Kako bi pomogao sportskim organizacijama u primjeni mjera zaštite, Hrvatski olimpijski odbor (HOO) će kroz projekt Za siguran sport 14. i 15. svibnja provoditi edukaciju Dani sigurnog sporta - mjesto gdje razgovor počinje. Poseban fokus bit će na sportašima uključenima u HOO-ove programe kojima će biti osigurani materijali za prepoznavanje rizika i za načine prijave neprimjerenog ponašanja.Predavanja u prostorijama HOO-a u Zagrebu bit će prilagođena različitim ulogama u sportu - od sportaša (14. svibnja) do trenera (15. svibnja), kako bi svi imali znanja i alate potrebne za stvaranje sigurnog sportskog okruženja. Ovom pozitivnom kampanjom cilj je osvijestiti i educirati sve dionike o zaštiti djece i sportaša u sportskom okruženju, ali i zaštite trenera od pritisaka društva, roditelja i klupskih uprava.HOO-ovu projektu i edukaciji vrijedan doprinos će dati aktualni i bivši vrhunski sportaši: Martin i Valent Sinković, Marin Čilić, Barbara Matić, Miran Maričić, Domagoj Duvnjak, Ivan Martinović, Filip Glavaš, Matea Parlov Koštro, Iva Rožić, Jana Koščak, Snježana Pejčić, Vlado Šola, Andrea Ivančević Petrač…&nbsp;&nbsp;Trenerska podrška stiže od Igora Čordaša (atletika), Mije Šimunić (vaterpolo), Vladimira Mađarevića (gimnastika)…, kao i od brojnih uglednika, poput pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević, predsjednice HOO-ove Komisije za ravnopravnost spolova u sportu Morane Paliković Gruden, profesora Igora Jukića, psihologinja Zrinke Greblo Jurakić i Elle Selak Bagarić…&nbsp; Poruka iz naslova edukacije “Mjesto gdje razgovor počinje” podsjetnik je da prvi korak prema promjeni nije zakon, pravilnik ili protokol. Naprotiv, prvi korak je razgovor - iskren, siguran i dobro vođen, razgovor u kojem svi imaju pravo da ih se čuje.Upravo to sugerira i logotip projekta, prikazujući simbol zaključanog prostora koji se otvara ključem - jer sigurnost počinje tamo gdje postoji prostor za povjerenje, za pitanje, za podršku...&nbsp;

Zagreb, 29. travnja 2025. - Sport bi trebao biti mjesto gdje se svatko osjeća sigurno, poštovano i dostojanstveno, bez obzira na spol, podrijetlo, vjeru, sposobnosti ili bilo koju drugu osobinu, ali nije uvijek tako - nasilje, uznemiravanje i zlostavljanje postoje čak i u sportu.&nbsp;

HOO-ova edukacija "Dani sigurnog sporta - mjesto gdje razgovor počinje", 14. i 15. svibnja, usmjerena je protiv nasilja u sportu 

Inicijativa za sastanke pravnih savjetnika NOO-ova država EU realizirana je s održavanjem prvog skupa 2023. godine, u organizaciji Njemačkog olimpijskog odbora, drugi je održan 2024. u organizaciji Portugalskog olimpijskog odbora, a ove godine HOO je bio domaćin sastanka u Splitu.Tema ovih sastanaka je aktualna pravna tematika u Europskim olimpijskim odborima. Sastanci se održavaju jednom godišnje, a u međuvremenu je uspostavljena kontaktna umreženost te se za bilo koje pitanje iz pravnog područja - ukoliko zatreba - može dobiti iskustvo drugih NOO-ova. Ove se godine raspravljalo o pitanju statusa e-sporta u okviru NOO-ova, pripremama za kvalifikacije za Olimpijske igre esporta te druga iskustva u tom području. Ovu, kao i ostale teme, pratio je i predsjednik Hrvatskog esport saveza. Nadalje, govorilo se i o novoj regulativi u sportu Safe Sport Code, pritom je predstavljeno iskustvo iz Njemačke, a u području povreda etičkih pravila - proslužilo je iskustvo iz Finske.Prezentaciju o rješavanju sporova u sportu priredio je hrvatski predstavnik Lovre Badžim, dok se predstavnica EOO-ova ureda pri EU, Elisabeth Stobach, pobrinula da sudionici ne ostanu uskraćeni za aktualnosti u razvoju pravne regulative u sportu na razini EU. Na sastanku u Splitu sudjelovali su pravni savjetnici iz Njemačke, Portugala, Grčke, Cipra, Finske, Francuske, Liechtensteina, Nizozemske, Latvije, Luksemburga, Rumunjske, Švicarske, Belgije, BiH i Hrvatske, pa je ovo bila vrijedna prilika izmjene iskustava u pravnoj praksi između nazočnih pravnih savjetnika petnaestak nacionalnih olimpijskih odbora iz Europe. Sudionici ovog sastanka posjetili su sportski centar i bazene na Poljudu te su na taj način mogli saznati i kako se stvaraju sjajni rezultati hrvatskog vaterpola.&nbsp;(hoo)&nbsp;

Split, 27. travnja 2025. - Hrvatski olimpijski odbor (HOO) bio je od 28. do 30. travnja domaćin trećeg sastanka pravnih savjetnika europskih olimpijskih odbora. Skup, održan u Splitu, otvorio je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša.&nbsp;

HOO priredio u Splitu treći sastanak pravnih savjetnika europskih olimpijskih odbora; gosti posjetili i bazene na Poljudu

U borbi za broncu kategorije do 70 kg susrela se s Francuskinjom Marie-Eve Gahie, s kojom je prije današnjeg dvoboja u međusobnom omjeru imala 1-1. Cvjetko je od samog početka sjajno otvorila borbu te je u konačnici i pobijedila ipponom.Prethodno, u preliminarnim borbama, Cvjetko je kao prva nositeljica kategorije bila slobodna u prvom kolu. U drugom kolu borila se protiv Njemice Dene Pohl, koju je rutinski svladala u regularnom dijelu borbe, dok u trećem kolu pobjeđuje Švicarku April Lynn Fohou. U četvrtfinalu se susrela s Portugalkom Tais Pina, koja je u posljednjih dvadeset sekundi poentirala protiv Cvjetko. Naša se reprezentativka vratila kroz repasaž pobjedom protiv Španjolke Ai Tsunode Roustant. Nakon što je dan prije Dubrovkinja Iva Oberan završila na sedmom mjestu, 23-godišnja Zagrepčanka sa solinskom adresom osvajanjem je brončane medalje ponovila prošlogodišnji uspjeh iz Zagreba. To je 23-godišnjoj članici Judo kluba Solin donijelo i laskavi naslov prve judašice svijeta u kategoriji do 70 kg, a vrh ljestvice preuzela je od aktualne olimpijske prvakinje Barbare Matić. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita judašici Lari Cvjetko na osvojenom brončanom odličju na Europskom prvenstvu u Crnoj Gori, kao i na prvom mjestu na svjetskoj rang-ljestvici u kategoriji do 70 kg!&nbsp;

Lara Cvjetko i trener/izbornik Dragan Crnov (foto: HJS)

Podgorica, 26. travnja 2025. - Trećeg dana Europskog prvenstva u Podgorici (Crna Gora) za lijepe vijesti pobrinula se Lara Cvjetko (do 70 kg/JK Solin) koja je osvojila brončanu medalju.

Judašica Lara Cvjetko osvojila brončanu medalju na EP-u u Podgorici te na 1. mjestu svjetske ljestvice naslijedila Barbaru Matić

Za Marija Možnika slobodno se može reći da je uspješno spojio sportsku i poslovnu karijeru. Jedan od najboljih hrvatskih gimnastičara svih vremena, nekadašnji europski prvak na preči koji u svijetu gimnastike i svoj element „možnik“, sportsku je karijeru nastavio kao dužnosnik i od 2020. godine predsjednik je Hrvatskog gimnastičkog saveza, a član je i Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora i Nacionalnog vijeća za sport.S druge strane, briljantnu akademsku karijeru gdje je bio i najbolji student generacije, nastavio je kao doktor znanosti i docent na Kineziološkom fakultetu. Paralelno s KIF-om, završio je i petogodišnji studij sportskog menadžmenta. *Upravo smo u kantini popularnog KIF-a s Možnikom otvorili sportske i gimnastičke teme. Iduće godine čeka nas Europsko prvenstvo u Zagrebu. Možda je to za javnost bilo malo iznenađenje, jer Zagreb je još davne 1982. bio domaćin Svjetskog kupa, a potom 1987. i Univerzijade, gdje su nastupali vrhunski gimnastičari, poput legendarnog Kineza Li Ninga.&nbsp;- Kad sam 2020. godine došao na funkciju predsjednika Hrvatskog gimnastičkog saveza, jedan od strateških ciljeva bilo je dovesti veliko prvenstvo u Hrvatsku. Procijenili smo da su stvoreni svi preduvjeti za to, od kontinuiteta vrhunskih rezultata i velikog iskustva organizacije Svjetskog kupa u Osijeku. Sljedeći logični korak bio je organizacija Europskog prvenstva. Dobili smo povjerenje Vlade RH i Ministarstva turizma i sporta, dali su nam sigurnosti i financijsku podršku, kao i Grad Zagreb. Krenuli smo u lobiranje, strateški smo dobro odradili sve korake i sve se posložilo. Konačni rezultat toga je da ćemo u kolovozu 2026. biti domaćini Europskog prvenstva, u zagrebačkoj Areni - kazao je Možnik.&nbsp; *Već par godina europske federacije pokušavaju u isti termin staviti tri bazična sporta. To će se dogodili u kolovozu sljedeće godine, kad će se preklopiti termini europskih prvenstava u atletici, plivanju i gimnastici i spojiti gradovi Birmingham, Pariz i Zagreb.&nbsp;- Prvenstvo je specifično u kolovozu jer europski savezi žele, kao što je u Münchenu bilo 2022., u istom terminu uklopiti natjecanja u gimnastici, plivanju i atletici. Pokazalo se da to daje veću vidljivost i gledanost što je dobro za krovne organizacije, jer one imaju sva TV prava. Nama je dobro jer veća gledanost donosi i veću promociju, možda ćemo lakše naći nekog sponzora.&nbsp; *Predsjednik HGS-a najavio je i Svjetski kup u Osijeku koji se održava 12. i 13. travnja.- Svake godine mi na Svjetskom kupu uvodimo inovacije. Ove godine smo u Osijeku osigurali dvostruko veći nagradni fond za sportaše, kao i po prvi puta nagradni fond za trenere. Napravit ćemo i podij, podići ćemo sprave praktički na pozornicu što će istaknuti gimnastičare. I na Europskom prvenstvu ćemo napraviti iskorak, po prvi put u povijesti bit će i nagradni fond za gimnastičare, od 100.000 eura. To je više nego u svjetskim kupovima. Želimo staviti sportaše u prvi plan, nagraditi ih. *Gimnastika je bazični, ali i jedan od najpopularnijih sportova na svijetu. Zanimalo nas je kako je predsjednik HGS-a zadovoljan prisutnošću gimnastike u hrvatskim medijima.- Dosta ljudi kod nas svrstavaju gimnastiku u 'manje sportove', a mediji stvaraju percepciju u očima ljudi. Gimnastika je bazičan sport. Razvijamo gotovo deset grana ovog sporta: muška i ženska sportska gimnastika koje u Hrvatskoj broje oko 60 klubova, ritmička gimnastika koja ima 20-ak klubova u RH i trampolin kao olimpijske grane gimnastike te akrobatika, aerobika, parkour i opća gimnastika ('Gimnastics for All') te TeamGym kao neolimpijske grane gimnastike. Kao Savez imamo 80 klubova u Hrvatskoj, danas više nema županije bez gimnastičkog kluba. Interes je velik, u svakom su liste čekanja, imamo više od 15 000 članova u tim klubovima, od toga 4 000 u natjecateljskom sustavu. Više od 160 država članica je u Međunarodnoj gimnastičkoj federaciji, a 50 u Europi. Kad gledate rezultate s najvećih natjecanja, zemlje koje osvajaju medalje kao da ste posložili po BDP-u. *Čak i sportski laici znaju da je gimnastika jedan od najpopularnijih sportova na Olimpijskim igrama.&nbsp;- Među dva, tri najgledanija smo sporta na OIimpijskim igrama, to govori da gimnastika nikako nije mali sport nego jedan od najvećih. Naravno da ima još prostora za razvoj, pa i u Hrvatskoj. I to ne samo kao&nbsp;vrhunskog sporta, nego kao baze za stjecanje zdravih navika jer to je sport u koji se može krenuti s 18 mjeseci. Svi koji su prošli školu gimnastike, imaju bolje predispozicije i veće šanse za uspjeh i u drugim sportovima, a i da ne nastave, te sposobnosti koje su razvili u senzitivnoj fazi za razvoj motoričkih sposobnosti, poput koordinacije i fleksibilnosti, ostaju za cijeli život. Važno je gimnastici dati još veći prostor, jer to je sport, način življenja i stjecanje zdravih navika od najranije dobi, ali i jedan od najboljih i primjenjivijih sportova za osobe starije dobi. *Liste čekanja u klubovima govore da sportska infrastruktura ne prati popularnost gimnastike u Hrvatskoj.&nbsp;- Od 2020. kad smo imali 50 klubova, do 2025., uz dvije godine korone, osnovano je još 30. Ti klubovi, baš zbog infrastrukture, nemaju dovoljno kapaciteta za upis djece i imaju liste čekanja. Dvije su stvari važne, prvo su infrastruktura, dvorane, termini, a drugo je stručni kadar. Što se tiče infrastrukture, zahvaljujući rezultatima, uspjeli smo se izboriti za tri vrhunska gimnastička centra u Hrvatskoj, to su Zagreb Lučko, Sport Hub u Nedelišću i Sokol centar u Osijeku. Uz to imamo još nekoliko centara koji su niža razina od navedenih, ali to su dobre dvorane. Ono što nam definitivno nedostaje su centri na jugu Hrvatske. Intenzivno radimo na tome da se u Splitu napravi vrhunska dvorana. Što se tiče sportske gimnastike, još nam nedostaje vrhunska dvorana u Rijeci. *Gimnastika je sport koji se teško može „ugurati“ s ostalima u dvoranu.&nbsp;- Specifično je to što gimnastika zahtijeva svoju dvoranu. Trebamo gimnastičku jamu sa spužvama, a sprave koje tamo stoje, velike su i skupe. Puno klubova radi u školskim dvoranama gdje se može raditi najosnovnija gimnastika, ali to nije ono što trebamo dugoročno. S jednom polivalentnom dvoranom riješi se više sportova, ali gimnastika traži svoje. Što se tiče infrastrukture, trenutačno nam nedostaje i centar za ritmičku gimnastiku, koja je olimpijska disciplina i u Hrvatskoj ima dvadesetak klubova. Nemamo prostor gdje imamo nekoliko partera i visinu stropa od minimalno deset metara. *Od Možnika i Filipa Udea od prije gotovo dva desetljeća, traje niz uspjeha hrvatske gimnastike. No, upadljiva je razlika u uspjesima muške i ženske sportske gimnastike u Hrvatskoj. Djevojke za sada ne prate uspjehe svojih kolega, a Možnik je probao proniknuti u moguće razloge za takvu situaciju.- To je zanimljivo, jer oko 80 posto registriranih sportaša u gimnastici su žene, a 20 posto muški. S druge strane, sve najveće rezultate postigli su gimnastičari. Imamo jako dobre trenere i u ženskoj gimnastici, ali veći je izazov raditi s djevojčicama, sport je izrazito zahtjevan, mentalno i fizički i nije lako zadržati djevojke u vrhunskoj gimnastici. Traži odricanja i često dolazi do osipanja broja gimnastičarki. Kod žena, najveći je izazov zadržati talentiranu djecu u vrhunskoj gimnastici u pubertetu. Bez obzira što ih je više, više ih i odustaje u tim kriznim razdobljima. *S druge strane, hrvatski gimnastičari pronašli su svoj put do najvećih svjetskog vrha.&nbsp;- Moja generacija, tu su još Seligman i Ude, nekako je prebrodila izazove i probila led pa je možda drugima lakše kad vide kako smo uspjeli doći do vrhunskih rezultata. Kao da smo dali motiv novim generacijama, koje trenutno predvode Tin Srbić i Aurel Benović. 'Ako može Možnik, mogu onda i ja. Treniramo u istom klubu, istim uvjetima', rekao je jednom Srbić. *Vrlo je zanimljivo Možnikovo opažanje o vrednovanju uspjeha hrvatske gimnastike u muškoj i ženskoj konkurenciji.&nbsp;- Kod žena se stvara jedna dobra priča. Imamo rezultate, medalje na svjetskim kupovima, imamo olimpijke, imamo kontinuitet, samo nam nedostaje ta najviša razina na svjetskim i europskim prvenstvima. S druge strane, možda nismo ni svjesni da ovo što muška gimnastika radi zadnjih 20 godina nije realno. Nije 'normalno' u globalnom sportu, protiv svjetskih velesila gotovo na svakom natjecanju uzimati medalje. Možda je zapravo realnije ovo što rade gimnastičarke. Medalje sa svjetskih kupova, nastupi na Olimpijskim igrama... To je sve jako dobro, a ovo drugo što rade gimnastičari je izvanredno. *Hrvatska gimnastika je na Igrama u Parizu s dva finala ostvarila povijesni uspjeh i samo ju je mrvica sportske sreće dijelila od osvajanja odličja. U olimpijskom finalu na preči sa sprave su pala čak šestorica od osmorice finalista. Na žalost, među njima je bio i naš Tin Srbić.- Pričao sam s Tinom, pokušali smo doći do rješenja što se dogodilo u finalu. Postoje dva potencijalna razloga zašto je bilo toliko padova. Nije bilo mogućnosti za trening na preči u dvorani za natjecanje koja je na podiju, a sve ostale preče u dvorani za trening su na podu. To je razlika, jer je preča na podiju mekša, drugačije reagira. To su nijanse koje se na toj razini jako osjete. Drugi potencijalni razlog je taj što su organizatori odlučili da za vrijeme nastupa u dvorani bude potpuna tišina, inače uvijek na natjecanjima u pozadini svira neka lagana glazba. Puno je i gimnastičarki palo s grede. Imate 15 tisuća ljudi koje gledaju, u dvorani se 'čuje muha'… gimnastičari nisu naviknuli na takvu tišinu, to nije uobičajeno. Možda je i to stavilo na njih dodatni pritisak, koji je ionako enorman u finalu Igara. S druge strane, dvojica nisu pala u finalu, dvojica su uzela broncu s padom... Tin da je odradio i svoju lošiju vježbu, da je pogriješio, ali da nije pao, osvojio bi zlato. *U finalu preskoka, Aurel Benović nije griješio, štoviše, imao je fenomenalan nastup, ali suci su procijenili kako to nije dovoljno za odličje.- Odradio je vrhunske skokove, ali se poklopilo da su svi odradili svoje maksimalne izvedbe. Da je sudačka komisija bila malo naklonjenija Aurelu, bez nekakvog dodatnog obrazloženja mogla mu je dati bolju ocjenu i tu apsolutno ništa ne bi bilo sporno. *Srbiću je teško "pao" pad u finalu OI, dugo ga nije bilo na gimnastičkim natjecanjima, ali je pobjedom na Svjetskom kupu u Antalyji najavio isto natjecanje u Osijeku za dva tjedna.- Tin je maksimalno fokusiran i posvećen gimnastici, bio je došao je kao jedan od favorita, s velikim očekivanjima, bio je dobro pripremljen i zato mu je sve teško palo, ali uzeo si je vremena nakon OI, uspio se sabrati, razbistriti glavu. Drago mi je da vidim da je to za njega prošlost i da na to gleda kao na dio sportskog puta. Jako je dobro da je već na prvom natjecanju, s novim pravilnikom, izmijenjenom vježbom, osvojio zlato. Odlična je to najava Svjetskog kupa u Osijeku.&nbsp; *A tamo domaćini najavljuju spektakl.&nbsp;- Izglasano je da Svjetski kup u Osijeku ulazi u najvišu kategoriju, kvalifikacijski je za OI u Los Angelesu. Od šest stanica SK-a, u Osijeku je daleko najveći broj natjecatelja i zemalja. Ovo je prva godina novog olimpijskog ciklusa, do 2028. će to još rasti. *Zanimalo nas je i kakvi su izgledi da ukrajinski gimnastičar Ilja Kovtun postane hrvatski reprezentativac. Riječ je o sjajnom sportašu koji je na Olimpijskim igrama u Parizu osvojio je srebro na ručama te bio četvrti u višeboju i na parteru. Aktualni je svjetski doprvak u višeboju, europski prvak na ručama i preči i svima je jasno kako bi 22-godišnji Ukrajinac bio enormno pojačanje za već odličnu hrvatsku gimnastičku vrstu.&nbsp;- Trebamo razjasniti od starta da je hrvatska muška gimnastika na vrhuncu već 20 godina, imamo novu odličnu generaciju i nemamo rezultatski problem, postoji sustav koji nosi rezultate. Taj nesretni rat koji i dalje traje, doveo je do toga da je Ilja Kovtun prije tri godine s&nbsp;trenericom došao kod nas, tražio gdje će se moći mirno pripremati, što smo mu kao Savez i klub Osijek Žito, uz podršku ministarstva i HOO-a, omogućili. Svidjelo im se u Osijeku, dobili su veliku podršku i od kluba i lokalne zajednice, tu su se skrasili, Ilja je pronašao curu, trenerica je dovela obitelj, kći joj je krenula u školu... Oni bi već i za godinu, dvije, redovnim putem mogli dobiti hrvatsko državljanstvo. Tu su odradili cijeli olimpijski ciklus, osvojili medalju, a sad su se Ilja i trenerica odlučili ubrzanim postupkom zatražiti hrvatsko državljanstvo. Izvršni odbor HGS-a je to jednoglasno prihvatio, sad je to bilo na HOO-u, a sve trebaju potvrditi nadležna ministarstva. Vjerujem da će Ilja iduće godine na Svjetskom kupu u Osijeku i na Europskom prvenstvu nastupati za Hrvatsku. *Na taj potez Ukrajinci ne gledaju s odobravanjem, a Možnik ističe:&nbsp;- Oni su procijenili da žele ostati u Hrvatskoj, zatražili su nas pomoć. Nije da smo mi tražili nekoga da dođe nastupati za nas, nije nam to nužno, ali će nas ojačati i dati dodatnu promociju hrvatske gimnastike, dat će motiv i uzor našim novim generacijama. Sve se rješava u dobrom smjeru i mislim da će to biti dobro za hrvatski sport i hrvatsku gimnastiku. Postavilo se pitanje hoće li Kovtun uzimati mjesto nekom našem sportašu, ali naš tehnički odbor muške sportske gimnastike procijenio da je tu puno više koristi, a i sportaši su ga prihvatili. *Marijo Možnik je prije pet godina postao predsjednik HGS-a, u Savezu sjajno surađuje s bivšim gimnastičarima, potpredsjednici su Tina Erceg i Robert Seligman, nekad i sami reprezentativci. Za razliku od nekih drugih saveza, čini se da je ovdje ego stavljen u drugi plan i radi se za dobrobit i razvoj ovog sporta.&nbsp;- Jedan od glavnih ciljeva mi je zadržati što više naših vrhunskih sportaša u gimnastici. To je sport u kojemu je većina naših najboljih sportaša akademski obrazovana i sposobna. Pokušavam sve koji završavaju karijere zadržati u ovom sportu. To što su Seligman i Erceg potpredsjednici Saveza, daje poruku na koji način razmišljamo“, napomenuo je Možnik koji je sa samo 33 godine postao predsjednik HGS-a.&nbsp; - Dosta sam dugo razmišljao, nisam bio siguran jesam li spreman u tom trenutku ići na tako visoku i odgovornu funkciju, ali procijenio sam kako trebam preuzeti odgovornost i probati. Nije bilo lako mlad nametnuti drugima autoritet, ali ljudi su s vremenom vidjeli da imam veliku strast prema poslu, dao sam se puno, i vremenski i energetski, pokrenuli smo projekte na puno strana. Ostvarili smo odličnu suradnju sa Ministarstvom turizma i sporta i HOO-om te brojnim drugim partnerima koji nas podržavaju u razvoju gimnastike. Ne mora značiti da će svaki vrhunski sportaš biti dobar na toj funkciji, ali ja sam za to da se ljudima da prilika za uključivanje u rad, na bilo kojoj funkciji. Za kvalitetne ljude uvijek ima mjesta. Naš Izvršni odbor sastavljen od devet članova, u ovom mandatu ima prosjek 40 godina. Naravno, imamo uz sebe i starije, respektiramo njihovo iskustvo. Uspjeli smo sve energije i interese svesti na zajednički nazivnik i gledati u istom smjeru - zaključio je Možnik.

Kad pogledate rezultate s najvećih natjecanja, zemlje koje osvajaju medalje, kao da ste ih posložili po BDP-u, kaže predsjednik Hrvatskog gimnastičkog saveza

Marijo Možnik: Rezultati koje postižu hrvatski gimnastičari nisu 'normalni'

Kada bismo sportsku karijeru Mirele Šikoronje Ivančin trebali opisati u jednoj rečenici, najlakše bi bilo reći da je bila odlična stolnotenisačica i da je danas vrhunska trenerica, naročito kada je riječ o parasportu.S parastolnotenisačicom Anđelom Mužinić Vincetić osvojila je niz svjetskih i olimpijskih odličja, a velika „točka na i“ bilo je pojedinačno zlato na Paraolimpijskim igrama u Parizu prošle godine. To zlato nije promijenilo puno u Mirelinom i Anđelinom životu, ali…- Nije se puno toga promijenilo, ali mi je u jednom trenutku Anđela rekla „Mia, šta smo sada postale važne?“, i to me oduševilo. Ono što se promijenilo je to da su se u mnogočemu izjednačili olimpijci i paraolimpijci i to je velika stvar. Bilo je raznih dodjela i svečanosti, pa su čak i kulturnjaci kada su si dodjeljivali priznanja pozvali i olimpijce i paraolimpijce. Zapravo su sportaši sami sebe pogurali i izjednačili. Što se tiče mene, tu se nije baš puno promijenilo, ali mislim da je tu najveći problem što sam žena. Da neki muški trener ima ovoliko vrhunskih rezultata i medalja na najvećim natjecanjima, mislim da bi puno bolje kotirao. Ali kad si u struci i razgovaraš, primjerice, s Elkasevićem ili Bralićem, onda osjećaš da si „tu“ i imamo puno tema za razgovor i izmjenu iskustava - kaže Mirela Šikoronja Ivančin.&nbsp;&nbsp;*Spomenuto Anđelino zlato je čak i za pomnije pratitelje paraolimpijaca i sporta uopće bilo velika senzacija, pa su nekoliko puta vrtjeli televizijsku snimku njezinog finalnog meča protiv Korejke Jiyu Yooni.- Nama to nije bila senzacija jer smo mi 15 godina bile izrazito ambiciozne i vrijedne. Anđela je stvarno prava sportašica, a i ja sam sličan karakter, pa smo si već odavno postavile visoke ciljeve i korak po korak smo išle prema njima. S njezinim i mojim iskustvom nismo stavile u fokus niti medalje, niti postizanje nekog određenog rezultata jer sam tijekom godina uvjerila da je postavljanje takvih ciljeva kontraproduktivno. Išli smo, zato, za time da puno radimo i sve podredimo tom natjecanju, koje je za svakog sportaša vrh.&nbsp; Paraolimpijci su našli svoje mjestom pod suncem *Kada je riječ o statusu i percepciji paraolimpijskog sporta Hrvatskoj, Mirela navodi dva suprotna primjera.&nbsp;&nbsp;- Negativno me šokirao jedan slučaj. Mislim da je jako puno ljudi u Hrvatskoj, zahvaljujući izravnom televizijskom prijenosu i dobrom terminu, gledalo Anđelino finale u Parizu. Bio je to prekrasa meč jer je, prije svega, bio kvalitetan. Ljudi koji nikad nisu gledali parasportaše su mislili „Ah, to se nekaj napikava“, no tu se stvarno igrao ozbiljan stolni tenis i bio je to vrlo napet meč s pozitivnim ishodom za nas i mnogi su bili istinski oduševljeni viđenim. Mislim da je to bila jedna od najvećih promocija parasporta u Hrvatskoj do sada. I onda se dogodi da HRT, koji je izravno prenosio taj meč, u svojem pregledu najvećih rezultata u 2024. godini ni ne spomene Paraolimpijske igre. To me baš jako šokiralo.&nbsp;*Postoji, dakako, i ljepša strana cijele priče...- Mi smo našli svoje mjestom pod suncem. Paraolimpijci puno bolje stoje kada je riječ o percepciji sporta nego prije. Sve je počelo na Paraolimpijskim igrama u Londonu 2012. kada su Britanci potpuno izjednačili paraolimpijce s olimpijcima. Nama je u Hrvatskoj trebalo puno godina pomicanja granica, ali mislim da smo u tom statusu jako napredovali. U Zagrebu je napravljen uistinu veliki pomak. I glavna tajnica Sportskog saveza Suzana Šop je bila prisutna na polufinalu i finalu u Parizu i stvarno sam bila sretna kad mi je nakon toga rekla da joj je to bio najljepši sportski događaj koji je pratila.*Trenerski posao je tema o kojoj bi Mirela Šikoronja Ivančin mogla razgovarati danima. Primjerice o tome da je lakše biti sportaš nego trener.- Kao sportaš si uvijek fokusiran samo na sebe, ne brineš ni o čemu, a o tebi se brinu svi drugi u sustavu, a trener je uz tebe i razmišlja o svemu o čemu ti ne moraš razmišljati. Trenerski posao, pak, ljudi općenito dovoljno ne cijene. Ti kao trener ne moraš biti samo stručnjak u svojem sportu, nego i psiholog i pedagog, prvenstveno ovo drugo. Uz obitelj i roditelje sportaša ti ga odgajaš i usmjeravaš tamo kamo treba.&nbsp; Lakše je raditi s parasportašima *Mirelina teza je i to da treneri podnose poraze puno teže nego sportaši.- To je istina, teže ih podnose i to nije teško objasniti. Veliko natjecanje ti kao sportašu nosi velik pritisak jer živiš za velik rezultat. Poraz je jedan dio tvoje karijere koji te rastuži i naljuti, ali sve to prođe vrlo brzo. Ako je riječ o Olimpijskim ili Paraolimpijskim igrama, ti kao trener četiri godine razmišljaš o natjecanju, slažeš kockice i planiraš kako doći do najviše razine, kako tempirati formu i još puno toga. I onda kad se dogodi da si u nečemu promašio, i to kroz analize vidiš, to je uistinu jako teško i najradije bi se „požderao“ jer moraš čekati još četiri godine da opet dobiješ priliku za postizanje rezultata, a moraš popraviti samo tu jednu malu kariku u lancu.*Razlika u radu s parasportašima u odnosu na sportaše bez invaliditeta je, smatra Mirela, jako velika, no njoj je lakše raditi s parasportašima jer su oni strpljiviji.- Ljudi sa strane uvijek govor da je s parasportašima puno teže raditi, ali ja volim izazove i gledam to drukčije. Kod parasportaša nema obrazaca. Ti kad vidiš klinca bez invaliditeta da je motorički super, da ima fini mekani zglob, već u startu vidiš da možeš od njega napraviti jako dobrog igrača. Kod parasportaša moraš imati potpuno individualan pristup jer svaka vrsta ozljede, odnosno invaliditeta nosi svoje i izazovno je raditi pomake u svakom segmentu. Kad sam počela raditi s tada 15-godišnjom Anđelom nisam imala pojma o radu sa stolnotenisačima koji sjede, pa sam onda sama išla u dvoranu, sjedila na stolcu i proučavala tehniku te se morala prilagoditi Anđeli i njezinim mogućnostima. Na kraju smo kroz tjelesnu pripremu probudili neke mišiće za koje nismo ni znali da smo ih probudili. To je tisuću izazova koje ja volim rješavati. Osim toga, tu je motivacijski dio gdje je Anđela mene puno više naučila nego ja nju.*O životu trenera u Hrvatskoj puno je toga rečeno i napisano. Kako, zapravo, žive treneri u Hrvatskoj?- Kada bismo se vratili 15 godina unazad, rekla bih – nikako, katastrofa. Sustav neke mlade i perspektivne trenere nije pratio sve dok nisu ostvarili rezultat i ušli u neki od programa. Ja sam bila i vrhunska sportašica i završila fakultet, ali nisam mislila da sam trenerica nego sam bila svjesna toga da moram jako puno toga naučiti i steći puno iskustva da bih si mogla osigurati i financiranje. Danas sam jako zadovoljna sa svime, prvenstveno zato jer je parasport financijski izjednačen sa sportašima bez invaliditeta. Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski paraolimpijski odbor jedni druge prate u financiranju trenera i sportaša. Možda neke zemlje imaju puno veće financijske nagrade za osvajanje medalja, ali ja mogu reći da sam zadovoljna i vidim da je kod nas sve u uzlaznoj putanji. Ključno je širenje baze i privlačenje djece u sport *Iako je sada profesionalno vezana uz parasport, Mirela sudjeluje i u radu svojeg matičnog Hrvatskog stolnoteniskog saveza, gdje je članica Izvršnog odbora. Ima li vremena, primjerice, sudjelovati u pripremama za predstojeće Europsko ekipno prvenstvo Zadru?- Nastojim biti prisutna i žao mi je što zbog primarnih obaveza ne mogu biti još više prisutna. U Stručnoj komisiji pomažem maksimalno koliko mogu. Nisam u Organizacijskom odboru Europskog prvenstva u Zadru, ali kroz rad u Izvršnom odboru i puno razgovora s našim predsjednikom Zoranom Primorcem znam sve što se događa i pomoći ću u svakom segmentu u kojem mogu.&nbsp;*Zanimljivo je i Mirelino mišljenje o statusu stolnog tenisa u Hrvatskoj.- Na primjeru HSTS-a se vidi da vođenje sportskih institucija treba, što je to više moguće, prepustiti sportašima, naročito onima školovanima. Mislim da je Zoran Primorac vratio dio percepcije koju je nekad imao stolni tenis u Hrvatskoj. Što se tiče perspektive, na spomenutom Europskom prvenstvu mi imamo dosta velike ambicije. Naši su stolnotenisači jako dobar tim i ako im se osiguraju najbolje moguće pripreme, mislim da su opasni za sve. Ne treba se skrivati od toga da možemo ući i u borbu za medalju. Od cura, uz Hanu Arapović, koja je europska prvakinja U-21, Leu Rakovac i Ivanu Malobabić, koja je imala izrazito dobar nastup na OI u Parizu, također puno očekujemo, ali moramo biti realni - kaže Mirela, uz dodatak o infrastrukturi.- Sport nam je općenito u problemu. Svi se volimo sakriti iza vrhunskih rezultata - rukometaša na Svjetskom prvenstvu, Zrinke Ljutić u Svjetskom kupu, Anđele na Paraolimpijskim igrama. No, mi smo još daleko od dobrih uvjeta jer nam je sportska infrastruktura tragična. Eto, Zagrebu od Univerzijade 1987. nije napravljeno ništa osim Arene. Kad, nadam se uskoro, riješimo problem infrastrukture, trebam raditi na širenju baze sportaša i privlačenju djece u sport. Ovo zadnje je posebno velik izazov - zaključuje Mirela Šikoronja Ivančin.

Nakon Pariza nije se puno toga promijenilo, ali mi je u jednom trenutku Anđela rekla „Mia, šta smo sada postale važne?“, i to me oduševilo, kaže trenerica paraolimpijske pobjednice u stolnom tenisu Anđele Mužinić Vincetić

Mirela Šikoronja Ivančin: Treneri podnose poraze puno teže nego sportaši

Tema sastanka bilo je iniciranje suradnje u projektu Olimpijskih igara u Los Angelesu 2028., s naglaskom na animiranje hrvatske zajednice u SAD-u za posjet sportskim borilištima, ali i Hrvatskoj kući koja će biti u San Pedru kao stjecište druženja sa sportašima i međusobnih kontakata, s mogućnošću ostvarivanja poslovnih veza ili drugih oblika suradnje.Domaćini skupa bili su predsjednik HOO-a Zlatko Mateša i glavni tajnik Siniša Krajač, a uslijed spriječenosti državnog tajnika Zvonka Milasa, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH predstavljali su njegov zamjenik Dario Magdić, načelnica Sektora za hrvatsko iseljeništvo Ana Marija Frković i savjetnica s posebnim položajem za pitanja hrvatskog iseljeništva/dijaspore Croatiana Gregurić. Izaslanstvo Hrvatske matice iseljenika predvodio je njezin ravnatelj Mijo Marić, a s njim u pratnji sastanku je nazočila i tajnica Marijana Žeželj.&nbsp;&nbsp;Govoreći o projektu Hrvatske kuće za spomenute Igre, predsjednik HOO-a Mateša istaknuo je kako je već potpisan sporazum za njezinu lokaciju u San Pedru te da je zbog potpuno različitog koncepta organiziranja Hrvatske kuće u odnosu na dosadašnje olimpijske igre, potrebno uključivanje i iseljeničkih zajednica. Dodao je da će od velikog značaja biti nazočnost Hrvatske turističke zajednice koja će promovirati Lijepu Našu i predstaviti ponudu za američko tržište.Zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić složio se s idejom da se preko iseljeničkih udruga animira cjelokupna hrvatska iseljenička zajednica u SAD-u, a posebno oko 80.000 Hrvata u tom dijelu države.&nbsp;&nbsp;Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić apostrofirao je i danas veliku utjecajnost naše najstarije iseljeničke udruge u SAD-u, Hrvatske bratske zajednice, posredstvom koje je na jedan tamburaški festival u Zagreb stiglo čak 2000 naših iseljenika.Dogovoreno je da do novog sastanka HOO pripremi prezentaciju projekta Hrvatske kuće u San Pedru, a to će se dogoditi nakon što izaslanstvo krovne udruge hrvatskog sporta odradi izvide u spomenutoj destinaciji. (hoo/vk)

Zagreb, 30. travnja 2025. - U prostorijama Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) u Zagrebu održan je inicijalni sastanak čelništva HOO-a s predstavnicima Hrvatske matice iseljenika i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Za OI u LA-ju HOO inicirao suradnju s Hrvatskom maticom iseljenika i Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH

Prvenstvo je bilo za sve uzrasne kategorije, a u seniorskoj konkurenciji osvojeno je pet medalja: Marino Dugandžić (-98 kg) okitio se srebrnom medaljom, dok su Lea Katarina Gobec (-80 kg), Lara Vuksanić (+80 kg), Matej Matošević (-64 kg) te Tin Straža (-98 kg) osvojili brončane medalje.Od ostalih rezultata, valja istaknuti 7. mjesto Josipa Berca (-79 kg). U sastavu reprezentacije bili su također Sara Matijević, Patrik Sumpor, Leon Đapić te Oliver Makarović, a svi oni, unatoč dobrim borbama, ovom prilikom nisu uspjeli upisati pobjede. Reprezentaciju su vodili izbornik Hrvoje Petranović te trener COMBAT sambo ekipe Dejan Gunjavić.U kategoriji mlađih juniora Dora Letonia osvojila je brončanu medalju, a Nala Juras osvojila je 5. mjesto. U kadetskoj konkurenciji broncom se okitila Petra Gojak, dok su Petra Ugarković (-50 kg) i Tesa Mihelj (-54 kg) završile kao sedme, u muškoj konkurenciji Vid Medić (-71 kg) zauzeo je peto mjesto, dobre nastupe zabilježili su i ostali članovi reprezentacije Ivan Eldić, Niko Šandrk, Edvin Hafizović i Niko Mikola. Mlađa reprezentacija nastupila je pod vodstvom izbornika Hrvoja Petranovića te trenera Damira Matijevića. Uz hrvatsku reprezentaciju, na Cipru je bio i glavni tajnik Hrvatskog sambo saveza Mario Jurković, kao član skupštine Europske sambo federacije na kongresu u Limasollu. Na poziv predsjednika Europske sambo federacije Sergeya Eliseeva, gošća hrvatske reprezentacije bila je i glavna tajnica Sportskog saveza Grada Zagreba Suzana Šop. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita članovima hrvatske sambo reprezentacije na osvojenih sedam medalja na Europskom prvenstvu na Cipru!

Zagreb, 30. travnja 2025. - Hrvatska sambo reprezentacija vratila se s ukupno sedam kolajni s Europskog prvenstva, održanog od 22. do 28. travnja u Limasollu na Cipru.&nbsp;

Sedam medalja za hrvatsku sambo reprezentaciju na Europskom prvenstvu na Cipru

I izvan Hrvatske vrlo cijenjena Splićanka uživa status jedine europske trenerice snage i kondicije u ragbijaškom sportu (Trainer of Rugby Educators) te svoje znanje demonstrira na predavanjima u gotovo svim ragbijaškim savezima našeg kontinenta. Uz to je i ragbijaška sutkinja, a može se podičiti i statusom prve izbornice hrvatske ženske reprezentacije.Stipendija Olimpijske solidarnosti MOO-a, koja ukupno iznosi 15.000 američkih dolara, pokriva troškove školarine, smještaja, prehrane, avionske karte, vize i mentorstva, a realizira se izravno s organizatorom, Sveučilištem iz Hertfordshirea (University of Hertfordshire) iz Ujedinjenog Kraljevstva.Cilj programa je povećanje broja trenerica na svjetskim prvenstvima i olimpijskim igrama, na kojima žene trenutno čine samo 13 % od ukupnog broja trenera. "Od srca Vam zahvaljujem na tome što ste me nominirali i podržali u ovom procesu. Izuzetno sam zahvalna HOO-u na povjerenju i prilici da budem dio WISH programa. Veselim se svemu što slijedi i trudit ću se opravdati očekivanja", stoji u poruci Petre Drušković Hrvatskom olimpijskom odboru. Detaljnije o programu može se naći na poveznici:&nbsp;&nbsp;<a href="https://www.herts.ac.uk/study/schools-of-study/life-and-medical-sciences/business-support-and-consultancy/wish#cta-lightbox1-432818" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.herts.ac.uk/study/schools-of-study/life-and-medical-sciences/business-support-and-consultancy/wish#cta-lightbox1-432818</a>

clanci-slike/petra-drušković-ragbi--FB.jpg

Zagreb, 29. travnja 2025. - Olimpijska solidarnost MOO-a prihvatila je kandidaturu HOO-a te dodijelila stipendiju hrvatskoj trenerici Petri Drušković (ragbi) za sudjelovanje u programu WISH - Women In Sport High Performance Pathway, koji se održava od 5. svibnja 2025. do prosinca 2026. godine.

Olimpijska solidarnost MOO-a dodijelila hrvatskoj ragbijaškoj trenerici Petri Drušković stipendiju za program WISH 

Voditeljica programa Lucija Vrban posebno je pozdravila ugledne goste: župana Ličko-senjske županije Ernesta Petryja, glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Sinišu Krajača, direktora HOO-ova Ureda za programe sporta na lokalnoj razini Hrvoja Balena, predsjednika Zajednice sportova Ličko-senjske županije Milana Radoševića, predsjednika Gradskog vijeća grada Senja Željka Tomljanovića te direktora Turističke zajednice Grada Senja Viktora Samaržiju. Mlade nade senjskog sporta također su prepoznate: ŽRK Senia U11, pod vodstvom trenera Jure Tomljanovića, nagrađene su kao perspektivna ženska ekipa u mlađim uzrastima, dok su nogometaši NK Nehaj U9, koje trenira Toni Rončević, primili priznanje za perspektivnu mušku ekipu. Rukometaš Ivan Šikić proglašen je perspektivnim sportašem Grada Senja za 2024. godinu. Najbolji sportaš do 18 godina je boksač Dino Selak, ponosni državni prvak i osvajač brojnih međunarodnih turnira. Nagradu za životno djelo zasluženo su primili Milivoj Kren i Vladimir Žunić, za njihov dugogodišnji izniman doprinos sportskom životu grada. Ivan Pešić nagrađen je za promociju sporta, a novinarka Dorotea Prpić za medijsku promidžbu. Najboljim trenerom proglašen je Veselin Lakičević, koji trenira hrvatsku boksačku reprezentaciju i mladog šampiona Dinu Selaka. U kategoriji najboljih klubova, ŽRK Senia je ponijela titulu najbolje ženske ekipe, a RK Senj najbolje momčadi. Najboljom sportašicom proglašena je rukometašica Martina Nekić, dok je titulu najboljeg sportaša zaslužio vratar i kapetan RK Senj, Mate Nekić.Na svečanosti su se prisutnima obratili i Siniša Krajač, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora, Marin Rončević, predsjednik Zajednice sportova grada Senja, te Nikola Čupić, tajnik iste zajednice. Čestitali su svim nagrađenima, izrazivši želje za buduće sportske uspjehe. Dorotea Prpić, u ime svih nagrađenih, zahvalila se na priznanju za dugogodišnji rad, predanost i ljubav prema sportu, obećavši da će nastaviti pratiti postignuća senjskog sporta kroz svoje novinarsko djelovanje.Ličko-senjski župan Ernest Petry također je uputio čestitke nagrađenima i zahvalio im na promociji Grada Senja i Ličko-senjske županije. Mladim i perspektivnim sportašima poželio je mnogo uspjeha u budućim natjecanjima.Svečanu dodjelu priznanja i nagrada Zajednice sportova Grada Senja za 2024. godinu dodatno su uljepšali nastupi ženske klape „Senjkinje“ i plesne skupine "Maya Dance Nation", čineći ovu priredbu nezaboravnim događajem za sve nazočne i snažnom motivacijom sportaši(ca)ma za buduće izazove. (izvor: lumino.hr)

Senj, 25. travnja 2025. - U Domu kulture M. C. Nehajeva u Senju održana je svečanost na kojoj je Zajednica sportova Grada Senja priredila dodjelu priznanja i nagrada za sportske uspjehe ostvarene tijekom 2024. godine.&nbsp;

 Zajednica sportova Grada Senja nagradila sportske junake iz 2024.; iz HOO-a događaj uveličali Siniša Krajač i Hrvoje Balen 

Iznimno vrijednu edukaciju Financijska pismenost za sportaše prezentirale su izv. prof. dr. sc. Sandra Pepur i prof. dr. sc. Ana Rimac Smiljanić s Ekonomskog fakulteta u Splitu.Radionica je prilagođena specifičnim financijskim izazovima s kojima se sportaši susreću te je pokrila tematske segmente: uvod u financijsku pismenost, izrada osobnog budžeta i važnost štednje, upravljanje troškovima, razumijevanje poslovanja s bankom te osobni ciljevi, financijske odluke i revizija osobnog budžeta.Provedba programa bila je utemeljena na interaktivnosti, inkluzivnosti i proaktivnosti. Predavačice su demonstrirale određene vještine koje će polaznicima biti potrebne u životu, te su im omogućile da ih steknu kroz konkretnu vježbu u okviru rada na individualnim primjerima i studijama slučaja, koristeći pritom i primjere iz vlastitih iskustava.Financijska znanja, ponašanja i vještine su osobito značajne za sportaše zbog prirode njihovog posla: ranog završetka sportske karijere i mogućih ozljeda koje mogu ugroziti sportsku/radnu sposobnost sportaša i time ugroziti njegovu financijsku budućnost. Dobro upravljanje financijama za vrijeme sportske karijere može mladim sportašima osigurati bolju financijsku situaciju tijekom cijelog života i općenito rast zadovoljstva životom.&nbsp;Osam nastavnih sati edukacije o financijskoj pismenosti itekako će biti od koristi svim polaznicima radionice koja bi, nakon Splita i Zagreba, mogla doživjeti izdanja i u drugim gradovima. (hoo)

Zagreb, 24. travnja 2025. - U suradnji s Ekonomskim fakultetom u Splitu, Karijerni centar za sportaše Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) priredio je u dvorani HOO-a u Zagrebu besplatnu radionicu za sportašice, sportaše i djelatnike sportskog sustava na temu financijske pismenosti.

Karijerni centar HOO-a priredio u Zagrebu edukativnu radionicu 'Financijska pismenost za sportaše'

Projekt je potaknut idejom da sportašima i trenerima osigura sigurno i podržavajuće okruženje, u kojem mogu rasti, razvijati se i znati kome se mogu obratiti u slučaju zabrinutosti uslijed neželjenih okolnosti, povezanih s nasiljem. Cilj je zaštititi sve dionike sportskog sustava&nbsp;i osnažiti ih da prepoznaju, prijave i zaustave štetne postupke jer "sport mora biti mjesto gdje rastemo, a ne gdje se plašimo".&nbsp;Riječ je o edukativnoj inicijativi namijenjenoj sportašima i trenerima koji sport žive svakog dana. Projekt ima za cilj otvoriti razgovor o važnosti sigurnosti u sportskom okruženju - emocionalnoj, psihološkoj i fizičkoj. Sport je za mnoge drugi dom. Mjesto u kojem odrastaju, formiraju karakter, grade odnose. No ponekad, taj prostor nije onoliko siguran koliko bi trebao biti i o tome se rijetko govori. Zato je i pokrenut projekt Za siguran sport.&nbsp; Logo projekta prikazuje simbol zaključanog prostora koji se otvara ključem – jer sigurnost počinje tamo gdje postoji prostor za povjerenje, za pitanje, za podršku.&nbsp; Završne poruke: vrijeme je da progovorimo o stvarima o kojima se šuti jer sigurnost u sportu mora biti pravilo, a ne iznimka; projekt Za siguran sport proces je koji gradimo zajedno, zato otvaramo prostor za dijalog, pratite nas i ostanite uz razgovor koji tek počinje…

clanci-slike/siguran-sport-ilustracija.jpeg

Zagreb, 24. travnja 2025. - Kako bi zaštitio dionike sportskog sustava od svih oblika nasilja, Hrvatski olimpijski odbor (HOO) pokreće projekt Za siguran sport.

HOO pokreće projekt "Za siguran sport" s ciljem zaštite dionika sportskog sustava od svih oblika nasilja 

Mladostaši i jugaši u majstorici

Rekordan »Osijek Fencing Cup« nadmašio sva očekivanja

Prva muška liga: Mladost preko Ribole stigla do velikog finala sa Samoborom

Mlađi kadeti Stolnoteniskog kluba Požega postali ekipni prvaci Hrvatske, a Ivan Smiljanić državni prvak i u pojedinačnoj konkurenciji

I Borna Gojo u 2. kolu Challengera u Aix-en-Provenceu

Rechberg Rennen je iza nas – adrenalina nije nedostajalo, a naši...

Hrvatska ženska curling reprezentacija gluhih sudjeluje od 25.04. do...