- Moj otac uvijek je govorio da uspjeh ne dolazi sam od sebe i da se uspješni sportaši razlikuju od manje uspješnih samo po puno većoj želji za pobjedom. No, to nije puka želja za osvajanjem medalja, već spremnost na odricanje i svakodnevni rad. Siguran sam da će izložba sačuvati uspomenu na mog oca i njegove rezultate, te da će novim generacijama prenijeti, a starije podsjetiti na vrijednosti koje je najviše cijenio - rad, skromnost, poštenje i ljubav prema sportu - kazao je u vrlo emotivnom govoru Nikica Ljubek, također kanuistički olimpijac (OI Sydney 2000.), koji je, u nazočnosti brata Matije (Matka) i majke Goranke i brojnih gostiju, otvorio izložbu.

Ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja Danira Bilić pojasnila je širi kontekst obljetničke izložbe u čast legende hrvatskog sporta:

- Ova izložba nije samo podsjetnik na medalje Matije Ljubeka iz Montreala, nego i sjajna prigoda odavanja priznanja čovjeku, sportašu koji je svojim talentom, radom i rezultatima postao simbolom hrvatskog sporta. Ljubekove medalje bile su nadahnuće za brojne generacije, a njegovo u trajnom je sjećanju u hrvatskom i svjetskom sportu, posebice u kanuu i olimpizmu...

Svog olimpijskog suvremenika prisjetio se i izaslanik Predsjednika RH i njegov povjerenik za sport Tomislav Paškvalin, vaterpolski olimpijac koji je s Ljubekom bio i na Igrama 1984. u Los Angelesu, kada je nenadmašni kanuist obogatio trofejnu kolekciju zlatnom i srebrnom medaljom.

- Već te 1984. godine Matija je bio sportaš s velikim autoritetom, primjer neizmjernog odricanja i rada i načina kako velikim žrtvovanjem doći do olimpijskih pobjeda. Puno smo pričali i družili se, bio je uzor svim sportašima u olimpijskom selu i 1984. i u Seulu 1988. Potom smo surađivali i u Olimpijskom centru Bjelolasica, a kao krasna uspomena ostalo mi je i druženje na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1998. u Francuskoj kad smo skupa gledali polufinale. Teško smo podnijeli poraz...Ljude poput Ljubeka nikad ne smijemo zaboraviti, mlađi moraju naučiti da nama u sportu ništa nije poklonjeno i da sve moramo osvojiti trudom i radom. Matija je bio jedna od takvih ličnosti“, poručio je Paškvalin.

Vrlo inspirativno o Ljubeku je govorila i Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje u Ministarstvu kulture i medija koje je financijskim pokrićem stalo iza projekta. Iz njezine poruke izdvajamo:

- Doista je sjajno da građani mogu vidjeti i dvije Ljubekove medalje iz Montreala te se upoznati s njegovim cjelokupnim doprinosom sportu. To je u skladu i s misijom i vizijom Muzeja koji široj publici prezentira vrijednu sportsku baštinu.

Osim medalja, akreditacija, statua, fotografija i videosnimaka, originalnog vesla iz Montreala te drugih osobnih predmeta, izložba u HŠM-u , s trajanjem do kraja godine, donosi pregled Ljubekove neponovljive sportske karijere.

Podsjetimo, nakon montrealskog zlata na 1000 m i bronce na 500 m u jednokleku (C-1), čudesni Belišćanin je u Los Angelesu 1984. nastavio trofejni niz osvajanjem zlatnog odličja na 500 m i srebra na 1000 metara u dvokleku (C-2) sa Zemuncem Mirkom Nišovićem. Spomena vrijedno je i četvrto mjesto na OI-ju u Moskvi 1980. godine, također u dvokleku (na 1000 m) s Nišovićem.

Na svjetskim prvenstvima osvojio je fascinantnih 10 medalja: četiri zlatne, tri srebrne i tri brončane. Na Mediteranskim igrama u Splitu 1979. godine fantastični Ljubek je uzeo gotovo sve - zlato na 500 m i 1000 m u jednokleku te, također najsjajnije odličje, na 500 m u dvokleku (s Nišovićem). Nakon aktivne karijere, bio je i istaknuti sportski dužnosnik, zaposlenik HOO-a, a samo koji mjesec prije preranog odlaska, uspješno je, kao šef Misije, predvodio hrvatsko olimpijsko izaslanstvo na Igrama u Sydneyju.

Međunarodni olimpijski odbor (MOO) dodijelio je Matiji Ljubeku 1996. godine posebno priznanje povodom stogodišnjice održavanja modernih olimpijskih igara, a kao trajna uspomena na njegov lik i djelo "svijetle": najviše priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora za životno djelo (Nagrada "Matija Ljubek"), te također po njemu nazvane - ulica u Zagrebu (Aleja Matije Ljubeka) i zagrebački klub (KKK "Matija Ljubek"), u čijoj organizaciji je i istoimena memorijalna utrka. (hoo/vk)