosta velika jer muški kolege na sve to dosta „grubo“ gledaju, a žene traže put kako da svojim sportašima osiguraju da uzmu sve što je moguće. Mislim da žene imaju bolji osjećaj za sustav i kako iz njega izvući najviše.&nbsp;Lorena opisuje i kako u datim okolnostima funkcionira SK Sljeme...- Kod nas u klubu sam profesionalna trenerica samo ja. Dvoje nas je trenera kineziologa i imamo još jednu pomoćnu trenericu koja se još uvijek školuje i koja nam pomaže s mlađim dobnim skupinama. Trenerska plaća nam je osigurana od Sportskog saveza Grada Zagreba, a klub se financira isključivo iz članarina ili od nekih donacija. Ima par roditelja u klubu koji imaju firme koje nam doniraju, ali nam ne uplaćuju novac izravno na račun nego nam kupuju opremu. Oprema je vrlo skupa, a mi smo napravili takav sustav da svakom sportašu klub osigurava opremu, a roditelji moraju kupiti samo osnovne stvari, dakle tenisice, dresove, odjela za utrku... Skije, štapove i skijaške cipele svima osigurava klub kroz donacije ili kroz natječaje Grada i ministarstva na koje se javljamo.Čim se spomenu skije, skijaške cipele i odijela, stječe se dojam da je skijaško trčanje skup sport!?- Mislim da je u današnje vrijeme svaki sport skup, no s druge strane, s obzirom na dostupnost video igrica i društvenih mreža koje su mnogoj djeci zamijenile igralište, ni jedan sport nije skup ako ih odvoji od tih njihovih zanimacija. Dogodi mi se da mi djeca kažu da u slobodno vrijeme igraju tenis, ja im kažem „Super, to vam je odlična dodatna aktivnost!“, a onda shvatim da oni igraju tenis preko aplikacije na mobitelu. A cijene opreme… Kada govorimo o vrhunskom skijaškom trčanju, skije su oko 600 eura, cipele 400, štapovi su 400, pa onda još odijelo i dres… Oko 2000 eura je cijena opreme jednog skijaša na startu utrke Svjetskog kupa, pojašnjava Lorena. U Skijaškom klubu Sljeme dominiraju 'cure' Poznato je da je Vedrana Malec bila sudionica triju Zimskih olimpijskih igara te da je u Pekingu 2022. nastupala i Tena Hadžić. Ima li u SK Sljeme nekih budućih olimpijaca?- To su još uglavnom djeca od 12 do 15 godina, ali potencijala ima. Jedna naša djevojčica, Iris Smiljanić iz Markuševca, prošle je godine na nekad popularnom Topolino kupu, koji se sada zove&nbsp;Skiri Trophy, osvojila brončanu medalju u kategoriji do 12 godina. To je bila jedina medalja za Hrvatsku te godine. Imamo i tu u Šestinama nekoliko jako talentiranih djevojčica, poput Sare Burek Svetec koja je krenula u srednju školu. Osim Tene, za koju se nadamo da će ispuniti normu i za Zimske olimpijske igre 2026. godine, imamo još jednu hrvatsku reprezentativku u klubu - Leonu Garac koja je trenutačno u C-reprezentaciji. Mislim da je pred njima svijetla budućnost.&nbsp;Teško je ne primijetiti da Lorena spominje isključivo ženska imena. Znači li to da je skijaško trčanje u Hrvatskoj pretežno ženski sport?- Brojčano je, zapravo, više muškaraca kod nas u skijaškom trčanju, ali u našem klubu dominiraju cure. Riječ je o tome da dečki otiđu u nogomet ili košarku, a djevojčice, barem ovdje, očito imaju manji izbor sportova, pa dođu u skijaško trčanje i one koje dođu vrlo su uspješne. Dečki iz kvarta koji su motorički jako sposobni najčešće odaberu neke druge sportove.Naravno da statusom skijaškog trčanja u Hrvatskoj Lorena nije zadovoljna.&nbsp;- U Hrvatskoj skijaško trčanje nije popularno, premalo je zastupljeno i u medijima, što je problem i mnogih drugih sportova. Ako djeca ne vide neki sport na televiziji, ona će se njime vrlo teško početi baviti. Događa se da djeca dođu u srednju školu u sportske razrede i kad kažu da se bave skijaškim trčanjem ostala djeca nemaju pojma što je to. U skandinavskim zemljama je, pak, to sport broj jedan, nacionalni sport za koji svi znaju. Izvan Hrvatske se ljudi jako puno bave rekreativno skijaškim trčanjem, a to je zapravo ključno jer ako dobiješ ljude u rekreaciju dobit ćeš i u vrhunski sport.&nbsp;&nbsp;U Hrvatskom skijaškom savezu brojni su sportovi i skijaške discipline, pa se skijaškom trčanju nije lako izboriti za „mjesto pod suncem“.- Da, u Hrvatskoj nam se teško izboriti. Torta se dijeli na onako velike komadiće kakve imaš rezultate, to mi je jasno. Naš savez se financira iz programa Hrvatskog olimpijskog odbora, a financira se, naravno, i od sponzora. S obzirom na to da skijaško trčanje u Hrvatskoj još nije popularno među rekreativcima, nije automatski popularno ni među sponzorima. I to je nešto što je nama veliki problem. Mi u klubu imamo sportašice koje su bile na vrhunskoj razini. Recimo, Tena kad je ušla u FIS je prve dvije godine bila prva na rang-listi u svojem godištu, prošle godine je osvojila i bodove u Svjetskom kupu, na Svjetskom juniorskom prvenstvu imala je u kvalifikacijama 15. vrijeme, na kraju je bila 23. A sve to uz teške uvjete treniranja i uz to da paralelno „gura“ i školu. Ali, i s ovim našim malo težim uvjetima sigurna sam da možemo parirati alpskom skijanju, naročito kada bi se još popravila infrastruktura za treniranje u Zagrebu - zaključuje Lorena Malec Mlinarić.&nbsp;

Budući da skijaško trčanje u Hrvatskoj još nije popularno među rekreativcima, nije automatski popularno ni među sponzorima. I to je nešto što nama predstavlja veliki problem, kaže glavna trenerica Skijaškog kluba Sljeme

Lorena Malec Mlinarić: Sigurna sam da skijaško trčanje može parirati alpskom skijanju

Svi koji prate sport znaju da je Zadar već desetljećima vrlo jaka i uspješna sportska sredina koja je iznjedrila i afirmirala brojne vrhunske sportaše i klubove. Spomenimo ovom prilikom samo Krešimira Ćosića i Košarkaški klub Zadar, atletičarku Radojku Franzotti, sedmerostrukog stolnoteniskog olimpijca Zorana Primorca, košarkašicu Koranu Longin, olimpijske pobjednike u jedrenju Šimu Fantelu i Igora Marenića i najboljeg hrvatskog nogometaša svih vremena Luku Modrića.O aktualnom stanju u zadarskom sportu više nam je rekla Snježana Jurinić, predsjednica Športske zajednice Grada Zadra (ŠZGZ) i novoizabrana članica Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora.- Možemo s ponosom reći da smo u 2024. godini zadržali visoku razinu ostvarenih sportskih rezultata kako u seniorskim uzrastima tako još i više u mlađim dobnim kategorija. Ne bih posebno isticala pojedince, spomenute rezultate ostvarili su košarkaški, borilački sportovi, veslači, atletičari, triatlonci, gimnastičari, skakači u vodu, ritmička gimnastika, biciklizam… Svi imaju puno uspjeha, kako na međunarodnim natjecanjima, tako i na državnima, kaže Snježana Jurinić.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Sport generira u turizmu visoke ekonomske učinke Ni jedan grad u Hrvatskoj nema sportski centar poput zadarskog Višnjika. Nije, međutim, nimalo lako osigurati termine za treninge i natjecanja svim sportašima i klubovima.&nbsp;- ŠC Višnjik, kao dobro osmišljen i dobro ostvaren projekt stvaranja sportske i rekreacijske infrastrukture, otvoren je za sve dobne skupine i različite kategorije sportaša i rekreativaca, koriste ga sportski klubovi iz 36 sportova i veoma teško je osigurati termine svim sportašima i klubovima prema njihovim zahtjevima. No, postoji Pravilnik u sportskoj zajednici o korištenju sportskih termina kojeg se pridržavamo i koji osigurava korisnicima iz Programa javnih potreba u sportu termine i redovna natjecanja i njih Grad Zadar sufinancira. Dnevno Višnjikom prođe oko četiri tisuće posjetitelja i korisnika na njegovih 200 tisuća četvornih metara.Dobra sportska infrastruktura omogućava Zadru i organiziranje velikih sportskih priredbi. Ove godine je, primjerice, u dvorani Krešimira Ćosića održano Europsko prvenstvo u karateu, sljedeće godine je Europsko ekipno prvenstvo u stolnom tenisu.&nbsp;- Sportske manifestacije izuzetno su nam važne zbog sportskog turizma i Zadra kao sportsko-turističke destinacije. Sport u turizmu generira visoke ekonomske učinke, kako izravne tako i neizravne. Izravni se ostvaruju na temelju prodaje sportsko-rekreacijskih usluga, ali isto tako važni su i oni neizravni koji se manifestiraju kroz motivaciju za izborom turističke destinacije, produženjem turističke sezone, prevladavanjem sezonskog karaktera turizma, povećanjem izvanpansionske potrošnje te unapređenjem raznolikosti i kvalitete turističke ponude. Grad Zadar je redovito pokrovitelj takvih manifestacija. Besplatna univerzalna sportska škola s 250 djece Poznat je hrvatski problem s premalim brojem ljudi koji se bave sportom ili rekreacijom. Posljednjih godina je, tako, Zadar postigao odlične rezultate u obuci neplivača. Što ŠZGZ radi po pitanju uključivanja što većeg broja ljudi u sport?- Športska zajednica Grada Zadra posebnu pažnju posvećuje uključivanju što većeg broja&nbsp;građana u sportske aktivnosti kao zdravog načina života, pa tako u svojim programima imamo program besplatnog vježbanja za osobe starije od 60 godine u koji se uključuju građani po mjesnim odborima. Tu je orijentacijsko i nordijsko hodanje, zdravstveni programi na bazenu ŠC Višnjik, kao i razne manifestacije za građane. Dajemo i podršku sportsko-rekreativnim udrugama kojih je 14 u gradu.&nbsp;Djeca i mladi u posebnom su fokusu...- Što se tiče sporta djece i mladih, imamo preko ŠZGZ-a besplatnu univerzalnu sportsku školu dva puta tjedno koju pohađaju djeca od 4 do 6 godina te djeca od 7 do 10 godina koja nisu uključena u sportske udruge i njihove sportske škole. U univerzalnoj sportskoj školi imamo 250 djece. Imamo i besplatne programe tijekom ljetnih praznika, olimpijadu vrtića i programe koje provodimo s Hrvatskim olimpijskim odborom. Sudjelujemo i u projektu Ministarstva turizma i sporta „Vježbajmo kroz zadarsku županiju od malih do mladih“, surađujemo s Gradskim školskim savezom te organiziramo radionice o važnosti bavljenja sportom za zdravlje, radionice o zdravoj prehrani, radionice o fair playu i „Stop nasilju u sportu“. Ima tu još puno drugih programa koje ostvarujemo u suradnji sa sportskim udrugama.U nadležnosti Snježane Jurinić je i vrhunski sport u gradu. Koji su trenutačno najveći problemi vrhunskog sporta u Zadru?- Najveći problem vrhunskog sporta u našem gradu je odlazak sportaša iz pojedinih sportova, posebice ekipnih, na fakultete u druge gradove. Zadovoljna proračunskim izdvajanjima Zadra za sport Čelnica sporta u Zadru nije nezadovoljna proračunskim izdvajanjima za sport.&nbsp;&nbsp;- Zadovoljni smo proračunskim izdvajanjima za sport u Zadru, osigurani su sportski objekti i redovna djelatnost sportskih klubova, a nezadovoljnih će uvijek biti. Nastojimo svake godine povećavati izdvajanja za sport osobito za djecu i mlade kao i za podršku rekreativcima.&nbsp;Zadranima vjerojatno mnogi zavide na sportskoj infrastrukturi s kojom u Hrvatskoj ima jako puno problema.&nbsp;- Surađujem s drugim sportskim zajednicama i imam veoma prijateljske odnose s njima i rado razmjenjujemo sportska iskustva i pomažemo jedni drugima. Mislim da nema zavisti nego jednostavno želimo za dobrobit sporta da svaka sredina stvori infrastrukturu i omogući sport dostupan svima.Ljetos je u Zadru održana vrlo uspješna edukativna radionica 'Glas žena u sportu' uz rekordan odaziv sportašica, trenerica i sportskih dužnosnica. Svjedoči li to samo velikom zanimanju za dobrom prezentacijom ženskog sporta u medijima ili, možda, i određenom nezadovoljstvu trenutačnim stanjem na tom polju?- Radionica je bila vrlo korisna i uspješna. Nema nezadovoljstva nego samo velike zainteresiranosti mladih trenerica i sportašica za dobrom prezentacijom ženskog sporta u medijima. I ovim putem zahvalila bih HOO-u na odabiru Zadra za radionicu i davanju prilike mladim sportašicama, trenericama i sportskim djelatnicama da nauče kako će se prezentirati u javnosti putem medija te pokazati sve ono što uspješno rade u svom poslu, a to je sport - zaključila je Snježana Jurinić.&nbsp;&nbsp;

Najveći problem vrhunskog sporta u našem gradu je odlazak sportaša iz pojedinih sportova, posebice ekipnih, na fakultete u druge gradove, kaže predsjednica Športske zajednice Grada Zadra i članica Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora

Snježana Jurinić: Sportske priredbe izuzetno su nam važne zbog sportskog turizma i Zadra kao sportsko-turističke destinacije

Na dnevnom redu je dvadesetak točaka, a među najvažnijima su: prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana HOO-a za 2024. godinu, kao i prijedlog Programa dijela javnih potreba sporta državne razĺne i financijskog plana HOO-a za 2025. godinu; projekt priprema i sudjelovanja hrvatskih sportaša za ljetne lgre XXXIV. olimpijade Los Angeles 2028.; prijedlog izmjene i dopune kriterija kategorizacije sportaša za određene sportove; izmjene, dopune i nova pravila razvojnih programa HOO-a za sportaše i trenere s pripadajućim iznosima potpore u 2025. godini; izmjene i dopune sastava komisija HOO-a u mandatnom razdoblju do 2028. godine; razmatranje prijedloga HOO-ova&nbsp;"izbornog povjerenstva" radi donošenja odluke Vijeća o izboru najuspješnijih sportaš(ic)a i trenera za 2024. godinu... Sjednica će početi s radom u 11 sati u dvorani Zagreb (1. kat) hotela Sheraton Zagreb u Ulici kneza Borne 2. (hoo/vk)

clanci-slike/Vijece-HOO-a-2.-sjednica-Sheraton.JPG

Zagreb, 1. prosinca 2024. - Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša sazvao je treću sjednicu Vijeća HOO-a u mandatnom razdoblju 2024. - 2028. za utorak (3. prosinca) u Zagrebu.

U utorak (11 sati) u Zagrebu se održava 3. sjednica Vijeća HOO-a u mandatnom razdoblju 2024. - 2028.

Financijska znanja, ponašanja i vještine osobito su značajne za sportaše zbog prirode njihova posla: ranog završetka sportske karijere i mogućih ozljeda koje im mogu utjecati na radnu sposobnost i time im ugroziti čak i egzistenciju. Dobro upravljanje financijama za vrijeme sportske karijere može mladim sportašima osigurati financijsku sigurnost tijekom cijelog života.&nbsp;Radionica je prilagođena specifičnim financijskim izazovima s kojima se sportaši susreću, a prezentacijama i praktičnim savjetima izv. prof. dr. sc. Sandre Pepur i prof. dr. sc. Ane Rimac Smiljanić, sudionici ove interaktivne edukacije imali su priliku usvojiti temelje financijske pismenosti i postavke financijskih ciljeva kao instrumenta ostvarivanja svih drugih osobnih ciljeva, naučiti kako upravljati troškovima, kako štedjeti i izraditi osobni proračun te razumjeti bankovno poslovanje.&nbsp; Radionicu je, u suradnji s partnerima s Ekonomskog fakulteta u Splitu, priredila voditeljica Karijernog centra HOO-a Snježana Pejčić. (hoo/vk)

clanci-slike/Karijerni-fin.-pismenost-Split.jpg

Split, 29. studenoga 2024. - U suradnji s Ekonomskim fakultetom u Splitu, HOO-ov Karijerni centar za sportaše organizirao je na spomenutoj obrazovnoj ustanovi jednodnevnu edukativnu radionicu na temu „Financijska pismenost sportaša“.

Karijerni centar HOO-a organizirao u Splitu interaktivnu radionicu o financijskoj pismenosti sportaš(ic)a

Nakon pozdravne riječi ravnatelja HOA-e Saše Ceraja, na temu "Proces pripreme sportaša za velika sportska natjecanja u Hrvatskoj kao domaćinu" govorio je direktor Ureda NSS-a i razvojnih programa HOO-a Neven Šavora. O pripremama za odlazak i sudjelovanje hrvatskih sportaša na višesportskim priredbama nazočne su upoznali djelatnici HOO-ova Ureda za olimpijski program - direktor Damir Šegota i koordinatorica Petra Nosso. Olimpijski program, pak, kao i razvojne programe HOO-a za sportaše i trenere, predstavili su njihovi voditelji iz nacionalne olimpijske udruge - Zoran Štefec (olimpijci) te Gordana Borko (sportaši u RP-ima) i Renata Šašak (treneri). Iskustva Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) iz organizacije i domaćinstva velikih sportskih priredbi prezentirala je Anita Šikić, pomoćnica direktora marketinga HRS-a.&nbsp;&nbsp; Drugog dana predavanja na temu programa javnih potreba sporta na lokalnoj razini govorila je članica Vijeća HOO-a i zamjenica pročelnika za sport i kulturu grada Zadra Snježana Jurinić, a još nekoliko zanimljivih tema stiglo je s „razine lokalnog sporta“ koji je u HOO-u pod ingerencijom direktora Hrvoja Balena. „Publikacije u sportu“ - glasila je tema koju je prezentirala glavna tajnica Zajednice sportova Primorsko-goranske županije Katja Luketić, dok je temu o financiranju sporta na lokalnoj razini putem EU fondova prezentirao Toma Jelušić iz stručne službe Riječkog sportskog saveza. Hrvatski akademski sportski savez (HASS) na HOA-inu skupu predstavljala je HASS-ova koordinatorica volontera Ivana Aničić s temom o volontiranju u sportu. O sportu i medijima govorio je iskusni sportski novinar Marin Šarec, o ravnopravnosti spolova u sportu Morana Paliković Gruden, dugogodišnja predsjednica istoimene HOO-ove komisije, a o protokolu u sportu i sportskoj diplomaciji Mia Baćić, direktorica HOO-ova Ureda za odnose s javnošću i međunarodnu suradnju. Kao i prethodna dva ciklusa Programa obrazovanja sportskih djelatnika, i treći ciklus okupio je respektabilan auditorij, sastavljen od djelatnika nacionalnih sportskih saveza i lokalnih (županijskih i gradskih) sportskih zajednica. Stručna predavanja, većinom utemeljena na konkretnim primjerima, izazvala su pozitivne reakcije te su potaknula sudionike za prijedloge istovrsnih ili sličnih HOA-inih edukacija u budućnosti. (hoa/hoo/vk)

clanci-slike/HOA-3.-dio-obrazovanja-NSS-a.jpg

Zagreb, 29. studenoga 2024. - Hrvatska olimpijska akademija (HOA) priredila je u Zagrebu dvodnevni edukativni skup; treći, ujedno i posljednji, ciklus Programa obrazovanja sportskih djelatnika u 2024. godini.

Dvodnevnom edukacijom u Zagrebu, HOA finalizirala Program obrazovanja sportskih djelatnika u 2024.

Nagradu za životno djelo dobili su dugodišnji nogometni djelatnik Zorislav Srebrić, košarkaški trener Željko Pavličević i zaslužna sportska djelatnica Morana Paliković Gruden.Godišnje nagrade pripale su olimpijskoj doprvakinji, tenisačici Donni Vekić, zlatnoj olimpijki, judašici Barbari Matić i njezinu treneru Vladimiru Preradoviću, brončanim olimpijcima - strijelcu Miranu Maričiću i taekwondašici Leni Stojković, atletskom treneru Edisu Elkaseviću, taekwondo treneru Veljku Lauri, vaterpolistima Lorenu Fatoviću i Luki Bukiću, paraolimpijcima Deniju Černiju i Ivanu Mikuliću, te Hrvatskom gimnastičkom savezu.Državna nagrada za sport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj sporta u Republici Hrvatskoj. Dodjeljuje se stručnim i javnim djelatnicima u području sporta, sportašima, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju sportsku djelatnost te drugim pravnim i fizičkim osobama zaslužnim za razvoj sporta. U povijesti Republike Hrvatske od 1991. do 2024. godine dodijeljeno je ukupno 84 nagrada za životno djelo i 402 godišnje nagrade.- Čestitam nagrađenima među kojima su oni koji cijeli svoj život rade i nižu uspjehe za boljitak hrvatskog sporta kao i oni koji su sjajno predstavljali hrvatski sport na nedavnim Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Parizu. Hrvatska vlada je od samih svojih početaka svjesna koliko sport znači za Hrvatsku, te smo svake godine povećavali ulaganja u sport, koji, uz turizam, čini našu zemlju itekako prepoznatljivom u svijetu. Ta ulaganja ćemo i nastaviti i ubuduće, što potvrđuje ponovno rekordan iznos sredstava koji je osiguran za sustav sporta u sljedećoj godini - kazao je, uručujući nagrade za živorno djelo, premijer Andrej Plenković.-&nbsp;Ovo je najveća nagrada za dostignuća u sportu. Nažalost, samo je 15 nagrada, a jako puno njih je zaslužilo nagrade. Ove olimpijske i paraolimpijske godine još jednom smo Hrvatsku predstavili u svijetu kao sportsku velesilu. Posebno čestitam našim dobitnicima nagrade za životno djelo na svemu onome što su napravili za hrvatski sport čime su zadužili generacije svih nas, a svojom stručnom i životnim pozivom stvorili uvjete za mnoge buduće sportaše - kazao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.Svečanosti su nazočili predsjednik i glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša i Siniša Krajač, predsjednik Hrvatskoga nogometnoga saveza Marijan Kustić i izbornik Vatrenih Zlatko Dalić, predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora Ratko Kovačić, predsjednik Dinama Velimir Zajec i mnogi drugi uglednici. (h/hoo/vk)

Zagreb, 25. studenoga 2024. - U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, uz nazočnost premijera Andreja Plenkovića i brojnih drugih uglednika, upriličena je svečanost dodjele Državnih nagrada za sport "Franjo Bučar" za 2024. godinu.

Državna nagrada "Franjo Bučar" uručena medaljašima iz Pariza; za životno djelo dobila i Morana Paliković Gruden

Prostorije za edukaciju ustupila je Osnovna škola „Kamešnica“ u Otoku (kod Sinja).U program obrazovanja za stjecanje mikrokvalifikacije trener boćanja 1. razine upisano je 38 polaznika, od kojih su 33 muškarca i 5 žena.U prijepodnevnim satima nedjelje prva skupina polaznika odslušala je medicinski blok predavanja, a sadržajno isti dio programa priređen je i za drugu skupinu u poslijepodnevnim satima. Očekivani završetak programa obrazovanja predviđen je za ožujak 2025. godine. (hoa/mu)

Zagreb, 25. studenoga 2024. - U suradnji s Boćarskim savezom Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatska olimpijska akademija započela je u nedjelju 24. studenoga 2024. godine edukaciju polaznika za trenere boćanja 1. razine.&nbsp;

HOA i Boćarski savez Splitsko-dalmatinske županije započeli edukaciju trenera boćanja 1. razine

Prvoga dana održana je završna konferencija projekta "Sport kao vrijednost naše zajednice" (Sport as value for our society), gdje su projektni partneri predstavili rezultate projekta. Teme europske sportske platforme bile su povezane s utjecajem sporta na proces proširenja EU, smjernice za poštivanje ljudskih prava kroz sport, zaštita mentalnog zdravlja mladih sportaša i mladeži te namještanje utakmica - poveznica između elitnog i masovnog sporta (Sport and EU enlargement cooperation process, Values of integritity: the guideline for a sport that respecs human rights,Safeguarding to protect mental health in youth and young athletes, Match-fixing the connecting line from elite to grassroot sport) i dr.Drugoga dana održan je sastanak Izvršnog odbora na kojem je sudjelovala prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica, a kao članica Radne skupine ENGSO žene u sportu na završnoj konferenciji i EU platformi sudjelovala je i Ivana Šamija.&nbsp;Tijekom 2025. godine, ENGSO Skupština i EU seminar će se održati od 13. do 15. lipnja 2025. godine u Oslu, a europska sportska platforma (European Sport Platform) od 23. do 25. listopada u Barceloni. (hoo/rcj)

Priština, 23. studenoga 2024. - U suradnji s Olimpijskim odborom Kosova i ENGSO-om (European Organisation for NGOs) u Prištini je od 21. do 23. studenoga 2024. godine održana europska sportska platforma (European Sport Platform 2024.).

Europska sportska platforma (ENGSO European Sport Platform 2024) održana na Kosovu