U Zagrebu održana konferencija HOO-a i Večernjeg lista pod nazivom "Sport - velika prilika hrvatskog gospodarstva“

Konferencija je otvorena pozdravnim govorom glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića. Kazao je kako je za društvo bitno preuzeti inicijativu pri unapređenju sporta i istaknuo kako su zaključci prošlogodišnje konferencije prepoznati kao korisni te implementirani kroz različite programe. Istodobno apelira na gospodarstvenike da ulože u sport, čime se može poduprijeti kolegijalnost, prijateljstvo i dokaz da se radom postiže puno. "Nama trebaju novi Dalići i Petrovići", istaknuo je Klarić pa upitao: "Prepoznajemo li važnost Petrovića u današnjoj generaciji? Prepoznajemo li važnost novih Petrovića u današnjem digitalnom svijetu?"

Premda je sport i posao, u bazi toga stoje ljudi koji stvaraju dobre osobine. Stoga društvo, Vlada i gospodarstvenici moraju preuzeti svoj dio odgovornosti, ističe. Vlada kroz porezna rasterećenja ulaganja u sport. Sportske organizacije kroz konzistentno i efikasno nošenje s korupcijom. "Jedino tako ovo društvo može dati poticaj mladima da stvaraju bolje društvo i bolji svijet. Onaj u kojem nećemo biti otuđeni", zaključio je.

Uslijedio je intervju s ministricom Brnjac i predsjednikom HOO-a Zlatkom Matešom. Ministrica je istaknula kako sport i turizam imaju izvrsne rezultate, a da upravo uspjesi sportaša pružaju izvrsnu promociju. Kao primjer je istaknula period nakon utakmice s Brazilom tijekom prošlog svjetskog prvenstva u nogometu kada je zanimanje za Hrvatsku poraslo diljem svijeta. Ističe i da joj je drago što je Svjetska turistička organizacija prepoznala Hrvatsku kao idealnu destinaciju za drugi Svjetski kongres sportskog turizma.

Dodaje i da je sport vrlo značajan za gospodarski, lokalni razvoj i razvoj same destinacije. Istaknula je kako se gospodarske aktivnosti turizma i sporta izrazito dobro dopunjuju. "Imamo sportske manifestacije koje Vlada redovito podupire kao što je VRC s 3,2 milijuna eura, CroRace, Europsko prvenstvo u hrvanju i druga. Vlada je uvijek uz sport, od početka mandata pa do danas. Mislim da nam se značajna financijska ulaganja višestruko vraćaju", kazala je ministrica Brnjac.

Kazala je kako je vlada prepoznala potencijale sporta u doprinosu turizmu zbog čega je i osigurala sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Trenutačno je 40 milijuna eura usmjereno u sportsku infrastrukturu, a na natječaje je prijavljeno stotinjak projekata. "Od 2018. počelo je ulaganje u sportsku infrastrukturu kada je Vlada krenula sufinancirati projekte jedinica lokalne samouprave. Riječ je o 170 projekata i 10 milijuna eura, a za sljedeće razdoblje osigurano je više od 30 milijuna eura iz državnog proračuna. Nismo ni tu stali, kroz višegodišnji financijski okvir prvi put smo uspjeli ispregovarati sredstva za aktivni turizam, a ta lokacija je vrijedna 40 milijuna eura. Ti natječaji bit će raspisani sredinom 2024. godine, znači, govorimo o više od 100 milijuna eura ukupno za sportsku infrastrukturu", objašnjava ministrica.

"U pravilniku za provedbu natječaja definirani su sportski, društveni i gospodarski kriteriji", kaže Brnjac. No, ističe kako upravo djeca trebaju biti glavni fokus ulaganja, što je moguće postići kroz investicije iz Nacionalnog plana i operativne programe. Objasnila je i važnost sporta za cjelogodišnji turizam podatkom da gosti zbog sportskog turizma dolaze pretežno izvan sezone. Stoga je u fokusu strategije turističkog razvoja bio razvoj cjelogodišnjeg ravnomjerno regionalno raspoređenog turizma kakav omogućuje aktivni i sportski turizam. "Već radimo programe i nadam se da će se neke destinacije odlučiti upravo za razvoj takvog turizma", kazala je ministrica.

Govorila je i o novom Zakonu o sportu koji će prvi put omogućiti financiranje sportskih građevina nacionalnog značaja. Vlada će odlučivati u koje će se građevine ulagati. "Već smo osigurali sredstva u proračunu, više od 30 milijuna eura za početak", rekla je Brnjac. Drugi korak je poziv jedinicama lokalne samouprave koje će morati biti pripremljene i ispunjavati društvene i gospodarske kriterije. Nakon toga krenut će u izgradnju.

Zlatko Mateša ukazao je na postojanje izvrsne sinergije turizma i sporta te pozamašan doprinos sporta u prihodima od turizma. "Istraživanja pokazuju kako sport ima velik ekonomski, društveni, a naposljetku i promotivni učinak", govori Mateša. "Imamo veliku potporu ministarstva turizma i sporta, koje je napravilo sve. U pravnom okviru, strategiju hrvatskog sporta, novi Zakon o sportu. Započeti su infrastrukturni projekti, odnosno Vlada je donijela odluku od financiranju nacionalne sportske infrastrukture. Jedino što nam nedostaje jest porezni dio. To jest, kako kompanijama učiniti atraktivnim ulaganje u sport", govori Mateša. 

I on ističe izvrsnu kompatibilnost u promotivnom pogledu, osobito na primjeru finalne utakmice Svjetskog prvenstva u Rusiji kada je 900 milijuna ljudi dobilo "direktno saznanje" o Hrvatskoj. Iznosi i podatak kako je u tom periodu nogometna reprezentacija direktno pridonijela povećanju poreznih prihoda s tri milijarde kuna.

Naglasio je kako po pitanju infrastrukture najvažnijima smatraju Nacionalni teniski centar, Nacionalni rukometni centar, vaterpolski i centar borilačkih sportova, za koji već postoje potencijalne građevine koje bi mogle biti idealne za takvo zdanje.

Dr. Sandra Damijan govorila je o utjecaju sporta na gospodarstvo. Na početku je naglasila važnost sporta, istaknula mentalno i fizičko zdravlje koje potencijalno može rasteretiti zdravstveni sustav i smanjiti troškove vezane uz zdravlje. Važna je međutim dostupnost infrastrukture svim mladim osobama, rekla je Damijan. Potom se osvrnula i na poslovnu komponentu sporta. "Sport je velik biznis. U Europi raste za 9 posto godišnje. Napomenula bih da učinke na gospodarstvo ima i ženski sport u kojem je sve više poslovnih prilika", napominje Damijan. 

Na primjeru Slovenije, gdje je pokrenuto istraživanje utjecaja sporta na gospodarstvo, govori kako je organizacijom EP u ženskom rukometu država ostvarila povrat od 10,4 milijuna eura spram ulaganja malo manjeg od 2,6 milijuna eura. "Za svaki euro koji smo uložili povrat je bio četverostruk", naglašava Damijan. To pokazuje isplativost investicija u sportske događaje, infrastrukturu i programe, rekla je dr. Damijan.

Govorila je i o ideji reintegracije bivših vrhunskih sportaša u gospodarstvo, što bi moglo postaviti temelj za porezne olakšice onima koji se za to odluče. Time bi te osobe bile u prilici pridonijeti državi, a istodobno im se pomaže da razviju svoj poslovni talent. 

Na prvom panelu sudjeluju Luka Burilović, predsjednik HGK; Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma; Dinko Lucić, predsjednik Uprave PBZ-a i Vedran Šupuković, direktor rukometnog kluba PPD Zagreb. Dinko Lucić istaknuo je kako PBZ na sport gleda kao dio strategije društvene odgovornosti, a od ukupnih izlaganja koja prelaze 22 milijuna eura 40 posto odnosi se na sport. Naglasio je dugogodišnju suradnju s HNS-om i HOO-om gdje su bili uključeni na svim razinama od samog saveza do županijskih i gradskih institucija. "U slučaju poreznih olakšica i daljnjih stimulacija bilo bi i više prostora za ulaganje u sport. Međutim, ne bih to tako jednostavno prihvatio. Niti vladi nije lako napraviti takvu poreznu reformu, ali postoji neki prostor u tom smislu", rekao je Lucić. Istaknuo je da nastoje potpomagati sportove manje popularne od nogometa, ali i da financijski problemi u klupskim sportovima postoje i izvan granica Hrvatske te da čak i najveći klubovi posežu za raznim strategijama kako bi se nosili s rastućim troškovima. (vl/hoo)