Stadion mora živjeti 365 dana u godini.


Izvor: HGK

Pred nama je ključno razdoblje za hrvatski sport. Raste svijest o njemu kao važnom segmentu gospodarstva. Od lokalne do državne razine – jača i svijest o važnosti ulaganja u sportsku infrastrukturu. Njezinu gradnju ili obnovu trebamo pažljivo planirati i pametno njome upravljati – kako bi nam se investicija isplatila. Ključne su to poruke s konferencije.


izjave Burilović1.jpg

Luka Burilović, predsjednik HGK ; Izvor: HGK

"U sljedećem nas razdoblju čekaju velike investicije u sportsku infrastrukturu. To nije trošak, već ulaganje koje se višestruko vraća. Nije samo pitanje betona ili sportskog duha. Govorimo o ulaganju u cijelu zajednicu – kulturološki i identitetski, obrazovno i zdravstveno. Ovo je gradnja u kojoj se moramo iskazati. To je poruka nas kao društva – da su nam sport, zajedništvo i zdravlje visoko na listi prioriteta", rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Procjene stručnjaka govore da bi za sustavno uređenje sportskih objekata – od nogometnih stadiona do školskih dvorana – Hrvatska trebala uložiti između 1 i 1,5 milijardi eura u idućih desetak godina. U Zagrebu je započela potpuna rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj, koji će s kapacitetom od više od 11 tisuća mjesta i novim krovom postati prvi stadion u glavnom gradu koji zadovoljava UEFA-ine standarde četvrte kategorije. Novi maksimirski stadion imat će kapacitet 35 tisuća mjesta i zadovoljavat će najviše kategorije UEFA-e. Procijenjena vrijednost izgradnje stadiona je 175 milijuna eura.

Ključni je korak bio proglašenje stadiona Maksimir i Poljud sportskim objektima od nacionalnog interesa, čime se otvorila mogućnost sufinanciranja iz državnog proračuna, kao i olakšanog pristupa europskim izvorima.


izjave Glavina2.jpg

Tonči Glavinić, državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ; Izvor: HGK

Državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić istaknuo je kako Vlada nastavlja ulagati u razvoj sportske infrastrukture.

"Uz izgradnju novih nogometnih stadiona u Zagrebu i Osijeku, jednako su nam važni i projekti školskih dvorana i igrališta koji omogućuju djeci diljem Hrvatske pristup sportu i zdravom načinu životu,“ rekao je Glavinić. „Novi Zakon o prostornom uređenju prepoznaje sportske i obrazovne objekte kao projekte od državnog interesa te pojednostavljuje njihovu realizaciju", dodao je Glavinić.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Josip Pavić također je potvrdio da je ulaganje u sportsku infrastrukturu jedno od najvažnijih strateških ciljeva ove Vlade u području sporta.


izjave Pavić2.jpg

Josip Pavić, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta ; Izvor: HGK

"Do sada je uloženo više od 50 milijuna eura u obnovu i izgradnju više od 450 sportskih objekata, a osim ulaganja u sportsku infrastrukturu na lokalnoj razini, ulažemo i u kapitalne objekte, kao što je Nogometni kamp HNS-a te stadion u Zagrebu, a kad se steknu uvjeti i Poljud. Potpisani su i sporazumi sa Sveučilištem u Splitu za izgradnju Sveučilišnog sportskog centra te sa Splitsko-dalmatinskom županijom za izgradnju sportskog centra u Vučevici", rekao je Pavić.


izjave Mateša1.jpg

Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora ; Izvor: HGK

"U vrijeme kad hrvatska Vlada izdvaja velika sredstva za unaprjeđenje sportske infrastrukture i tretira to strateškim pitanjem u sportu, ova konferencija se bavi upravo s tim da uložena sredstva i ostvareni projekti odgovaraju standardima međunarodnih sportskih saveza. Zato se na njoj i susreću oni koji projektiraju, grade, financiraju. Zahvaljujemo predsjedniku Buriloviću i partnerima iz HGK na konferencijama koje su, poput ove, od velikog interesa za naš sport", rekao je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša.

Mirjana Čagalj2.jpg

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet ; Izvor: HGK

"Izgradnja stadiona nije samo stvar građevinske ili arhitektonske struke, to je stvar identiteta svakog pojedinog grada – i Zagreba i Splita. Treba voditi računa i o dugoročnoj održivosti. Danas se svi novi stadioni u svijetu projektiraju s jasnim ciljem komercijalizacije prostora. Novi stadion mora biti projektiran tako da živi 365 dana u godini, a ne samo za vrijeme utakmica. Hrvatska ima znanja i ljude da taj posao napravi kvalitetno", poručila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

Situacija oko obnove Poljuda izuzetno je kompleksna i još uvijek otvorena. Najavljena sveobuhvatna studija izvedivosti trebala bi dati konkretne odgovore na ključna pitanja – od tehničke i financijske isplativosti do očuvanja kulturne vrijednosti i identiteta prostora. Prema dostupnim tržišnim podacima, cijena jedne stolice na stadionu iznosi između 4000 i 5000 eura, što znači da bi stadion s 30.000 mjesta koštao otprilike 150 milijuna eura, bez dodatnih sadržaja.


Tomislav Šuta4.jpg

Tomislav Šuta, gradonačelnik Grada Splita ; Izvor: HGK

"Grad Split ulaže maksimalne napore da sportski objekti budu u potpunosti usklađeni s tehničkim, sigurnosnim i međunarodnim standardima. Naš je cilj stvarati infrastrukturu koja će služiti sportašima, građanima i budućim generacijama, uz odgovorno planiranje i financiranje svakog projekta. Sport je važan dio identiteta Splita, a ulaganje u sportsku infrastrukturu ulaganje je u zdravlje, zajedništvo i budućnost našeg grada", rekao je gradonačelnik Grada Splita Tomislav Šuta.


sudionici2.jpg

Izvor: HGK

Na konferenciji je bilo riječi i o financiranju sportske infrastrukture. Europski fondovi – posebno oni vezani uz energetsku učinkovitost, digitalnu infrastrukturu i održivi razvoj – otvaraju značajne mogućnosti. Programi poput Mehanizma za oporavak i otpornost ili fondova kohezijske politike mogu pokriti značajan dio investicija, pod uvjetom da su projekti tehnički pripremljeni, dokumentacija potpuna, a ciljevi usklađeni s europskim smjernicama.


sudionici3.jpg

Izvor: HGK

Priopćenje je dostupno OVDJE.

Fotografije možete preuzeti OVDJE.