U nazočnosti izaslanika predsjednika Republike Hrvatske Tomislava Paškvalina, izaslanika predsjednika Vlade i ministra turizma i sporta Tončija Glavine, zamjenika gradonačelnika Zagreba Luke Korlaeta, predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Josipa Varvodića, predsjednika Islandskog olimpijskog odbora Willuma Thora Thorssona i brojnih uzvanika iz svijeta sporta, gospodarstva i medija otvorena je konferencija Sport Innovest 2026.

„Kao sportašica upoznala sam sport iz perspektive rezultata. Na zaletištu sam imala jednu sigurnost. Letvica ne pregovara. Ili je preskočiš ili je srušiš. Nakon karijere upoznala sam sport iz perspektive sustava i primijetila da najveći problemi sporta ne nastaju na terenu, nego u načinu na koji njime upravljamo, u previše administracije, u nejasnim kriterijima i u odlukama u kojima dobrobit sportaša nije na prvom mjestu“, rekla je u pozdravnom govoru suosnivačica konferencije i platforme MVPiz Blanka Vlašić.

Osvrnula se i na afere koje su posljednjih mjeseci obilježile hrvatski sport.

„Teško je to bilo čitati. Još teže bilo je gledati kako se sumnja prelijeva na sve koji u sportu rade. Na trenera koji je u dvorani do kasno navečer. Na tajnicu kluba koja vikendom slaže putne naloge. Na roditelje koji voze djecu na natjecanja i na volontere bez kojih ne bi bilo nijednog natjecanja. Zato danas želimo poslati drugačiju poruku. Hrvatski sport vode entuzijasti. Sport opstaje zahvaljujući njima, unatoč onima koji su ga na bilo koji način okaljali.“

„Vjerujem u sustav. Vjerujem da hrvatski sport može postaviti jasne kriterije, takve da više nikada pojedinac nema moć odlučivati tko će dobiti priliku, a tko neće. Sport za to ima najpošteniji alat koji postoji, a to su rezultati. Oni su jasni, konkretni i mjerljivi“, poručila je Vlašić, dodavši da Sport Innovest nije osmišljen kako bi se na njemu potvrđivalo ono što se već radi, nego kako bi se propitalo kako se radi.

„Postavljati pitanja ne znači biti protiv nekoga. Znači biti za sport.“

Posebno se zahvalila bivšim kolegicama i kolegama sportašima koji su se pozivu odazvali bezuvjetno. „Godinama smo se na terenima borili svatko za svoj rezultat. Danas smo ovdje svi zajedno, u istom timu. Tu je snaga sporta.“

Suosnivačica konferencije u pozdravnom je govoru pozvala na jasne kriterije koji pojedincima oduzimaju moć odlučivanja o tome tko će u sportu dobiti priliku, nakon čega su o oporavku hrvatskog sporta raspravljali ministar Tonči Glavina, predsjednik HOO-a Josip Varvodić, Adrian Ježina (tvrtka Telemach) i Luka Korlaet (Grad Zagreb).

Lovren poručio da su u sportu potrebni glad i želja za uspjehom

Ivano Balić, Dejan Lovren, Ivan Rudež i Perica Bukić su na panelu Mala zemlja velikih ekipa razgovarali o hrvatskim uspjesima u sportu, što je potrebno za njih te o tome mogu li nove generacije nastaviti niz osvajanja medalja.

Bukić navodi da su proteklih nekoliko godina hrvatski vaterpolisti postigli velike uspjehe, a za svaki od njih potrebna su tri segmenta, a to su organizacija, struka i, naravno, igrači. Kada se i dogodi neki problem, u pitanje dolaze prva dva elementa jer igrači su uvijek na raspolaganju.

„Da bi izvukao maksimum iz sebe, trebaš još dok si mlad raditi i raditi, da ti ništa ne bude teško, ulagati u sebe ne razmišljajući o konačnom cilju. Takav stav nije lako imati“, poručuje Balić.

Dejan Lovren govorio je o važnosti ciljeva koji sportaši postavljaju pred sebe.

„Mi smo krenuli u te sportove bez previše razmišljanja, imao sam svoje snove, ali primarni cilj mi je bio da želim biti bolji. Potrebne su glad i želja za uspjehom jer je cilj koji postavljaš pred samoga sebe ono što najveće igrače godinama drži na vrhunskoj razini“, govori Dejan Lovren.

Kriteriji za raspodjelu novca u Sloveniji su uspjeh kluba, broj registriranih sportaša i popularnost kluba

Na panelu Modeli upravljanja sportom, predsjednik Islandskog olimpijskog odbora Willum Thor Thorsson, bivši glavni direktor Uprave za sport Slovenije Boro Štrumbelj i bivši direktor marketinga Manchester Uniteda Mike Farnan predstavljali su sportske sustave sličnih država te diskutirali o budućnosti financiranja i sporta.

„Island ima određen temelj u sportu, taj temelj kaže da svako dijete ima jednako pravo na sport. Nije bitno iz kakve sredine dijete dolazi, ono ne smije ovisiti o njegovom financijskom statusu, to je zapisano u našoj politici“, kaže Thorsson.

Boro Štrumbelj nadovezao se pravilima financiranja sporta u Sloveniji. „U Sloveniji sport dobiva oko 260 milijuna eura javnog novca godišnje. Kriteriji za raspodjelu novca su uspjeh kluba, broj registriranih sportaša i popularnost kluba. Dobiveni rezultati se pretvaraju u bodove te se računa koliko će novaca dobiti pojedina federacija.“

Najviše djece odustaje od sporta između 17. i 19. godine

Na panelu o juniorskim prvacima koji nestaju u seniorskoj konkurenciji sudjelovali su prof. dr. Igor Jukić, kondicijski trener dr. Pero Kuterovac, sportski liječnik dr. Jovan Đurović i trener Adnan Maljević-Kinez.

Profesor Jukić istaknuo je da je rana specijalizacija globalni problem u sportu, a jedno od mogućih rješenja vidi u bavljenju različitim sportovima tijekom djetinjstva.

„Ono dijete koje je u multisportu započelo karijeru ima više šanse da cijeli život ostane u sportu. Najviše djece odustaje između 17. i 19. godine kada se događaju mnoge promjene u životima“, rekao je Jukić.

Objasnio je i da postoje tri razloga zbog kojih sportaši odustaju, a to su prirodna selekcija, samostalni odlazak iz sporta i pogreške u sustavu, koje naglašava kao najvažnije za proučavanje.

Pero Kuterovac upozorio je na to koliko je teško ostvariti prijelaz u seniorsku konkurenciju. Kao primjer naveo je podatak da samo deset posto juniorskih prvaka nastavlja u seniorskom sportu. Kuterovac se osvrnuo i na odnos trenera i mladih sportaša, istaknuvši da dobar trener mora znati objasniti svoje odluke.

„Mislim da je dobar trener onaj koji može objasniti zašto nešto radi, onaj tko postavlja pitanja je za mene odmah inteligentan i velika je vjerojatnost da će brzo učiti i napredovati“, rekao je Kuterovac.

Bilić upozorava da kritika danas dolazi do svakog igrača

Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Slaven Bilić je na konferenciji govorio o promjenama u nogometu, radu s igračima i pritisku javnosti.

„Voditi momčad je jako kompleksan posao, u reprezentaciji pogotovo jer igrači nisu svaki dan prisutni. Moraš cijelo ovo vrijeme komunicirati s igračima, s medijima, navijačima, pripremati se, voditi računa o protivniku, sve to, tako da to ne možeš sam“, navodi Bilić.

Bilić ističe kako igrači na reprezentativna okupljanja dolaze u različitim fizičkim i psihičkim stanjima. Naglašava da, osim talenta i fizičke spremnosti, psihičko stanje ima ključnu ulogu u sportu jer izravno utječe na fizičke sposobnosti igrača, a samim time i na njihovu izvedbu na terenu.

„U naše vrijeme ako nisi htio da te netko kritizira, ostao si kod kuće, bio si zaštićen, možda bi dobio koji zvižduk na sljedećoj utakmici. Danas osjetiš, komentari dođu do tebe i zato je igračima jako teško, ne samo u nogometu.“

Prvog dana konferencije na programu su bile i teme o fiskalizaciji 2.0 u sportu te o digitalizaciji kao putu do transparentnosti u sportu, o kojima je govorio Juraj Čošić, a dan je zaključio motivacijski govor zlatne hrvatske paraolimpijke Sandre Paović „Nema predaje“.

Više o svim temama Konferencije pročitajte na web stranici konferencije sportinnovest.com/novosti