Zima ima svoj stilski potpis, a njega su kroz dekade oblikovali i zimski sportovi. Istražili smo kako je sve počelo i na koji su način veliki modni brendovi koristili zimske sportove kao inspiraciju za današnje lookove

Zima nosi tu neku divnu umirujuću melankoliju. Ali i osjećaj uzbuđenja, uzvišenu atmosferu, planove koji uključuju pakiranje, čizme u maniri Jetija, smrzavanje, sjaj i šljokice, futurističke hi-tech materijale, retro naočale, pomicanje sportskih i modnih granica, nova iskustva, proslave, ali i zaštitnički zagrljaj tople predimenzionirane puffer jakne. Zima ima svoj stilski potpis, a njega su kroz dekade oblikovali i zimski sportovi.

Istražili smo kako je sve počelo, skicirali timeline zimskog sportskog stila, izdvojili najvažnije trenutke, upečatljive kostime i način na koji su veliki modni brendovi koristili umjetničko klizanje te ski i après-ski scenu kao inspiraciju za današnje lookove.

Jer minimalistički kombinezoni koji naglašavaju siluetu, krupno pletivo koje svi volimo, pripijene haljine s izrezima ili one golih leđa, raskošne buce, šubare ili duge suvremene bunde od umjetnog krzna, koje se nose uz visoke rukavice i traperice opuštenog kroja, čine možda najpoželjnije lookove sezone. I oni svoje korijene vuku iz klizačke ili ski scene. Iako je klizanje nešto formalniji sport, ostavilo je zavidan trag. Dovoljno je obratiti pažnju na rastezljive tkanine i glamurozne detalje aplicirane na nevidljive tanke slojeve tila u boji kože, da shvatimo kako su i danas prisutni kao bitan element večernjih lookova i clubbing scene. S druge strane šminkerski après-ski elementi dominiraju ulicama svjetskih gradova, čak i onih miljama udaljenih od skijaških staza. Moćni, namjerno predimenzionirani i uniseks, često su produkt neke zanimljive kolaboracije, a nametnuli su se kao simbol hedonističkog životnog stila i pokrenuli lavinu utjecaja na uličnu modu. Evo kako je došlo do toga da su danas čisti mainstream i neopisivo cool.

UTJECAJ KLIZAČKE ESTETIKE NA MODU

Klizališta, zaleđena jezera, gradovi kao ledene pozornice, pripijene siluete ili pak asimetrične fluidne haljine, korzet topovi i baletni elementi, izbora je mnogo i teško je ostati hladan na ovakve izazove. Izdvojili smo trenutke koji su se urezali u kolektivno pamćenje i postali vječna inspiracija. Ako se osvrnemo na umjerene 1920-e pa sve do 1950-ih klizalištima su vladale elegancija i baletna tradicija, siluete su bile duge i često s krznenim detaljima.

No, onda se pojavila Sonja Henie, zvijezda 1930-ih, koja je revolucionirala izgled i uvela ‘showmanship’, odnosno glamurozne nastupe u sport podigavši zvjezdanu prašinu.

U periodu od 1960. do 1980. pojavljuju se rastezljive tkanine i dramatičnost, počinju se koristiti likra, spandex i mrežasti materijali. Dorothy Hamill se na ledu pojavljuje s kratkom bob frizurom koja odmah postaje globalni trend. Katarina Witt 1988. godine nastupa u tada kontroverznom “Carmen” kostimu, dubokih izreza dekoltea i leđa. Danas poznati high-street brendovi nude razne verzije večernjih haljina s baš takvim V-izrezima. Slavni klizački par Torvill & Dean 1984. godine zadivio je svijet svojim nastupom, ali i neuobičajeno fluidnim kostimima za “Bolero” čistih linija i s teatralnim rukavima koji neopisivo podsjećaju na odjeću za moderni ples i mnoge današnje opuštene lookove koje viđamo na ulicama. Vrijeme od 1990-ih do danas možemo reći da su obilježile tehničke inovacije i couture estetika u vidu prozirnih materijala i Swarovski kristala, laser-cut detalja i kompresijskih tkanina. Kostimi u devedesetima postaju nalik haute couture kreacijama, a stil se razvija u dva smjera - minimalizam i čista ekstravagancija. Yuzuru Hanyu, Ilija Malinin i Nathan Chen podjednako plijene pažnju umijećem klizanja i stilom. No, kao posebne klizačke kostime izdvojili bi ipak one Johnnyja Weira – kostim labud iz 2006. kao spoj baleta i pop-estetike, te crni kostim Yune Kim – “Danse Macabre” iz 2009. godine. Svaki od ovih kostima bi i danas ostavio jednako upečatljiv dojam i rado bi u njima privlačili pažnju uz koktel ili čašu pjenušca na nekom od novogodišnjih partija.

NAJVAŽNIJI MODNI TRENUCI SKI I APRÈS-SKI SCENE

Ako se prisjetimo pak prvih skijaških kompleta, bili su izrađeni od vune i kože. Sve do 1940-ih vladale su tamne boje i vojnički krojevi s elementima alpinističke opreme. No, 1950-ih i 1960-ih događa se eksplozija glamura. Pojavljuje se après-ski kao društveni fenomen.

Rastu skijališta poput Chamonixa, St. Moritza i Kitzbühela, a skijanje postaje omiljeni sport visokoga društva. Brigitte Bardot u St. Moritzu 50-ih uvodi holivudski glamur. Dok Dior 60-ih, kao prvi luksuzni brend koji profesionalno oblikuje skijašku liniju, zadivljuje sve željne ski glamura, Bogner uvodi stretch ski hlače i uske siluete te snima filmove i reklame s akrobatskim ski scenama. Svi su ludi za cigaret hlačama od rastezljivih materijala, nose se dolčevite, naočale s futurističkim okvirima i krzno. Tijekom 1970-ih i 1980-ih slijedi vrijeme tehničkih inovacija. Pojavljuju se materijali poput Gore-Texa i poliestera te kombinezoni u jarkoj neonskoj paleti, a ski moda prati disco estetiku. Sljedeća dva desetljeća obilježili su minimalizam i total look u neutralnijim bojama, hi-tech jakne i logomanija, posebno brendovi Columbia i The North Face. Osjeti se i snažan utjecaj snowboard scene, svi nose šire cargo hlače, kapuljače, printove i neonske detalje. Od 2010. do danas možemo reći da scenom ponovo dominira luksuzni après-ski u neutralnoj paleti i povremeni retro revival u detaljima. Kultna modna kuća Moncler Grenoble 2010. poznata po vrhunskoj skijaškoj estetici pokreće niz umjetničkih kolaboracija i spaja tehnološki performance i art direction te se tako etablira na modnoj sceni kao brend sklon inovacijama i suradnjama sa slavnim umjetnicima i brendovima. Ono što je bitno, fokus su zadržali na skulpturalnim puffer jaknama. Od značajnih pokušaja spajanja tradicije i skijaške romantike, možemo još izdvojiti i modne kuće Chanel te Miu Miu.

KAKO SU MODNE KUĆE VUKLE INSPIRACIJU ZA I IZ ZIMSKIH SPORTOVA

Vera Wang dizajnira kostime za olimpijce Michelle Kwan, Nancy Kerrigan i Nathana Chena. Givenchy se poigrava ledenim kristalima i “frozen couture” estetikom. Rodarte kreira kolekcije inspirirane teksturama leda, bijelom florom i baletom. Mnogi eksperimentiraju i uvode nevidljive mrežaste materijale za efekt gole kože, kolekcijama dominiraju kristali, perje, šljokice i degradé boje koje naglašavaju karakter; balet, opera, anime, mitologija i pop-kultura također postaju izvor inspiracije. Slavni dizajner Thierry Mugler popularizira futurističke, gotovo anatomske siluete i lateks, kao i reflektirajuće tkanine. Tu možemo povući direktnu paralelu s klizačkim kostimima: “bodyconscious” krojem u spoju s glamurom. Jeremy Scott za Moschino koristi pop-estetiku i spektakl, davno uvriježene u klizačkom show programu. Body suit, aplikacije i šljokice postaju čisti mainstream pa čak i u dnevnom stilu. Alexander Wang spaja krajnosti, funkcionalnost sportske odjeće i urbanu estetiku, nose se mesh topovi, kompresijske mini haljine i body-con silueta. Maestro provokacije Jean Paul Gaultier u svojim kolekcijama do savršenstva dovodi korištenje nevidljivog tila, mreža, korzeta i svjetlucavih elemenata, sve ono što se veže uz pojam “nude-mesh” ili efekt druge kože, a poznajemo ih kao bitne elemente općeg dojma u umjetničkom klizanju. Svaki njegov kostim je malo umjetničko djelo. Ono što je sigurno, utjecaj sporta na modu je golem, kao što i ulazak mode u sportske arene ne poznaje granice.

I moramo priznati da nam se jako sviđa ovaj crossover trendova od sportskih arena do ulične mode. Posebno kada je riječ o klizanju, koje je krivo što su danas svi zaljubljeni u Muglerove catsuit kombinezone ili današnje dostupnije ekvivalente takvih vrhunskih kostima. Kao i u mesh topove i cut-out elemente na minimalističkim komadima. Skijaška scena također nosi dozu krivnje što ulicama gradova krstare puffer ili “pernate” jakne, kako smo ih mi nekada zvali. Posebno su zanimljive verzije modne kuće Balenciaga i sve one koje streme ka tome. Tu su i predimenzionirane metalizirajuće sunčane naočale i Moon Boot čizme, remeni, kopče i XXL džepovi koji asociraju na uniforme.

U modu se zaljubljujemo i zbog njezine prevrtljivosti.

Bez obzira uživamo li u performansama i vrhunskoj zanatskoj razini izrade ili prednost u odabiru dajemo estetici, zima je dovoljno slojevita da zadovoljimo i funkcionalnost i dobar prvi dojam. Kao što je to najbolje dočarala modna kuća Moncler spektakularnom revijom za jesen/zimu 2025., preselivši supermodele, urednike i obožavatelje mode navikle na prve redove, ni više ni manje nego u planine francuskog Courchevela.

Neponovljivi prizori neka nam budu inspiracija. Jer zašto ne bismo ove zime izgledali kao s filmskog seta ili pak pretjerivali i eksperimentirali. Pa nitko nije umro od malo stilske drame.