Hrvatski športski muzej gostovao je u Muzeju grada Zagreba s izložbom o ženama koje su u dvoranama, na terenima i iza kamera, korak po korak, mijenjale društvene norme i osvajale prostor za svoju snagu i slobodu

Tijekom cijelog ljeta HŠM je vodio posjetitelje u davno doba s početaka ženskog bavljenja sportom i paralelnog „oslobađanja“ od okova društvenih predrasuda, kroz modu. Izložba “Između korzeta i dresa.

Žene u sportu (1874.-1939.)”, koja je u Muzeju grada Zagreba (MGZ) trajala do 28. rujna, zamišljena je kao prvi u nizu trodijelnih izložbi, a donosi pregled više od pola stoljeća ženske borbe za sportsko i društveno priznanje.

SLOJEVITA PRIČA O SLOBODI

„Izložba je rezultat višegodišnjeg istraživanja pojavnosti i kretanja žena u sportskim društvima i sportu”, ističe autorica koncepcije, viša kustosica Petra Husain Pustaj. Ona je, uz tim stručnjakinja kao što su Maja Arčabić, muzejska savjetnica MGZ-a, doc. dr. sc. Ida Ograjšek Gorenjak (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta) i Mirjam Vida Blagojević (doktorandica na Filozofskom fakultetu), pretočila svoje nalaze u šest cjelina koje progovaraju o razvoju ženskog sporta kroz društvene, moralne i vizualne aspekte.

Obuhvaćeno je razdoblje reformi i osnivanja Hrvatskog sokola 1874., ključnog za razvoj ženskog sporta, sve do 1939. u osvit Drugog svjetskog rata. Tema nije tek povijesna kronika, već slojevita priča o slobodi – i o korzetu kao njenom ograničenju.

Izložba je složena u šest tematskih cjelina: Žene i žensko tijelo u kretanjima 19. i 20. st.; Tjelovježba kao temelj zdravlja (nacije); „Puce, sada ili nikada!”; Pojavnost i prikaz sportašica u tisku; Sport i moda – udobnost kao modni imperativ i Odjeća na sportskom terenu – društveni uteg žena.

Veliki dio izložbe čine osobni predmeti, sportska oprema i rekviziti, među kojima i oni prvih hrvatskih olimpijki, fotografije, dokumenti, novinski i filmski zapisi, odnosno živi tragovi vremena kad je sportska odjeća bila ne samo praktički teret, nego i moralni izazov.

Predstavljene haljine za tenis ili kupaći kostimi koji su više nalikovali pidžamama i dugim haljinama nego lakonosivim predmetima, sokolski dresovi i reklame iz časopisa poput Svijeta ilustriraju koliko je ženska prisutnost u sportu bila provokacija za tad uvriježene, „muške“ norme. Fenomen ženskoga sporta odražava i društvene, ekonomske, kulturne i političke prilike vremena, a sama izložba, već u naslovu, nosi poruku o oslobađanju i osnaživanju žena.

„Naziv izložbe odabran je kako bi, osim razlike među odjevnim predmetima, naglasio društveni položaj žena – koje su trebale birati, gotovo balansirati između društveno zadanih uloga i vlastitih želja. Stavljene u korzet, težile su dresu. Postavljene u društveno zadane okvire, stremile su slobodi. “Izlazak” iz korzeta i “prelazak” u dres bio je određen duljim razdobljem pa prelazak nije činio tek jedan korak. Korzet tu nije tek odjevni predmet za oblikovanje i sputavanje ženskog tijela, već i simbol konzervativnih mišljenja koja su oblikovala svakodnevnicu žena. Nasuprot tomu dres nadilazi predmet “običnoga” i postaje sinonim za slobodu“, ocijenila je Husain Pustaj. Govoreći o počecima ženskoga sporta u nas, dodala je: „Uvijek im se određivalo kako da se ponašaju i odijevaju, pa i kojim se sportovima trebaju baviti. Isprva je to bila gimnastika, pa tenis, plivanje“, navodi. Rekviziti iz tih sportova prisutni su i na izložbi.

VIŠE OD ODJEVNIH PREDMETA

„Izložili smo i repliku dresa hazenašice, nekad popularnog sporta hazene, preteče rukometa. Riječ je o kratkoj suknji i lijepoj bluzi zanimljivog ovratnika, primjer prvih dresova koji ističu atraktivnost igre. Ponosna sam što smo uspjeli izložiti i tri haljine koje prikazuju u čemu su igrale naše tenisačice, od najstarije s kraja 19. stoljeća, zatim one s početka 20. stoljeća te one kraće koja seže tek malo ispod koljena, iz 20-ih godina prošlog stoljeća. Posjetitelji iz njih vide transformaciju koju su sportašice prolazile“, kaže autorica.

Ženska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije u hazeni, koju su činile mahom igračice zagrebačkog HŠK Concordia, 1934. je bila svjetski prvak u hazeni, što je i prvi međunarodni uspjeh hrvatskog sporta ikad. Na izložbi su i medalje s tog natjecanja.

Kao što je rekla ravnateljica HŠM-a Danira Bilić, izložba priča priču o ženama koje su, kad to nije bilo jednostavno ni poželjno, ušle u sportske dvorane, terene i igrališta i tiho, ali uporno počele mijenjati pravila igre, ne samo kroz aktivnosti već i kroz odjeću.

„Korzet i dres nisu samo odjevni predmeti već i simboli jednog vremena, njegovih očekivanja i nadanja te ograničenja i želje da se ona ukinu. Sport može biti prostor osobne slobode i izložba otkriva koliko je u povijesti i još do danas trebalo hrabrosti da žene zauzmu svoje mjesto u sportu. Kao prva od triju izložbi koje će obraditi temu ženskog sporta i njegovog utjecaja na društvo u povijesti, pokazuje koliko je sport moćan pokretač društvenih promjena“, poručila je Bilić.