U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u Zagrebu održana je konferencija “U skladu s pravilima igre: Tehnička usklađenost i financiranje izgradnje sportskih objekata”

Pred nama je ključno razdoblje za hrvatski sport. Raste svijest o njemu kao važnom segmentu gospodarstva. Od lokalne do državne razine – jača i svijest o važnosti ulaganja u sportsku infrastrukturu. Njezinu gradnju ili obnovu trebamo pažljivo planirati i pametno njome upravljati – kako bi nam se investicija isplatila. Ključne su to poruke s konferencije.

- U sljedećem nas razdoblju čekaju velike investicije u sportsku infrastrukturu. To nije trošak, već ulaganje koje se višestruko vraća. Nije samo pitanje betona ili sportskog duha. Govorimo o ulaganju u cijelu zajednicu – kulturološki i identitetski, obrazovno i zdravstveno. Ovo je gradnja u kojoj se moramo iskazati. To je poruka nas kao društva – da su nam sport, zajedništvo i zdravlje visoko na listi prioriteta - rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Procjene stručnjaka govore da bi za sustavno uređenje sportskih objekata – od nogometnih stadiona do školskih dvorana – Hrvatska trebala uložiti između 1 i 1,5 milijardi eura u idućih desetak godina. U Zagrebu je započela potpuna rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj, koji će s kapacitetom od više od 11 tisuća mjesta i novim krovom postati prvi stadion u glavnom gradu koji zadovoljava UEFA-ine standarde četvrte kategorije.

Novi maksimirski stadion imat će kapacitet 35 tisuća mjesta i zadovoljavat će najviše kategorije UEFA-e. Procijenjena vrijednost izgradnje stadiona je 175 milijuna eura.

Ključni je korak bio proglašenje stadiona Maksimir i Poljud sportskim objektima od nacionalnog interesa, čime se otvorila mogućnost sufinanciranja iz državnog proračuna, kao i olakšanog pristupa europskim izvorima.

Državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić istaknuo je kako Vlada nastavlja ulagati u razvoj sportske infrastrukture:

- Uz izgradnju novih nogometnih stadiona u Zagrebu i Osijeku, jednako su nam važni i projekti školskih dvorana i igrališta koji omogućuju djeci diljem Hrvatske pristup sportu i zdravom načinu životu,“ rekao je Glavinić dodavši:

„Novi Zakon o prostornom uređenju prepoznaje sportske i obrazovne objekte kao projekte od državnog interesa te pojednostavljuje njihovu realizaciju”.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Josip Pavić potvrdio je da je ulaganje u sportsku infrastrukturu jedno od najvažnijih strateških ciljeva ove Vlade u području sporta:

- Do sada je uloženo više od 50 milijuna eura u obnovu i izgradnju više od 450 sportskih objekata, a osim ulaganja u sportsku infrastrukturu na lokalnoj razini, ulažemo i u kapitalne objekte, kao što je Nogometni kamp HNS-a te stadion u Zagrebu, a kad se steknu uvjeti i Poljud. Potpisani su i sporazumi sa Sveučilištem u Splitu za izgradnju Sveučilišnog sportskog centra te sa Splitsko-dalmatinskom županijom za izgradnju sportskog centra u Vučevici.

- U vrijeme kad hrvatska Vlada izdvaja velika sredstva za unaprjeđenje sportske infrastrukture i tretira to strateškim pitanjem u sportu, ova konferencija se bavi upravo s tim da uložena sredstva i ostvareni projekti odgovaraju standardima međunarodnih sportskih saveza. Zato se na njoj i susreću oni koji projektiraju, grade, financiraju. Zahvaljujemo predsjedniku Buriloviću i partnerima iz HGK na konferencijama koje su, poput ove, od velikog interesa za naš sport - rekao je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša.

- Izgradnja stadiona nije samo stvar građevinske ili arhitektonske struke, to je stvar identiteta svakog pojedinog grada – i Zagreba i Splita. Treba voditi računa i o dugoročnoj održivosti. Danas se svi novi stadioni u svijetu projektiraju s jasnim ciljem komercijalizacije prostora. Novi stadion mora biti projektiran tako da živi 365 dana u godini, a ne samo za vrijeme utakmica. Hrvatska ima znanja i ljude da taj posao napravi kvalitetno - poručila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

Situacija oko obnove Poljuda izuzetno je kompleksna i još uvijek otvorena. Najavljena sveobuhvatna studija izvedivosti trebala bi dati konkretne odgovore na ključna pitanja – od tehničke i financijske isplativosti do očuvanja kulturne vrijednosti i identiteta prostora. Prema dostupnim tržišnim podacima, cijena jedne stolice na stadionu iznosi između 4000 i 5000 eura, što znači da bi stadion s 30.000 mjesta koštao otprilike 150 milijuna eura, bez dodatnih sadržaja.

- Grad Split ulaže maksimalne napore da sportski objekti budu u potpunosti usklađeni s tehničkim, sigurnosnim i međunarodnim standardima. Naš je cilj stvarati infrastrukturu koja će služiti sportašima, građanima i budućim generacijama, uz odgovorno planiranje i financiranje svakog projekta.

Sport je važan dio identiteta Splita, a ulaganje u sportsku infrastrukturu ulaganje je u zdravlje, zajedništvo i budućnost našeg grada - rekao je gradonačelnik Splita Tomislav Šuta.

Na konferenciji je bilo riječi i o financiranju sportske infrastrukture. Europski fondovi – posebno oni vezani uz energetsku učinkovitost, digitalnu infrastrukturu i održivi razvoj – otvaraju značajne mogućnosti. Programi poput Mehanizma za oporavak i otpornost ili fondova kohezijske politike mogu pokriti značajan dio investicija, pod uvjetom da su projekti tehnički pripremljeni, dokumentacija potpuna, a ciljevi usklađeni s europskim smjernicama.