Rođen je 26. svibnja 1948. godine u Beogradu. Sportski put započeo je 1962. godine kao igrač u Odbojkaškom klubu Crvena zvezda. Njegov talent i predanost ubrzo su ga doveli do reprezentacije Jugoslavije, za koju je odigrao 103 utakmice. Vrhunac njegove igračke karijere dogodio se na Europskom prvenstvu 1975. godine u Beogradu, kada je s reprezentacijom osvojio brončanu medalju. Bila je to prva medalja za mušku odbojku na prostorima bivše države, čime je generacija kojoj je pripadao trasirala put budućim uspjesima.
Nakon završetka aktivne igračke karijere, Boričić nije napustio sport. Preuzeo je ulogu trenera ženske ekipe Crvene zvezde, s kojom je ostvario zapažene rezultate, osvojivši četiri naslova prvaka države, tri nacionalna kupa i treće mjesto u Kupu CEV-a 1986. godine. Već tada je pokazivao iznimne liderske i organizacijske sposobnosti koje će doći do izražaja i u njegovu kasnijem sportskom djelovanju.
Najveći trag Aleksandar Boričić ipak je ostavio kao sportski dužnosnik. Na čelo nacionalnog saveza izabran je 1992. godine, najprije kao predsjednik Odbojkaškog saveza Jugoslavije, zatim OS Srbije i Crne Gore, te na koncu kao prvi predsjednik samostalnog Odbojkaškog saveza Srbije. Na toj dužnosti zadržao se do 2016. godine. Upravo je pod njegovim vodstvom srpska odbojka doživjela "zlatnu eru", obilježenu osvajanjem olimpijskog zlata u Sydneyju 2000. godine te brojnim svjetskim i europskim medaljama.
Stvoreni sustav koji je iznjedrio generacije pobjednika, donio je Boričiću utjecaj i daleko izvan granica Srbije. Bio je osnivač i prvi predsjednik Balkanske odbojkaške asocijacije (BVA), a kruna njegove karijere uslijedila je 2015. godine, kada je izabran za predsjednika Europske odbojkaške konfederacije (CEV). Na toj je poziciji ostao sve do kolovoza 2024. godine, a paralelno je obnašao i dužnost dopredsjednika Svjetske odbojkaške federacije (FIVB), potvrđujući status jednog od najmoćnijih ljudi u svijetu sporta.
Kao dugogodišnji čelnik CEV-a, Boričić je blisko surađivao s Hrvatskim odbojkaškim savezom na brojnim projektima, poglavito na razvoju odbojke. Uvijek je isticao važnost suradnje među nacionalnim savezima s prostora bivše Jugoslavije, a pod njegovim vodstvom Hrvatska je dobila priliku organizirati važna natjecanja, uključujući i domaćinstvo jedne od skupina Europskog prvenstva za odbojkašice. Kao uvijek rado viđeni gost, u travnju 2021. godine sudjelovao je na svečanosti otvaranja novih prostorija Hrvatskog odbojkaškog saveza, a tom prigodom boravio je i u posjetu Hrvatskom olimpijskom odboru. (net/hoo/vk)
Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša i glavni tajnik Siniša Krajač uputili su izraze sućuti obitelji Aleksandra Boričića, ali i FIVB-u, CEV-u te Odbojkaškom savezu Srbije.
Poštovana obitelji Boričić,
dragi sportski prijatelji,
s velikom tugom primili smo vijest o Aleksandrovu odlasku. Europska i svjetska odbojka ostali su bez vrhunskog lidera, vizionara i iznimnog sportskog dužnosnika. Odbojkaškom sportu u državama bivše Jugoslavije bio je poput svjetionika koji je obasjavao staze sportskog napretka. Njegovim odlaskom, i mi, u Hrvatskoj, izgubili smo važan oslonac za budućnost odbojke, ali nadasve iskrenog prijatelja. Zahvalni na svemu što je dao za odbojkaški sport, izražavamo vam duboku sućut u osobno ime i u ime cijele hrvatske olimpijske obitelji!
