„Igre na snijegu i ledu“ u Milanu i Cortini d'Ampezzo 2026. te još desetak olimpijskih destinacija bile su uistinu spektakularne. Okupile su 2911 sportašica i sportaša iz 92 države, a natjecali su se u osam sportova, odnosno 16 disciplina, za raspodjelu 116 kompleta medalja.

Spektakularnost XXV. Zimskih olimpijskih igara viđena je na samom otvaranju svečanostima na četiri lokacije - u Milanu, Cortini, Predazzu i Livigniju. Brojke koje su objavili organizatori uistinu su fascinantne: u skupini od nekoliko tisuća angažiranih sudionika bilo je 1200 volontera, 500 glazbenika, 110 makeup artista i 70 frizera. Za njihove nastupe izrađeno je 1400 kostima i oko 1000 scenskih rekvizita, utrošeno je dodatnih 7500 metara raznih tkanina, 4,5 tone metala i 1000 metara LED dioda. Vremenski utrošak za probe premašio je 700 sati. Na središnjoj svečanosti, na kultnom stadionu San Siro u Milanu, olimpijski plamen zapalile su skijaške legende Alberto Tomba i Deborah Compaqnoni, u Cortini - Sofia Goggia. Među glazbenim atrakcijama bili su Mariah Carey, Andrea Bocelli i DJ Mace te Laura Pausini koja je otpjevala talijansku himnu Fratelli d'Italia.

Brzoklizačica Valentina Aščić u Milanu i biatlonac Matija Legović u Cortini bili su hrvatski stjegonoše na svečanosti otvaranja, a iz delegacije od 14 sportaš(ic)a, skijaški trkači Tena Hadžić i Marko Skender imali su čast pronijeti hrvatsku trobojnicu na - također vrlo dojmljivoj - svečanosti zatvaranja Igara u antičkom amfiteatru u Veroni. Najbolja rezultatska ostvarenja naših predstavnika vezana su za alpskog skijaša Filipa Zubčića (13. mjesto u slalomu i 14. u veleslalomu). Zanimljivo, najbolje domete hrvatskih olimpijaca Zubčić je imao i u Pjongčangu 2018. i u Pekingu 2022. godine.

Norveški "izvanzemaljac" Klaebo

Kada bismo se osvrnuli na junake Zimskih olimpijskih igara 2026., nekoliko imena definitivno odskače - „izvanzemaljac“ Johannes Hoesflot Klaebo, neuništiva Federica Brignone i najugodnije iznenađenje - Franjo von Allmen. Senzacionalni 29-godišnji norveški nordijac Klaebo osvojio je šest zlatnih odličja u šest nastupa (ukupno u karijeri ima 11 olimpijskih odličja), srušivši i rekord američkog brzoklizača Erica Heidena iz Lake Placida 1980., kada je osvojio pet zlatnih medalja na istim Igrama.

Zlatnom medaljom u Super G-ju pred domaćom publikom, 35-godišnja talijanska skijašica Federica Brignone dobila je zadovoljštinu za sve nedaće koje su je pratile u godini prije Zimskih olimpijskih igara 2026. Travanjski pad na stazi te ozljeda s višestrukim prijelomima potkoljenice i teškom ozljedom koljena (potom nekoliko operacija i dugotrajna rehabilitacija), pod veliki su upitnik stavili njezine olimpijske snove. Nevjerojatnom upornošću Brignone se vratila na skijaške staze uoči samih Igara, a onda se zlatnom kolajnom upisala u olimpijsku besmrtnost. Sasvim suprotan epilog snašao je američku skijašku zvijezdu Lindsey Vonn, koja je u 41. godini odlučila nastupiti na svojim posljednjim Igrama s jasno definiranom ambicijom uspona na postolje. No, težak pad na utrci spusta u Cortini odagnao je snove o novoj olimpijskoj kolajni i vratio je pod nadzor liječnika, pod kojim je bila i desetak dana prije s puknućem križnih ligamenata lijevog koljena. Njezinu nesreću teoretičari zavjere odmah su povezali sa startnim brojem 13 i lovom na 13. pobjedu u karijeri na legendarnoj cortinskoj Tofani.

Švicarac hrvatskog imena Franjo

Švicarski kreator iznenađenja Franjo von Allmen (24) otišao je iz Italije s tri zlatne medalja oko vrata, i to kao prvi alpski skijaš koji je osvojio tri olimpijska zlata na istim Igrama od Tonija Sailera (1956.) i Jean-Claudea Killyja 1968. godine. Svi koji su njegovo ime povezivali s možebitnim hrvatskim korijenima, ostali su razočarani, jer mu je ime zapravo kombinacija imena Franz i Josef. Ipak, pozornost nam je izazvao jedan Hrvat pod kanadskom zastavom, ex-Riječanin Josip Brusić nastupio je u skeletonu, ponosan na svoje hrvatske korijene.

Najuspješnija skijašica svih vremena, Amerikanka Mikaela Shiffrin (čak 108 pobjeda u Svjetskom kupu), okitila se slalomskim zlatom, ukupno trećim u karijeri, nakon što je kolajne istog sjaja osvojila u slalomu u Sočiju 2014. i veleslalomu u Pjongčangu 2018. godine. Za nju i ostale zvijezde iz američkog olimpijskog tima vezana je neobična obveza. Zbog unosnih sponzorskih ugovora Olimpijskog odbora SAD-a, olimpijci su se obvezali na barem dvije objave dnevno na društvenim mrežama, kao i na stalne medijske istupe, što je zauzvrat, prema medijskim procjenama, svakom sportašu donijelo oko 200.000 dolara. To se itekako odrazilo na usredotočenost američkih olimpijaca samo na nastupe, što se može reći i za sjajnu skijašicu koja je u Italiji priželjkivala puno veći medaljaški ulov.

Američki hokejaši uzvratili Kanađanima

Takvih problema nije imala 27-godišnja nizozemska brzoklizačica Jutta Leerdam, uvjerljivo najpraćenija olimpijka na društvenim mrežama, s 5,3 milijuna pratitelja na Instagramu. Njoj su česte objave na DM-u čista rutina, ali i fantastičan izvor prihoda… Po mnogima najljepša sportašica ZOI-ja, sa statusom modne ikone dobro etablirana i izvan sportskih arena, na pekinško srebro otprije četiri godine nadogradila je milansko zlato, i to s olimpijskim rekordom. Iako je izazvala velike kontroverze dolaskom u Milano privatnim zrakoplovom, potom i izbjegavanjem medija, popularnost joj nije splasnula, sve je palo u drugi plan kada je osvojila olimpijsko zlato.

U tradicionalno najatraktivnijoj utakmici ZOI-ja, finalu hokejaša na ledu, Amerikanci su nakon produžetaka svladali Kanađane, uzvrativši im za poraz u posljednjem međusobnom finalu, na Igrama u Vancouveru 2010. godine, također nakon produžetaka. Tako se olimpijsko zlato „vratilo“ u SAD nakon 46 godina. Naravno, njihovi su sjeverni susjedi, s čak devet zlatnih odličja u kolekciji, sve podredili osvajanju jubilarnog desetog naslova olimpijskih pobjednika. Čak je u većem dijelu Kanade iznimno posljednjeg dana ZOI-ja u nedjeljno jutro dopušteno točenje alkohola u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Finale je igrano u 5.10 po vremenskoj zoni na pacifičkoj strani, odnosno u 8.10 „prema kazaljkama“ u istočnom dijelu države. Kanadski fanovi mogli su se dobro „zagrijati“ i prije doručka, a nakon finala još i utopiti tugu u alkoholu jer nakon poraza od velikog rivala, pjesnički rečeno - utjehe ne može biti u vodi. Međususjedski finalni sraz između SAD-a i Kanade, taj vječiti klasik pod kacigama, mogao je poslužiti i kao primjer olimpijskog viteštva nekim drugim susjedima koje ne povezuje sport nego rat. Na višegodišnju rusku agresiju na Ukrajinu podsjetila je upravo jedna kaciga.

Zabranjena ukrajinska kaciga

Tijekom ZOI-ja, na okrutnu stvarnost u domovini želio je ukazati skeletonaš Vladislav Heraskevič nošenjem na treningu "kacige sjećanja", kako je nazvana njegova kaciga s fotografijama sunarodnjaka ubijenih u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Međunarodni olimpijski odbor (MOO) zabranio mu je nošenje kacige na natjecanju, on se oglušio na zabranu i doživio je diskvalifikaciju. Zbog gubitka olimpijskog nastupa u skeletonu i požrtvovnog čina za domovinu, vlasnik ukrajinskog nogometnog kluba Šahtar iz Donjecka donirao je Heraskeviču novčani iznos veći od 200.000 dolara.

Od ostalih atraktivno-neobičnih događaja, teško je ne spomenuti alpskog skijaša Lucasa Pinheira Braathena, prvog Brazilca i Južnoamerikanca u povijesti koji je osvojio medalju na zimskim olimpijskim igrama. Do tog pothvata stigao je u veleslalomu. A što bi se tek moglo sročiti o čudesnoj slovenskoj obitelji Prevc s pet odličja u skijaškim skokovima. Nika Prevc ispisala je povijest osvojivši tri olimpijske medalje - zlato, srebro i broncu, dok je njezin brat Domen dvostruki olimpijski pobjednik. Dakako, jedno odličje im je i zajedničko, zlato iz natjecanja mješovitih ekipa.

Tena Hažić s pratnjom vučjeg "rođaka"

Apsolutna senzacija Igara bila je i jedna Hrvatica. Skijašku trkačicu Tenu Hadžić do ciljne ravnine dopratio je - zalutali pas, dvogodišnji vučji „rođak“ po imenu Nazgul. Fotografije i videosnimke naše olimpijke i četveronošca (kojem neće biti priznat olimpijski nastup jer se pojavio tek u završnici utrke) - obišle su Globus i donijele joj neočekivani publicitet. Ako u atletskim utrkama može postojati „zec“, možda bi u ski-trčanju stvarno trebalo uvesti psa, kao „poguranca“ za bolje rezultate svim natjecatelji(ca)ma, osim norveških.

Najuspješnija nacija u povijesti ZOI-ja, i ovom je prilikom na čelu medaljaške ljestvice, na kojoj su Europljani osvojili 70 posto svih medalja. Norvežani su sada osvojili 18 zlata (ukupno 41 odličje), Amerikanci 12 (33), Nizozemci i Talijani po deset zlatnih kolajni… Sličan epilog može se očekivati i za četiri godine nakon „Igara na snijegu i ledu“ u francuskim Alpama, gdje bi se napokon mogao okončati i dugotrajni hrvatski medaljaški post… (hoo/vk)