Uz potporu 1000 volontera, više od 700 sportašica i sportaša iz 26 država natjecalo se od 25. do 31. kolovoza u 11 sportova: akvatlonu, rukometu na pijesku, nogometu na pijesku, odbojci na pijesku, tenisu na pijesku, hrvanju na pijesku, kanuu, ronjenju-plivanju s perajama, daljinskom plivanju (na otvorenom moru), obalnom veslanju (sprint-utrke) i skijanju na vodi. U odnosu na na prvo izdanje Igara, u Pescari 2015. godine, sudjelovale su dvije države više - Kosovo i Portugal. Osim njih, u članstvu Međunarodnog odbora mediteranskih igara (MOMI) otprije su još četiri države koje nemaju izlaz na Sredozemno more - Andora, San Marino, Srbija i Sjeverna Makedonija, čiji su se predstavnici natjecali i na Igrama u Patrasu.
Samo je polovičan broj država sudionica (13) zaslužio mjesto na ljestvici osvajačica medalja, a najuspješniji su bili predstavnici domaćina, Grčke, sa 46 medalja (19+16+11), ispred Italije sa 39 (15+13+11) i Francuske sa 32 (13+7+12). Hrvatska je s tri srebra (plivačice s perajama Dore Bassi) i dvije bronce (plivača s perajama Filipa Strikinca te rukometaša na pijesku) zauzela vrlo dobro deveto mjesto. U uspredbi s nastupom hrvatskih sportašica i sportaša na prvim Igrama u talijanskoj Pescari 2015., kada su osvojene dvije bronce za ukupno 13. mjesto, rezultatski domet iz Patrasa predstavlja značajan iskorak naših predstavnika u sportovima na pijesku (plaži) i moru. (hoo/vk)
