Ispis

ZAGREB, 17. travnja 2014. - Prema međunarodnim istraživanjima, godišnje trećina sportaša u dobi od 10 do 17 godina odustane od sporta, jer smatra kako on iziskuje previše vremena i sputava u postizanju nekih drugih životnih ciljeva. Europska komisija prepoznala je potrebu da se sportaše sustavno podrži u usklađenju sportskih i obrazovnih obaveza te donijela i odgovarajuće preporuke, a izrada nacionalnog dokumenta sa smjernicama razvoja karijere nakon sportske karijere obveza je svih članica Europske unije.

 

Prijedlog takvog Nacionalnog programa za razvoj karijere nakon sportske karijere Hrvatski olimpijski odbor (HOO) predstavio je 16. travnja 2014. godine Nacionalnom vijeću za sport, najvišem stručnom i savjetodavnom tijelu koje se brine za razvoj i kvalitetu sporta u Republici Hrvatskoj.

HOO je u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta 2008. godine počeo provoditi projekt Kategorizirani sportaši u sustavu obrazovanja, a na njega se nadovezao projekt Sportaši i obrazovanje, iz kojeg je rezultirao predloženi Nacionalni program.

Nacionalno vijeće za sport dalo je snažnu podršku predloženom dokumentu i predložilo je da ono postane sastavni dio Nacionalnog programa sporta, koji je u izradi. Podršku je dala i Komisija sportaša HOO-a, čije je predsjednica Sandra Mandir istaknula želju Komisije, da aktivno sudjeluje u provedbi programa.

Cilj je na nacionalnoj razini, na jedinstven način, donijeti konsenzus u okviru kojeg će se u odgojno-obrazovnim ustanovama kategoriziranim sportašima, uključujući i one s invaliditetom i gluhe sportaše, osigurati posebni uvjeti i stručna potpora sukladno njihovim interesima i potrebama. Kategorizirani sportaši često se susreću s problemom uspješnog usklađivanja sportskih i drugih obveza. Prema rezultatima istraživanja provedenih na natjecateljima u školskom i studentskom sportu, sportska karijera ovisi najviše o potpori roditelja, trenera, prijatelja i nastavnika. Ako potpora izostane, mladi sportaši odustaju od sportske karijere ili se za nastavak školovanja odlučuju u obliku dopisnog školovanja, koje često produžava završnost, a time i mogućnost uspješnog nastavka studiranja ili zapošljavanja.

Prema smjernicama Europske komisije, u sportskoj dual karijeri potrebno je osigurati kvalitetan razvoj mladih sportaša, uspostaviti ravnotežu između obveza u sportu i obrazovanju, a kasnije na radnom mjestu, te stručno podržati kategorizirane sportaše, koji su završili sportsku karijeru, a zainteresirani su za nastavak školovanja ili zapošljavanje.
Nacionalni program predlaže niz mjera i aktivnosti, koje bi trebale provoditi vladina i nevladina tijela nadležna za poslove obrazovanja, zapošljavanja, obrane, unutarnjih poslova, ekonomije, zdravlja i financija, te sportske organizacije i obrazovne ustanove, a čime bi se neutralizirala česta pojava prema kojoj karijera sportaša ovisi o dobroj volji, osjetljivosti i razumijevanju okoline.

Preporuke razvoja dual karijere u Hrvatskoj definirane su na temelju iskustava, koje su aktivni i bivši sportaša podijelili na promocijskim danima Karijera nakon sportske karijere održanim u šest najvećih hrvatskih županija, te na analizama stanja u obrazovanju i zapošljavanju. Kao glavni problemi s kojima se sportaši susreću istaknuti su nedostatak razumijevanja okoline za sportaša koji nastoji uskladiti obveze u obrazovanju i sportu, pri zapošljavanju nedovoljno vrednovanje znanja, vještina i kompetencija koje sportaši usvajaju tijekom sportske karijere, nepostojeće zakonske regulative i strategije obrazovanja sportaša, nedovoljna promocija amaterskog školskog sporta, ali i nedostatak programa za edukaciju trenera o dual karijeri sportaša.

Nacionalni program razvoja karijere nakon sportske karijere

Više o Sportaši i obrazovanje