Glavna tajnica Sportske zajednice Dora Međimorec prepoznala je važnost ove teme i uz potporu Virovitičko-podravske županije i grada Virovitice, uspješno je organiziran četvrti od šest planiranih panela u sklopu projekta Sustav podrške u zapošljavanju sportaša na regionalnoj i lokalnoj razini. Na skupu su sudjelovali: Martina Bunić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i demografiju Virovitičko-podravske županije, Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, Danijela Žagar iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Alen Bjelica, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Virovitice, Josip Škrablin, predsjednik Sportske zajednice grada Virovitice, Tihomir Majstorović, tajnik Sportske zajednice grada Virovitice, Saša Topić, predsjednik Školskog sportskog saveza Virovitičko-podravske županije i Antun Blažević, predsjednik rukometnog saveza Virovitičko-podravske županije.
Nakon uvodnog dijela o projektu i rezultatima iz HOO-ovih projekata na temu dualne karijere u razdoblju od 2008. do 2022. godine, Romana Caput-Jogunica je prezentirala zaključke panela koji su održani u Rijeci, Poreču i Splitu. Snježana Pejčić je predstavila rezultate istraživanja provedene na hrvatskim sportašima u organizaciji Karijernog centra za sportaše, vezano za interes za zapošljavanje u sportu, iskustvo i informiranost o pravima i posebnim uvjetima propisanim za sportaše.
Analizu stanja u Virovitičko-podravskoj županiji, naslova Druga strana medalje, predstavila je Dora Međimorec. U uvodnom dijelu analize, predstavila je primjere različitom u medijskog predstavljanja sportskih postignuća sportašica u odnosu na sportaše, o važnosti skrbi o identitetu sportaša i razlozima „zašto su bivši sportaši danas najbolji radnici?“ – upornost, svakodnevni naporan rad, organizacija vremena, preuzimaju odgovornosti, upravljanje vremenom, otvorenost za učenje i nove izazove i dr). Za primjer identiteta u javnosti putem sporta, citirala je Gordana Kožulja; ….Kasnije, sa sportskim uspjesima, i javnost me percipirala isključivo kroz prizmu plivanja jer su me jedino kao takvog i pratili kroz život. Stoga, kada sam prestao plivati, za sebe nisam više bio plivač i taj dio svakodnevne realnosti više nije postojao, a za javnost sam još godinama bio isključivo plivač, pa me čak i danas (16 godina od završetka karijere) uglavnom predstave kao bivšeg plivača.“
U nastavku, predstavila je zabrinjavajući podatak prema kojom 70% sportaša progovara o psihičkim poremećajima (anksioznosti, depresiji) tek nakon završetka sportske karijere. Važnost skrbi o mentalnom zdravlju je dodatno argumentiran riječima Sanje Petrić, sportske psihologinje: “Odgovorniji od javnosti moraju biti sami djelatnici u sportu, posebno oni koji odgajaju mlade sportaše - treneri, sportski psiholozi i drugi stručnjaci koji moraju pomoći sportašima da, koliko god dobri sportaši bili, ne prestanu biti stvarne osobe.
Analizom podataka utvrđeno je da sportaši Virovitičko-podravske županije najčešće prekidaju sportsku karijeru nakon završetka srednje škole. Razlog tomu su neprilagođeni sustavi natjecanja, visoki troškovi organizacije natjecanja, mobilnost studenata - sportaša, financiranje programa javnih potreba koji su usmjereni više prema mlađim dobnim kategorijama, loše financijsko stanje klubova čije je financiranje osnovano na članarinama sportskih škola i mlađih uzrasta, nemogućnost balansiranja fakultetskih obaveza i sportske karijere, neinformiranost prema dodatnim edukacijama i sportskim stipendijama te mogućnostima prijave na iste.
Sportsku zajednicu Virovitičko-podravske županije čini 10 sportskih saveza i Školski sportski savez, a u Virovitici je registrirano 2050 sportaša od kojih je 6 kategoriziranih sportaša i 41 sportska udruga. Od istaknutih prednosti utvrđene SWOT analizom ove županije su: organizacijske sposobnosti i velika motivacija djelatnika, velik broj volontera, inovativne manifestacije i događanja za sve dobne skupine bez obzira na dob, spol i tjelesnu pripremljenost, talentirani i uporni sportaši i treneri, broj sportskih objekata, hala i terena, prirodni kapaciteti i dr. Iako se u prednostima navodi sportska infrastruktura, u nedostatcima je prepoznat nedostatak atletske staze i plivališta koji omogućuju tjelesnu pismenost djece i razvoj bazičnih motoričkih znanja.
Na kraju prezentacije, postavljeno je pitanje „od kuda krenuti?“ te su predložene smjernice: osnivanje Fonda za sport s ciljem edukacije trenera, uključivanje županijskog aktiva TZK-a, korištenje poticanja HZZ-a, edukacija i informiranje sportaša tijekom karijere dok su još aktivni, suradnja s Centrom za razvoj i skrb o sportašima pri Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, stipendiranje sportaša i dr.
Na kraju su predstavljena mišljenja vrhunskih sportaša ove županije iz kojih izdvajamo: Mario Bloudek (hrvatski reprezentativac u atletici): Moje mišljenje je kada bi se uz financijsku podršku ubacila i pomoć za upisivanje fakulteta i stipendija da bi to drastično pomoglo sportašima koji prelaze iz juniorskog u seniorski staž. Sportaši bi se više posvetili sportu, a u isto vrijeme im je osigurana budućnost putem diplome. U tom najtežem razdoblju svakog sportaša ovakva financijska pomoć, uz neka određena pravila, bi značajno pridonijela kvaliteti razvoja i uspješnosti sportaša.
Maja Mlinarić, bivša rukometna reprezentativka: Da smo s reprezentacijom osvojile neku medalju, imala bih sportsku mirovinu, a ovako se za profesionalne sportaše nakon karijere nitko ne brine, a mi smo posvetili najbolje godine sportu u Hrvatskoj, koji je najbolja reklama i prepoznat u cijelom svijetu. Da mogu samoj sebi kao sedamnaestogodišnjakinji dati savjet, rekla bi joj opusti se, ne stvaraj si tako velik pritisak, informiraj se, uči i imaj još nešto što voliš raditi uz rukomet. Svima treba distrakcija i hobi, pa makar da se vratiš mentalno oporavljen na trening. Smatram da bi bolja informiranost sportaša od strane klubova, saveza i ostalih organizacija uvelike pridonijela razmišljanju o dualnim karijerama i nadam se da će se to uskoro promijeniti na bolje.
Ana-Marija Garčević, bivša sportašica i članica hrvatske veslačke reprezentacije je istaknula ulogu nacionalnih sportskih saveza i/ili klubova koji mogu pomoći sportašima pružanjem raznih karijernih programa, radionica, konzultacija, mentorstva, čak i stažiranja. I to ne samo kad im je sportska karijera završena, nego dok su još aktivni. Osim navedenog ističe „Podrška mentalnom zdravlju (npr. u slučaju gubitka identiteta koji sport donosi; za bolje snalaženje u situaciji prelaska od vrlo jasnih ciljeva koje elitni sport implicira, na mnogo dvosmisleniji svijet poslovanja i biznisa); potpora razvoju karijere s fokusom na obrazovanje; mogućnosti stažiranja (s Nacionalnim sportskim savezom i/ili sponzorima/partnerima Nacionalnog sportskog saveza ili HOO-a); mentorski program gdje su mentori sportaši i sportašice koji su već prošli kroz istu situaciju (i/ili suradnici i zaposlenici Nacionalnog sportskog saveza i ostalih organizacija), te podučavanje trenera na klupskoj razini da se fokusiraju na sportaše kao cjelovite ljude, a ne samo na sportaše s rokom trajanja.
Na panelu su sudjelovali: Igor Tomljanović Becker, poduzetnik Grafiti Becker, Ivan Kelečić, Učenički dom Virovitica i Damir Ribić, prodekan Veleučilišta Virovitica. Panelisti su naveli problem nedostatnog ulaganja u sport obzirom na važnost sporta za Republiku Hrvatsku. Igor Tomljanović, još uvijek aktivni natjecatelj u kružnim autoutrkama kao uspješni poduzetnik istaknuo je dva pozitivna primjera sportaša – djelatnika. Navodi da njihove sposobnosti, radne naviku i stil komunikacije bitno utječu na privlačenje novih klijenata. Ivan Kelečić je istaknuo važnost ove teme, kao bivši sportaš lakše bi se snalazio da je bio pravovremeno informiran o posebnim uvjetima i stručnoj podršci, stipendiranju i ostalim pravima sportaša. Istaknuo je važnost informiranja sportaša, pogotovo jer mnogi prekidaju uspješne karijere zbog ozljeda i tada se ne nalaze ni u svijetu rada ni obrazovanja. Damir Ribić je istaknuo prednost sportaša u odnosu na nekog drugog kandidata za posao u mnogobrojnim kompetencijama koje sportaši stječu tijekom sportske karijere i govorio o ulaganjima u sport kao biznis općenito te o kapitalu koji on nosi. Posebno je istaknuo poduzetništvo kao temeljnu kompetenciju. Izrazio je spremnost za održavanje radionica za sportaše na temu poduzetništva u sklopu Veleučilišta u Virovitici. (hoo/rcj)
