Šibenik je dobio titulu Europskog grada sporta za 2026. godinu, a zadnja prava sportska dvorana je izgrađena 1972. To je dvorana na Baldekinu u kojoj su ponikle i svjetske košarkaške veličine Dražen Petrović, Danira Bilić i Dario Šarić

Na spomen sporta u Šibeniku mnogi će prvo pomisliti na Dražena Petrovića, Daniru Bilić ili Pericu Bukića što je, dakako, sasvim očekivano budući da je riječ o svjetskim, a ne samo hrvatskim sportskim veličinama.

Grad i županija u kojoj su stasali navedeni, ali i brojni drugi vrhunski sportaši, usprkos nedostatku sportske infrastrukture i ostalim novodobnim problemima, i danas imaju puno toga s čime se mogu pohvaliti.

Razgovarali smo s Antom Tanfarom, dugogodišnjim glavnim tajnikom Zajednice sportova Šibensko-kninske županije, a danas koordinatorom lokalnih sportskih zajednica pri Hrvatskom olimpijskom odboru.

- U našoj županiji imamo 5610 registriranih sportaša (do 18 godina). Oni stariji od osamnaest koji igraju i treniraju u klubovima, uglavnom su prolazni. Primjerice, košarkaški klub dovede 3-4 igrača, ali oni brzo i odu. Kod nogometnih klubova isto tako. Imamo i 31 registriranog parasportaša u svim kategorijama... Što se tiče udruga, one djeluju po općinama i gradovima, a mi ih u županiji imamo pet. Od tih pet gradova u četiri grada postoje zajednice sportova osim u Skradinu gdje nema dovoljno klubova. Tako u Kninu djeluje 28 klubova, u Vodicama 20, u Drnišu 15 i u Šibeniku 52. To je preko 100 klubova koji su i članovi svojih matičnih saveza - kaže Tanfara.

PAD MOMČADSKIH SPORTOVA

Bez uljepšavanja opisuje trenutno stanje kvalitete sporta u županiji, ističući što je dobro, ali ukazujući i na ono loše:

- Šibenik je, kao centar županije, u određenom padu što se tiče momčadskih sportova. Dolaskom privatnika koji gledaju samo svoju korist, HNK Šibenik je iz najvišeg ranga ispao u četvrtu ligu. Košarkaši se trenutačno bore za opstanak, no iako to spominjem u negativnom kontekstu treba znati da je u sportu sve relativno. Jako je teško gradu veličine Šibenika zadovoljiti primjerice prvoligaški nogometni klub, jer, osim što u toj ligi moraš poštivati brojna pravila, igrači su preskupi. Sve to je veliki trošak lokalnim jedinicama.

Privatni poduzetnici ulažu simbolično, a državne firme daju svakom isto. Klubovi su, tako, ovisni o proračunu grada i županije što je teško održati. Što se tiče košarke, Šibenik je nesumnjivo košarkaški grad - i danas okosnicu hrvatske košarkaške reprezentacije čine Šibenčani – Dario Šarić, Roko Badžim i Krešimir Radovčić. Nekad najbolja europska košarkašica Danira Bilić predsjednica je Stručnog savjeta za žensku košarku pri Hrvatskom košarkaškom savezu, izbornik košarkašica je Stipe Bralić, a pomoćnica mu je Korana Longin, također iz Šibenika. U Vodicama imamo dobar ženski košarkaški klub koji na visokoj razini djeluje već 20 godina, a sada se tamo budi i rukometni klub.

Na pitanje kako je u pojedinačnim sportovima odgovara:

- Dugi niz godina smo imali svjetsku prvakinju u kickboxingu, Nives Radić (Šibenik). Kninjanka Matea Jelić je olimpijska pobjednica u taekwondou. Trenirala je u TK DIV iz Knina, pa je prešla u splitski TK Marjan. U Kninu je i Marko Čeko koji je 2020. bio prvak Hrvatske u skoku u dalj te na 100 i 200 m, a u Kninu je i odlična mlada skakačica u dalj Daniela Jelić. Oboje treniraju u AK Sv. Ante iz Knina...

ŠIBENIKU NEDOSTAJE MULTIFUNKCIONALNA DVORANA

Sportski objekti, odnosno sportska infrastruktura, veliki su problem sporta, ne samo u Šibensko-kninskoj županiji.

- Sve naše županije, odnosno svi gradovi i čitav sport imaju problema s nedostatkom sportske infrastrukture, odnosno s nedovoljno termina za ozbiljno bavljenje sportom. Recimo, u Šibeniku su u sportskim dvoranama termini za trening do ponoći, što znači da je iskorištenost objekta maksimalna. Tako je svugdje osim u Vodicama koje imaju dvije sportske dvorane pa su korisnici zadovoljni terminima. Šibenik je 2026. godine dobio titulu Europskog grada sporta, a zadnja prava sportska dvorana je izgrađena 1972. godine. To je dvorana na Baldekinu u kojoj su ponikle i svjetske košarkaške veličine - Danira Bilić, Dražen Petrović i Dario Šarić… Tu mislim na dvorane u vlasništvu grada, ne govorim o školskim dvoranama.

Znači, Šibeniku nedostaje jedna multifunkcionalna dvorana gdje istovremeno mogu trenirati dva, tri kluba. Nismo domaćini velikih sportskih priredbi jer naša infrastruktura ne zadovoljava moderne zahtjeve. Dvorana na Baldekinu, iako totalno obnovljena (čak i energetski), s dodatnim stolcima prima samo tisuću ljudi, pa je premala za važnije utakmice, a i nedostaje termina za trening. Što se tiče drugih gradova, Knin je solidno pokriven sportskim objektima, imaju i pravu atletsku stazu, za razliku od Šibenika koji je uopće nema (atletski klub se samo bavi cestovnim trčanjem) a nekoć je imao prvaka bivše države u desetoboju, Vilima Rimca.

Što se tiče ostalih sportova, bazen ima jedino Šibenik i to je zadovoljavajuće jer ima i otvoreni i natkriveni. Tu treniraju VK Solaris i tri plivačka kluba.

Nedostataka ima dosta, ali ipak pomalo ide nabolje. Svi sportski objekti u Šibeniku su obnovljeni u proteklih deset godina. Uz dvoranu na Baldekinu, obnovljen je i sportski centar Ljubica u Crnici. U tu dvoranu za borilačke sportove uloženo je oko 600 000 eura, izgleda fantastično, ima hlađenje i grijanje i sve što je potrebno. Drniš pak ima jednu školsku dvoranu... Nogometna igrališta u manjim mjestima su u dosta lošem stanju i na tom planu trebaju raditi svi - od općina i gradova do države – kaže Tanfara.

DOBRA ŠIBENSKA EKIPA ZA NATJEČAJE

Ni priča o financiranju sporta nije u Šibensko-kninskoj županiji bitno drukčija negoli u ostatku Hrvatske:

- U velikoj većini sve ove klubove financiraju matični gradovi i općine, a Zajednica sportova županije samo malo pripomaže i subvencionira ih sa sredstvima koja nisu velika. Međutim, sve županije od Ministarstva turizma i sporta od 2023. godine dobivaju sredstva za razvoj sporta u lokalnim sredinama. Tako naša županija već treću godinu dobiva oko 350.000 eura, dok je naš izvorni proračun 270.000 eura. Znači, županijski sport dobiva više od Ministarstva nego od Šibensko-kninske županije, ali je pozitivno što svake godine ta sredstva rastu. To se odnosi i na gradove koji financiraju svoje sportove – Knin, Vodice, Drniš i Šibenik. Dosta se sredstava povlači iz Europske unije. Šibenik je u tome jako uspješan, ima dobru ekipu koja se javlja na sve te natječaje, kao i natječaje Ministarstva turizma i sporta. Što se tiče privatnih sredstava, nitko neće ulagati u nešto društveno, odnosno javno, ako od toga nema koristi. Privatnici sponzoriraju sportske klubove i doniraju im, ali u same sportske objekte ne ulažu - zaključuje Ante Tanfara.

ZAJEDNICA SPORTOVA GRADA KNINA PRIMJER KAKO OSIGURATI DODATNA SREDSTVA ZA SPORT

Na novoj dužnosti koordinatora lokalnih sportskih zajednica pri HOO-u Ante Tanfara će za cilj imati edukaciju u manjim sredinama i privlačenje više sredstava iz drugih izvora u lokalni sport.

- Već nekoliko godina, na inicijativu glavnog tajnika HOO-a Siniše Krajača i direktora lokalnih sportskih zajednica Hrvoja Balena, postoji odlična suradnja među lokalnim sportskim zajednicama. Tri ili četiri puta godišnje organiziraju se radni sastanci, na različitim mjestima i s različitim temama. Tu budu nazočni svi ljudi iz lokalnih sportskih zajednica i tu se praktički razmjenjuju iskustva. Biramo lokacije gdje sport možda i nije naročito razvijen, pa kad se svi ti ljudi tamo pojave zainteresiraju se i mediji. Osobno obilazim manje sportske zajednice koje nisu dovoljno educirane da bi se, primjerice, javile na natječaj ministarstva. Ima zajednica u kojima ne znaju ni što sve financira HOO. A tu su i europski fondovi, pa razmjena sportaša… za sve se mogu dobiti neka sredstva. Kada je riječ o osiguravanju financijskih subvencija, tu je odlična Zajednica sportova Grada Knina s glavnim tajnikom Brunom Rašićem koji prati i aplicira na sve natječaje. Od Grada dobije oko 280 000 eura za 28 sportova koji tamo djeluju, a još tri puta više sredstava iz ostalih izvora! Rašić bi na sljedećem sastanku LSZ-a trebao održati predavanje na temu “Kako pratiti javne natječaje svih institucija” – kaže Tanfara.