Nekad smo se nalazili na kavi. Danas se sve češće nalazimo u tenisicama. Trčanje, padel, biciklizam i grupni treninzi postaju novi načini druženja i upoznavanja ljudi. Sport više nije samo pitanje kondicije i rezultata, nego sve više i društvenog života

Trkačke grupe na zagrebačkom Jarunu, uz Savu, na splitskom Marjanu... rekreativni biciklisti, planinari i zaljubljenici u sve popularniji padel dio su trenda koji sportu daje novu društvenu dimenziju. Umjesto samostalnog treninga sa slušalicama i pametnim satom, sve se više ljudi odlučuje za vježbanje u društvu, nerijetko uz kavu i druženje nakon odrađenih kilometara. Da je riječ o aktualnom trendu, potvrđuje i American College of Sports Medicine, koji je među vodeće fitness trendove za 2026. uvrstio rekreativne sportske klubove za odrasle. Trkačke grupe (run clubs), rekreativne lige i druge sportske zajednice privlače ljude upravo kombinacijom tjelesne aktivnosti, zabave i novih poznanstava.

TRČANJE KAO NOVA KAVA

U Hrvatskoj, gdje su kava i druženje važan dio svakodnevice, takav koncept lako pronalazi svoje mjesto. Dogovor za kavu sve češće uključuje prethodno zajedničko trčanje, vožnju bicikla ili trening. Pritom nije nužno biti član sportskog kluba, imati natjecateljske ambicije ili posebno dobru kondiciju. Trkačke zajednice okupljaju ljude različitih dobi i fizičke spremnosti. Netko dolazi zbog priprema za polumaraton, netko želi steći naviku redovitog kretanja, a nekome je najvažnije upoznati nove ljude.

U sociologiji postoji izraz third place, odnosno treće mjesto. Uz dom i posao, riječ je o prostoru u kojem se ljudi redovito susreću, druže i stvaraju poznanstva. Tu ulogu, uz tradicionalne kafiće i društvene prostore, sve češće preuzimaju i sportske zajednice.

Upravo je ta društvena komponenta jedan od razloga zbog kojih su ovakvi treninzi privlačni i onima koji se nikada nisu smatrali sportskim tipovima. Često nema obveznih dolazaka ni rezultatskog pritiska, a sudionici mogu prilagoditi intenzitet aktivnosti vlastitim mogućnostima. Uz rekreaciju, dobivaju i priliku za redovito druženje izvan uobičajenog kruga prijatelja.

OD PADELA DO PLANINARSKE STAZE

Trčanje je samo jedan dio tog trenda. Padel, koji se uglavnom igra u parovima, sve je popularniji i kao oblik druženja nakon posla. Sličnu ulogu imaju rekreativne biciklističke grupe, planinarski izleti i zajednički treninzi na otvorenom. Tu su i vlasnici kućnih ljubimaca koji u trčanje, duže šetnje ili planinarenje uključuju svoje pse. Takve aktivnosti često postaju prilika za upoznavanje drugih vlasnika, pa se druženje spontano nastavlja i izvan staze.

Hrvatska za ovakav način rekreacije ima dobre preduvjete. Gradski parkovi, nasipi, šetnice, obala, brda i planine nude brojne mogućnosti za aktivnosti koje ne zahtijevaju složenu organizaciju ni velike troškove. Pritom sportsko druženje nije ograničeno na velike gradove. Lokalne rekreativne skupine, planinarska društva i amaterski sportski klubovi već su dugo dio života manjih sredina, a danas se uz njih razvijaju i nove, neformalne zajednice.

DRUŠTVO KAO MOTIVACIJA

Mnoštvo primjera takvog pristupa postoji i u Hrvatskoj. Primjerice Inicijativa #BeActive, u sklopu Europskog tjedna sporta, kroz različite besplatne aktivnosti okuplja građane koji žele isprobati neki sport ili se jednostavno rekreirati u društvu. Sličan koncept ima i Festival sportske rekreacije Primorsko-goranske županije, u čijoj organizaciji sudjeluje Klub za sportsku rekreaciju Gorovo iz Opatije. Od planinarenja i vježbanja na Platku do jedrenja i SUP-a na opatijskoj rivijeri, takvi programi pokazuju da za bavljenje sportom nisu nužni natjecateljski ciljevi ni redovito članstvo u klubu. Jednako važan razlog za sudjelovanje može biti i druženje.

Zajednički trening ima i praktičnu prednost: lakše je održavati kontinuitet kada postoji dogovor s drugima. Grupna dinamika može potaknuti redovitije vježbanje, osobito kod početnika kojima nedostaju motivacija ili ustaljena rutina. Pritom uspjeh ne znači svima isto. Nekome je cilj istrčati deset kilometara, drugome redovito trenirati dva puta tjedno, a trećemu kvalitetnije provoditi slobodno vrijeme.

Iako se danas predstavlja kao novi lifestyle trend, društvena uloga sporta zapravo nije novost. Hrvatska ima dugu tradiciju sportskih društava, klubova i organizirane rekreacije. Razlika je u tome što se uz tradicionalne oblike sve više razvijaju fleksibilne, neformalne zajednice, otvorene i onima koji se sportom žele baviti povremeno, bez posebnih obveza.

Sport tako postaje još jedna alternativa klasičnim izlascima i način održavanja društvenih kontakata. A za uključivanje u takvu ekipu važniji su interes za kretanje i dobro društvo nego sportska forma.