„Ataka na djecu u sportu ima previše, prečesto se događaju, događaju se u svim zemljama i na svim razinama sportskog sustava. Uspijemo li kao Povjerenstvo za zaštitu djece u sportu zaštititi ijedno dijete u sportu, napravili smo puno“
„Ataka na djecu u sportu ima previše, prečesto se događaju, događaju se u svim zemljama i na svim razinama sportskog sustava. Uspijemo li kao Povjerenstvo za zaštitu djece u sportu zaštititi ijedno dijete u sportu, napravili smo puno“
Mirna Rajle Brođanac, najbolja hrvatska veslačica svih vremena, ostala je nakon uspješne sportske karijere čvrsto vezana uz sport i to ne samo uz veslanje. Trenutno obnaša niz odgovornih dužnosti u sportskim organizacijama, a nedavno je izabrana i za predsjednicu novoosnovanog Povjerenstva za zaštitu djece u sportu pri Hrvatskom olimpijskom odboru.
O kakvom je tijelu riječ i koji su joj ciljevi i na spomenutoj dužnosti Mirna nam je pojasnila otkrivajući pritom i neke poprilično šokantne činjenice.
„Povjerenstvo za zaštitu djece u sportu ima za svrhu promovirati sport kao sigurno i zdravo okruženje koje pruža podršku svakom djetetu; okruženje koje je puno poštovanja, ravnopravno i slobodno od svih oblika uznemiravanja i zlostavljanja. Povjerenstvo je nastalo iz svjesnosti Hrvatskog olimpijskog odbora o problemu uznemiravanja djece, kao i potrebi žurnog odgovora na negativne statističke pokazatelje u sportu djece i mladih. Nažalost, uznemiravanje i zlostavljanje djece u sportu ima puno oblika i puno je češće nego smo mi toga svjesni. Ili smo svjesni, ali ne reagiramo. Ili ne znamo prepoznati neki od oblika uznemiravanja i zlostavljanja. Ili ne znamo kako reagirati. Ili ne znamo postupke i procedure prijave. Ili je takav oblik ponašanja prihvatljiv u našem društvu. Ili o tome ne govorimo. Ataka na djecu u sportu ima previše, prečesto se događaju, događaju se u svim zemljama i na svim razinama sportskog sustava. U tom smislu zadaće i ciljevi Povjerenstva su jasni. Uspijemo li kao Povjerenstvo zaštititi ijedno dijete u sportu, napravili smo puno“, kaže Rajle Brođanac, dodajući da bi edukacija trebala biti glavni instrument povjerenstva:
„Educiramo li jedno dijete, trenera, gledatelja, roditelja, sportskog suca ili sportskog djelatnika kako prepoznati i reagirati u slučaju uočavanja bilo kojeg oblika uznemiravanja ili zlostavljanja, napravili smo puno. Povjerenstvo za zaštitu čine stručnjaci u svom području s dugogodišnjim iskustvom u sportu. Sigurna sam da takav sastav Povjerenstva uz gđu Horvat, tajnicu povjerenstva, ima snagu i znanja odgovarati na izazove koji su pred nama.“
Iskustvo Mirne Rajle Brođanac s djecom u sportu je neosporno vrlo veliko jer je zaposlena na mjestu tajnice Školskog športskog saveza Osječko-baranjske županije.
„Tajnica sam Školskog športskog saveza Osječko-baranjske županije, jednog od najvećih školskih saveza u Republici Hrvatskoj. Savez je orijentiran na provedbu školskih sportskih aktivnosti, prvenstveno školskih sportskih natjecanja na županijskoj razini te na regionalnoj i dijelom na državnoj razini. Specifičnost našeg Saveza je ustroj Saveza jer smo jedini školski sportski savez koji u potpunosti funkcionira kroz gradske školske športske saveze - Osijek, Đakovo, Beli Manastir, Donji Miholjac, Našice te Valpovo/Belišće - te na taj način uspješno pokrivamo cjelokupno područje Osječko-baranjske županije sa svim osnovnim i srednjim školama te centrima za odgoj i obrazovanje. Usko surađujemo s Hrvatskim školskim sportskim savezom i provodimo programe državne razine: Univerzalnu sportsku školu, Vježbaonicu, Vrtim zdravi film, Medicinari u školskom sportu, Sportske praznike, Fair play tjedan… Isto tako odlično surađujemo sa Športskom zajednicom Osječko-baranjske županije u svim sportskim projektima u koji su uključena djeca i mladi. Savez je i partner klubovima i udrugama našeg područja u provedbi sportskih aktivnosti i manifestacija: Febire – Festival biciklističke rekreacije, Baranjski Ferivi polumaraton, „veslaONA“, Obuka neplivača… Školski sport je sportska grana koja ima sve odrednice sporta: djecu, stručnjake za rad s djecom, sportsku infrastrukturu i opremu i rekvizite te ne čudi činjenica da su misija, vizija i cilj našeg saveza u potpunosti orijentirani na zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i na odrednice Nacionalnog programa sporta uz želju da sport učinimo dostupnim svakom djetetu u svakom dijelu Osječko-baranjske županije. Tajnički posao podrazumijeva organizaciju i provedbu svih županijskih natjecanja, dijela regionalnih natjecanja te pomoć u organizaciji i provedbi državnih prvenstava. Koordiniram provedbom programa i projekata koji se provode u suradnji s Hrvatskim školskim sportskim savezom i s klubovima i udrugama našeg područja.“
Ostala čvrsto i uz veslanje
Mirna zbog svega navedenoga nije zaboravila na veslanje. Štoviše, ona je i tajnica u Veslačkom klubu Iktus.
„Tajnica sam Veslačkog kluba Iktus i članica Predsjedništva Iktusa, kluba sa 130 godina dugom tradicijom veslanja u Osijeku i obljetnicom od 50 godina imena Iktus. U veslanju sam 32 godine, iza mene su dobri rezultati, odgajana sam u sportskom duhu i radim i funkcioniram u sportskoj djelatnosti pa je bilo logično da ostanem u sportu i veslanju. Hrvatski veslački savez je to detektirao vrlo rano pa sam još u veslačkim danima bila uključena u aktivnosti popularizacije ženskog veslanja na državnoj razini, a svojim angažmanom i radom prepoznata sam i u Svjetskoj veslačkoj organizaciji koja me vrlo brzo uključila u 'Gender equality' aktivnosti. Ubrzo sam bila uključena i u FISA-ine edukacije na području 'Safeguarding in sport' te sam imenovana za Safeguarding officera na razini Svjetskog veslačkog kupa. Isto tako, Hrvatski olimpijski odbor me prepoznao kroz Povjerenstvo za ravnopravnost spolova u čijem sastavu djelujem čitav niz godina, a baš ovo povjerenstvo na čelu s gđom Moranom Paliković-Gruden predložilo je osnivanje Povjerenstva za zaštitu djece u sportu i mene za predsjednicu.“
Od trenerskih ambicija u veslanju već je odavno odustala.
„Ovo rano usmjeravanje u sportsku logistiku i problematiku zasigurno je utjecalo na moje afinitete kao sportske djelatnice pa sam vrlo rano bila svjesna da želim ostati djelovati u sportu i da ne želim biti trener. Moja definicija trenera je stroga, pravocrtna i mjerljiva. Trener je školovan, stručan, dostupan, empatičan, strog, discipliniran, profesionalan, prijatelj, 'roditelj', psiholog, nutricionist, ima jasnu viziju i jasan cilj, a njegovi rezultati vidljivi su kroz rezultat veslača. U nekom trenutku sam postala svjesna da ne mogu zadovoljiti trenerske kriterije koje sam si postavila pa sada jednakim žarom nastojim pomoći u sportskoj logistici koja će doprinijeti rezultatima naših veslača.“
Trenutnom pozicijom VK Iktus u hrvatskom veslanju nije nezadovoljna.
„Veslački klub Iktus ukupni je viceprvak Hrvatske u 2023. godini. Iza zagrebačke Mladosti i ispred Trešnjevke. Naš pogon je izuzetno mlad i polako se vraćamo na poziciju u hrvatskom veslanju koja nam je godinama pripadala. Nažalost, seniorski pogon nam je okrnjen, ali smo u uzlaznoj rezultatskoj putanji, pa se iskreno nadamo da će iz ove generacije, koja broji 50-ak natjecateljskih veslača, 'izveslati' respektabilni veslači spremni za svjetsku scenu. Strpljivi smo, sustavno radimo na povećanju baze, gradimo stabilan klub. Imamo izazova, ali ostaje činjenica da napredujemo i da smo prepoznati na hrvatskoj veslačkoj sceni. Podršku Osijeka, Osječko-baranjske županije, Hrvatskog veslačkog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora imamo…“
Mirna je godinama bila jedna od lokomotiva hrvatskog veslanja, koje je u međuvremenu postalo naš najuspješniji sport na Olimpijskim igrama.
„Valent i Martin Sinković te Damir Martin sinonim su veslanja u Hrvatskoj danas. Sinkovići su u na Svjetskom kupu u Zagrebu osvojili 50. veliku/ogromnu medalju, Damir Martin je u skifu postao fair play ikona svjetske razine. Njihov pristup veslanju - rad, predanost, životna filozofija te pripadnost klubovima u kojima funkcioniraju, kao i reprezentativnoj vrsti - definicija su uspjeha. Formula je definirana, samo ju treba primijeniti. Imamo potencijal i, što je bilo vidljivo na srpanjskom Hrvatskom veslačkom prvenstvu, zavidan broj veslača. Treba raditi.“
Predrasude oko žena u veslanju
Veslači su kod nas uvijek bili dominantniji u odnosu na veslačice. Koliko su naše veslačice daleko od svjetskog vrha i hoćemo li ih uskoro gledati na Olimpijskim igrama?
„Nažalost, dugo smo se borile s predrasudama i pojmom veslanja kao muškog sporta, pa se još uvijek zna dogoditi da negdje iz nekog kuta netko prošapće da ženama nije mjesto u veslanju ili u trenerskom poslu. Ali napredujemo! Nakon mene, Hane Bratić, Saše Gotić, Maje Anić i Sonje Kešerac, Marcele i Karle Milošević, Teute Stojaković..., koje smo se profilirale na svjetskoj i europskoj sceni, Ivana i Josipa Jurković nam daju pravo nadati se da ćemo imati predstavnice veslanja na Olimpijskim igrama. Konačno! Bio bi to snažan poticaj i motivacija za sve djevojke koje uporno treniraju i veslaju.“
Medijskim statusom veslanja u Hrvatskoj Mirna nije nezadovoljna.
„Veslanje u Hrvatskoj je prepoznato prvenstveno zbog naših rezultata. Težina i zveket osvojenih medalja dovoljno su glasni da se daleko čuju. Medijski se uvijek može više i kvalitetnije razgovarati o veslanju no, moram priznati da je vidljiv pozitivan pomak u poznavanju tematike veslanja, veslačkih disciplina i samih posada. Ostvareni rezultati zasigurno su doveli i regatu Svjetskog veslačkog prvenstva u Zagreb, što uvelike doprinosi popularizaciji i promociji veslanja.“
Financijska situacija i veslačka infrastruktura su, pak, sasvim drukčija priča.
„U financijskom smislu, nažalost, veslanje nikad neće biti vrednovano izdašnim sponzorskim i donatorskim ugovorima niti će veslači moći živjeti od veslanja. To ima i pozitivnih posljedica pa je većina veslača akademski obrazovana, no svakako bi nas radovao poneki euro više budući da je financijska vrijednost čamaca visoka. Primjerice, samac košta oko 12.000 eura, a cijena raste s veličinom čamca. Ostatak veslačke opreme i rekvizita prati cijenu čamaca. Što se tiče uvjeta, Jarun je jedina veslačka staza u Hrvatskoj koja je označena po veslačkim propisima i na kojoj se mogu održavati službena natjecanja. Nažalost, isključivo u određenom kalendarskom razdoblju godine dok nije vrijeme lopoča i jezerskih trava. Zasigurno bi još jedna veslačka staza doprinijela kvaliteti i kvantiteti veslanja. Iznimno kvalitetnih vodenih veslačkih potencijala u Hrvatskoj ima izuzetno puno.“
Sportska infrastruktura u Osijeku, čini nam se, kvalitetom i brojem sportova koje pokriva bitno odskače od ostatka Hrvatske.
„Sport u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji napreduje i polako se vraća na staze prijašnjih rezultata i sportskih ostvarenja. Zasigurno tome pridonose i sportski objekti koji su na izuzetno visokoj razini. Stadion Opus Arena, ili kako ga mi Esekeri zovemo Pampas, jedan je od najljepših i najfunkcionalnijih stadiona sa svim sadržajima koji zadovoljavaju visoke standarde svjetskog nogometa. Isto tako, Sokol centar - centar gimnastike pripremni je poligon za čitav niz gimnastičkih reprezentacija koje na jednom mjestu imaju vrhunske uvjete treniranja, smještaja i prehrane. Sportska dvorana Gradski vrt, zbog svoje funkcionalnosti i iskorištenosti u sportskom, trenažnom, natjecateljskom i nastavnom smislu, prepoznatljiv je objekt ne samo hrvatskoj već i europskoj i svjetskoj javnosti. Svjedoče tome Svjetski gimnastički kup, Davis Cup, Svjetsko rukometno prvenstvo, Svjetsko prvenstvo u streljaštvu, Svjetsko U19 odbojkaško prvenstvo, natjecanja i pripreme reprezentativnih vrsta u rukometu, košarci, odbojci, futsalu, stolnom tenisu, boksu, judu, karateu… Naravno, ponosni smo i na ostale sportske objekte: SD Jug, Streljanu Pampas, Hipodrom Osijek, Skate stazu, Sportsko rekreacijski centar Copacabana, srednjoškolsko igralište, kuglanu Pampas, teniske terene u Perivoju kralja Tomislava, biciklističke staze, staze za treking i pješačenje… Nedostaje nam još kvalitetna atletska staza i zatvoreni olimpijski bazen, ali ti objekti su u najavi kao i izgradnja Sportskog inkubatora sa svim logističkim potrebama sporta. Naš dugogodišnji problem struke rješava novoustrojeni Kineziološki fakultet u Osijeku.“
Osječko-baranjska županija bit će članica Europske regije sporta 2024.
Prošle godine je Osječko-baranjska županija je pokrenula kandidaturu za titulu „European Region of Sport 2024“ i ulazak u članstvo europskog udruženja Europske regije sporta.
„U rujnu 2022. istaknuli smo i prezentirali kandidaturu Osječko-baranjske županije za Europsku regiju sporta 2024. Već u listopadu 2022. Komisija ACES Europe je dala pozitivno mišljenje na našu kandidaturu, a u prosincu je naš župan Ivan Anušić u Europskom parlamentu u Bruxellesu preuzeo zastavu kandidata ERS2024. Kandidaturi je prethodilo šest mjeseci sustavnog rada i sistematiziranja svih segmenata sporta i bilo je pravo zadovoljstvo iznjedriti sveobuhvatni dokument koji predstavlja sport Osječko-baranjske županije. U Bruxellesu će u prosincu ove godine Osječko-baranjska županija preuzeti Titulu Europske regije sporta 2024.“
Ta će titula sportu Osječko-baranjske županije donijeti brojne benefite.
„Uz povećanje proračunskih izdvajanja za sport, promociju sporta i poziv za bavljenje sportom, kao i najavu izgradnje, obnove i opremanje sportske infrastrukture u visini od 130.000.000 eura u periodu od 2022. do 2027. godine, te podizanje kvalitete i uvjeta treniranja i bavljenja sportom, titula Europske regije sporta 2024. upisat će Osječko-baranjsku županiju na svjetsku sportsku kartu kao prepoznatljivu sportsku destinaciju. Isto tako, putem platforme ACES Europe, sport Osječko-baranjske županije ostvarit će suradnje s ostalim europskim sportskim gradovima, zajednicama i regijama putem kojih će izmjenjivati iskustva, znanja, informacije, ali i imati mogućnost zajedničkog apliciranja na financijske natječaje“, zaključuje Mirna Rajle Brođanac.