Olga Šikovec Luncer rođena je 17. siječnja 1933. godine u Trbovlju. Sport je zavoljela od malih nogu. U gimnastičkom društvu Partizan igrala je odbojku i stolni tenis, a 1948. položila je tečaj za voditeljicu gimnastike. Predispozicije za atletiku otkrivene su joj s 19 godina, kada je sudjelovala u sindikalnoj utrci po celjskim cestama. Od 1953. godine nastupala je za Atletski klub Kladivar iz Celja i tada počinje njezina prava karijera. Bila je izuzetno brza i specijalizirala se za sprinterske discipline. Imala je odličnog trenera Fedora Gradišnika, vrlo zaslužnog za razvoj atletike u Celju. Ubrzo je počela postizati prve uspjehe, a nakon samo dvije godine ozbiljnog treniranja postala je i reprezentativka. Gotovo cijelo jedno desetljeće bila je najbolja sprintašica u Jugoslaviji. Prvi dio karijere nastupala je za Kladivar.

Godine 1959. udala se za sportskog novinara Vilka Luncera, a nakon preseljenja u Zagreb 1961. godine, postala je članica Akademskog atletskog kluba Mladost. Trenirali su je suprug Vilko Luncer i veliki atletski znalac Žarko Susić.

Na prvenstvima Jugoslavije na otvorenom i u dvorani osvojila je ukupno 24 naslova prvakinje u razdoblju od 1955. do 1965. godine. Sedam puta na pojedinačnim prvenstvima Jugoslavije osvajala je dvostruke krune na 100 i 200 metara. Bila je dvoranska prvakinja države. Višestruka je prvakinja Slovenije na 100 i 200 metara. Prije nje u ženskom sprintu u Jugoslaviji nije postojala takva dugogodišnja dominacija jedne sportašice. S uspjehom je nastupala i kao članica štafete 4x100 metara. I sa štafetom Kladivara i Mladosti osvajala je po dva puta prvenstvo Jugoslavije, a s Mladosti 1965. i ekipno prvenstvo Jugoslavije.

Olga Šikovec Luncer pripadala je zlatnoj generaciji jugoslavenskog ženskog sprinta, u kojoj su uz nju najistaknutije bile Milka Babović iz Zagreba, Zdenka Leskovac iz Osijeka i Marijana Lubej iz Celja. Prva je žena u Jugoslaviji koja je za manje od 12 sekundi pretrčala 100 metara, i to 1960. u Celju (11.9 sekundi), a 200 metara uspjela je pretrčati za manje od 25 sekundi 1959. godine u Varaždinu (24.8). Rezultatom 11.7 sekundi na 100 metara i 24.2 sekundi na 200 metara, koji su bili i njezini osobni rekordi, uvrstila se 1961. među dvadeset najbržih atletičarki na svijetu.

Za reprezentaciju je debitirala 1955., a do 1965. imala je 95 nastupa na 31 natjecanju, pa se ubraja među pet atletičarki s najviše nastupa u povijesti seniorske reprezentacije Jugoslavije. Od velikih natjecanja posebno treba istaknuti sudjelovanje na Olimpijskim igrama 1960. u Rimu. U utrci na 100 metara ušla je u četvrtfinale.

Nastupala je i na europskim prvenstvima - 1958. u Stockholmu i 1962. u Beogradu. U štafeti 4x100 metara osvojila je četvrto mjesto, pri čemu je postavljen novi državni rekord koji potom osam godina nije nadmašen. Na Europskim dvoranskim igrama 1966. u Dortmundu bila je članica štafete koja je osvojila srebrnu medalju. Nastupila je i na Svjetskom omladinskom festivalu 1959. te na 100 metara osvojila brončanu medalju. U trofejnoj kolekciji ima i brojne medalje s balkanskih igara.

S ukupno 25 osvojenih medalja jedna je od najuspješnijih jugoslavenskih atletičarki svih vremena. Kada se 1966. povukla iz atletike, bila je tajnica Akademskog atletskog kluba Mladost. Obavljala je brojne dužnosti i u sudačkoj organizaciji. Ima najviše sudačko zvanje - međunarodna je atletska sutkinja s više od 800 suđenja. Još za vrijeme atletske karijere, uz supruga Vilka, počela se baviti i novinarstvom.

Za doprinos sportu i društvenom djelovanju dobila je brojne nagrade i priznanja. U izboru lista Polet, proglašena je 1960. godine za najbolju sportašicu Slovenije, a najbolja sportašica Hrvatske u izboru Sportskih novosti bila je 1962. i 1963. godine.

Odlikovana je Ordenom zasluga za narod sa srebrnim vijencem 1979., dobitnica je Zlatne plakete Atletskog saveza Jugoslavije i Nagrade za životno djelo Hrvatskog olimpijskog odbora 1999. godine.

Posljednji ispraćaj Olge Šikovec Luncer bit će 11. travnja 2023. godine u 12.40 na krematoriju zagrebačkog groblja Mirogoj. (hoo/jg)



Hrvatski olimpijski odbor (HOO) izražava duboku sućut obitelji, rodbini i prijateljima preminule Olge Šikovec Luncer!