Netom nakon što su se vratili u školske klupe, juniori zagrebačkih košarkaških klubova proteklog su vikenda igrali prijateljske utakmice u Košarkaškom centru Dražen Petrović, gdje su oni i mnogi drugi dječaci i djevojčice imali i pravu lekciju iz povijesti. Autor izložbe u organizaciji Košarkaškog saveza Zagreba (KSZ) i Hrvatskog športskog muzeja, dr. sc. Davor Kovačić s Hrvatskog instituta za povijest, u suradnji s višim kustosom Muzeja Marijanom Sutlovićem, kroz fotografije, dokumente, prikaze trofeja i portrete najvažnijih igrača, igračica, trenera, sudaca i djelatnika prikazao je razvoj sporta koji je od američke igre postao simbol i nerakidivi dio identiteta grada.
"Predstavili smo i početke košarke u Zagrebu, od 20-ih godina kad se pojavio prvi novinski članak o sportu dobrom za zdravlje. U sokolskim društvima izvode se tečajevi košarke, no prvu javnu utakmicu u Zagrebu odigrale su žene, 1929., članice Akademskog sportskog kluba i Građanskog. Nakon toga igraju srednjoškolci na igralištu Elipsa, kod sadašnjeg muzeja Mimara. Sokolaši okupljeni oko Milana Kobalija s engleskog prevode pravila igre i izraz basketball u košarka. Prvo službeno prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 1940. osvaja momčad iz Zagreba", objasnio je Kovačić. Fiskulturni odbor Zagreb za košarku i odbojku osniva se 1945, od 50-ih godina niču klubovi koji često mijenjaju imena, a 60-ih godina sport s otvorenih igrališta seli u dvorane.
Obuhvaćeno je dugo razdoblje koje je imalo svoje, ljubiteljima sporta poznate vrhunce, koji su prvi put izloženi u obliku primjerenom i mlađim posjetiteljima. Oni mogu naučiti i da su prvi naslov državnih prvaka donijele žene, Trešnjevka 1967., otkriti što je bila 'jet set košarka', zašto je osnovan noćni klub Saloon, kad su gostovali američki igrači NBA, tko se od zagrebačkih igrača vinuo u NBA, tko je osvajao zlata na EP-ima, SP-ima i OI, koliko je ljudi bilo na otvaranju Doma sportova… Podsjećamo se kad je Lokomotiva s Nikolom Plećašem uzela svoj prvi nacionalni pa europski trofej… Nezaobilazan je i podatak o preimenovanju Lokomotive u Cibonu i njene prve titule, s Krešom Ćosićem 1982.
"Tada prvak države postaju i Cibona i Monting u ženskoj konkurenciji (1980. osvojio i Kup Liliane Ronchetti), te Dinamo u nogometu i Mladost u odbojci, dok zlatno razdoblje Cibone i ZG košarke počinje s dolaskom Dražena Petrovića iz Šibenika 1984. Klub je dvaput uzastopno prvak Europe i potom osvajač Kupa kupova. Dominacija ZG klubova nastavljena je i u novoj državi Hrvatskoj, 90-ih s Cibonom, u 2000-ima i Cedevitom s nekoliko naslova u nizu", navodi Kovačić, donoseći i prikaz djelovanja i uspjeha ženske zagrebačke košarke u koju sredinom 90-ih dolazi i Danira Nakić (Bilić), sadašnja ravnateljica Hrvatskoga športskog muzeja.
"Ova izložba nije samo podsjetnik na rezultate i trofeje, već priča o košarci koja je desetljećima oblikovala kulturni, sportski i društveni život u Zagrebu. Autor je uspio nadmašiti okvire puke faktografije i ponuditi dublji slojeviti uvid u košarku kao kulturološki, društveni i emocionalni fenomen", poručila je Danira Bilić.
Povijest ZG košarke pisali su i veliki treneri, od Marijana Catinellija do višestrukih prvaka Željka Pavličevića, Aleksandra Petrovića, Jasmina Repeše, Dražena Anzulovića, Veljka Mršića, Marijana Pasarića, Miroslava Sobočana i Nenada Amanovića... Najveći je svakako Mirko Novosel, "otac" europske Cibone 80-ih, član FIBA-ine Kuće slavnih i inicijator gradnje Cibonine dvorane koji je predstavljen i akreditacijama i zviždaljkom.
Predsjednik KSZ-a dr. Bernard Budimir naglasio je da izložba zaokružuje proslavu 80. obljetnice.
"Mi smo kao savez društveno odgovorni. Organiziramo natjecanja, provodimo edukacije, surađujemo sa savezima i klubovima i imamo obavezu dokumentiranja sportskih događaja pa smo se potrudili organizirati i izložbu koja pokazuje što košarka predstavlja u Zagrebu. Bez prijašnjih generacija igrača, igračica, trenera, sudaca, sportskih djelatnika toga svega ne bi bilo", kazao je dr. Budimir. Izložba je otvorena još mjesec dana tijekom odigravanja utakmica zagrebačkih klubova u Ciboninoj dvorani. Plan je da gostuje i po zagrebačkim kvartovima. KSZ danas ima 3600 igrača i igračica u 28 klubova i 3 udruge, godišnje nastupa s 280 timova u natjecanjima u kojima je 57 klubova.
