Hrvatska će na nadolazećim Olimpijskim igrama u Parizu ovog ljeta imati predstavnike ne samo na sportskom terenu, već i među sucima. Čast da sudjeluje na Igrama, što je kruna njezine dosadašnje sportske karijere, dobila je Zagrepčanka Iva Gričar Šimenc, istaknuta sutkinja u umjetničkom plivanju.

Dolazi iz poznate sportske obitelji, otac Zlatko Šimenc bio je sjajan vaterpolist, reprezentativac, osvajač olimpijskog srebra te kasnije profesor na Kineziološkom fakultetu, dok je njezin brat Dubravko jedan od najboljih hrvatskih vaterpolista svih vremena koji među brojnim medaljama i trofejima ima olimpijsko zlato i srebro. Pored oca i brata vaterpolista, Iva Šimenc nije mogla daleko od bazena. Njezin sportski put počeo je nakon Univerzijade 1987. u Zagrebu.

- U siječnju 1988. godine osnovana je sekcija za sinkronizirano plivanje pri VK Mladost. Osnivačice su bile studentice Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, Ljiljana Špoljarić i Karmen Weber Damjanić. Oduvijek sam voljela vodu i bila prisutna uz bazen, uz tatu i brata. Tako je krenula "zaraza" klorom, da bi se nakon nekoliko godina revijalnih nastupa krenulo sa sportskim natjecanjima. Doveli smo inozemne predavače za edukaciju sudaca i 1993. godine krenuli s natjecanjima. Položila sam tečaj za suca i ostala na sudačkoj stolici do danas. Bolje da i ne brojim koliko je to godina, priča o svojim počecima Iva Gričar Šimenc.

Tri desetljeća kasnije, probila se do mjesta sutkinje na Olimpijskim igrama u Parizu.

- Put je bio dug i nimalo lagan. Trebalo mi je 25 godina iskustva u suđenju, prvo samo na europskoj, a zadnjih desetak godina i na svjetskoj sceni. Kako dolazim iz izrazito sportske obitelji, nama je olimpizam utkan u genetski kod. Tata Zlatko sudjelovao je na dvama izdanjima olimpijskih igara i osvajač je srebrne medalje u Tokiju 1964 , dok je brat Dubravko četiri puta nastupio na Igrama te ima dvije medalje, zlato iz Seula 1988. i srebro iz Atlante 1996. Imala sam cilj, ali sam se trudila i uživati u tom putovanju. Trud se isplatio i brojimo sedme olimpijske igre u obitelji Šimenc.


Sve više dječaka u umjetničkom plivanju


Do sudačkog nastupa na Igrama u Parizu, Iva Gričar Šimenc prošla je sva natjecanja u umjetničkom plivanju.

- Do sada sam sudila na svim velikim svjetskim natjecanjima, nedostajale su mi samo olimpijske igre. Tu su tri svjetska prvenstva - Budimpešta 2022., Fukuoka 2023. i Doha 2024., zatim kvalifikacije za olimpijske igre u Tokiju 2022., dva nastupa na Europskim igrama, u Bakuu 2015. i Krakowu 2023., Azijske igre u Hangzhou 2023., Panameričke igre u Santiagu 2023. te mnoga europska seniorska prvenstva, kao i svjetska prvenstva u juniorskoj i mlađejuniorskoj kategoriji.

Ovaj sport je doživio rebranding nakon Igara u Riju 2016. godine kad je iz sinkroniziranog promijenio naziv u - umjetničko plivanje.

- Koliko znam, ta je odluka donesena na nekoj višoj razini u kojoj osobno nisam sudjelovala. Volim ovaj sport bez obzira na to kako se zove. Možda je odluka donesena jer pokreti nisu nužno uvijek sinkronizirani.

Program u Parizu ovog ljeta donosi natjecanje timova i dueta, a po prvi put će na Igrama moći nastupiti i muškarci.

- Na OI u Parizu nastupat će deset timova i 18 dueta. Dueti nastupaju s tehničkom i slobodnom rutinom, a timovi s tehničkom, slobodnom i akrobatskom rutinom. U svakom slučaju priključivanje muških natjecatelja pridonijelo je popularnosti ovog sporta. Sve je više dječaka uključeno u sport i to je za svaku pohvalu. Koliko znam, u Parizu će nastupiti samo Bill May, 45-godišnja legenda američkog umjetničkog plivanja.

Posao suca u umjetničkom plivanju otežava činjenica da se puno toga događa pod vodom.

- Suđenje je vrlo kompleksno i zahtjevno. Prolazimo brojne edukacije da bi na kraju ocjene različitih sudaca bile sve sličnije i što je više moguće objektivnije. Sudimo i gledamo sve ono što možemo vidjeti, kazala je Iva Gričar Šimenc i pojasnila što se sve ocjenjuje i kako uopće izgleda posao sudaca u umjetničkom plivanju:

- Pet sudaca gleda izvedbu, odnosno kvalitetu izvođenja svih pokreta i akrobacija, a pet sudaca daje ocjene za umjetnički dojam u što su uključene koreografija i muzikalnost, način izvođenja koreografije i međusobnog povezivanja elemenata i akrobacije. Imamo među svojim ocjenama i ocjenu 10,0. Pokazujemo ju prilično rijetko, a ja se iskreno nadam da ću je u Parizu i pokazati.

Otkako je postala sutkinja, suđenje se do danas, od sinkroniziranog do umjetničkog plivanja, prilično promijenilo.

- Promijenilo se jako puno, a pogotovo u zadnje dvije godine. Odnedavno postoji nova funkcija, a to su tehnički kontrolori koji provjeravaju trenerske kartice. Trenerske kartice ispunjavaju treneri, a kontrolori tijekom izvedbe provjeravaju je li sve najavljeno i izvedeno. Svaki pokret nosi određenu težinu, pa je tako u trenerskim karticama već najavljena težina. Prije su postojali suci težine koji su određivali težinu tijekom izvođenja. Ovako je sigurno objektivnije.


Suci se, poput sportaša, pripremaju za natjecanja


Hrvatska neće imati natjecatelje u ovom sportu na Olimpijskim igrama, za razliku od Svjetskog prvenstva u Fukuoki gdje se Matea Butorac plasirala u finale i na kraju bila 11. Nekome iz Hrvatske, gdje nema velike tradicije umjetničkom plivanju, teško je izboriti plasman na OI.

- Matea je odlična plivačica i jako je ugodno iznenadila svojim plasmanom u finale. Moram priznati da je teško nama iz Hrvatske postizati vrhunske rezultate jer sve zemlje, koje su u samom vrhu, funkcioniraju na drugačiji način. Njihove reprezentativne plivačice zajedno žive, školuju se i treniraju, u prosjeku osam do deset sati dnevno. To je u Hrvatskoj uz naš sustav školovanja nemoguće. Kako radim na Edukacijsko- rehabilitacijskom fakultetu i uključena sam u sveučilišni sport, znam da se maksimalno izlazi u susret vrhunskim sportašima, ali i dalje nemamo nacionalni centar za treniranje i školovanje vrhunskih sportaša.

I suci se, kao i sportaši, moraju pripremati za velika natjecanja...

- Pripremamo se kao i sportaši. Pokušavam ostati u sudačkoj formi, pa sam se nedavno vratila sa Svjetskog kupa u Pekingu i s Malte gdje je održan Malta Open. Prije Pariza odradit ću još tri natjecanja, mlađejuniorsko Europsko prvenstvo u Ateni, Europsko prvenstvo u Beogradu, te juniorsko Europsko prvenstvo na Malti.

Za kraj, Iva Gričar Šimenc pojasnila nam je kako suci ostaju objektivni u sportu koji ima pridjev - umjetnički.

- Uz pomoć tablica i sustava ocjenjivanja koje primjenjujemo, a koje su vjerujte mi, izrazito kompleksne, ostajemo nepristrani i svjesni važnosti svoje ocjene te odlučimo na kraju tko je u trenutku određenog natjecanja i trenutne izvedbe bio najbolji, ne uzimajući u obzir prošle rezultate. Odlučiti tko će osvojiti olimpijsku medalju najveća je čast, ali i obveza koju jedan sudac može dobiti.