Zagreb, 26. veljače 2019. - Na Krematoriju zagrebačkog groblja Mirogoj na posljednje počivalište ispraćena je Alma Butia - Car, posljednja hrvatska sportašica koja je sudjelovala na Olimpijskim igrama 1948. godine u Londonu. Preminula je u Zagrebu 20. veljače 2019. godine u 91. godini. Alma Butia rođena je u Teharju kod Celja (Slovenija) 9. veljače 1929. godine. Maturirala je u celjskoj gimnaziji 1947., a diplomirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1956. godine. Specijalizirala je fizikalnu medicinu, reumatologiju i rehabilitaciju 1967., da bi deset godina kasnije postala primarijus.

Kao djevojčica u Teharju bila je članica Sokola, kojem su njezini roditelji bili podupirajući članovi. Već se tada među vršnjacima isticala kao najbrža u trčanju. Nakon rata bila je od 1946. članica Atletske sekcije Fiskulturnog društva u Teharju. Vrlo je brzo počela postizati zapažene rezultate u sprinterskim disciplinama. Na prvenstvu Celjskog okružja u srpnju 1946. pobijedila je na 60 metara, a na 200 metara postigla je (uz pobjedu) i novi slovenski rekord - 28.2. Potom je na prvenstvu Jugoslavije u Ljubljani osvojila treće mjesto na 100 metara i dvaput je izjednačila slovenski rekord na 100 metara (13.1). Nakon spajanja celjskih klubova 1947. godine, prelazi u Atletsku sekciju Sindikalnog fiskulturnog društva Kladivar, koju je vodio trener Fedor Gradišnik. Godina u Kladivaru bila joj  je vrlo uspješna. Postala je prvakinja Slovenije na 100 metara, 200 metara i u štafeti 4x100 metara, a potom je u kolovozu postala u Celju i prvakinja Jugoslavije na 100 i 200 metara, dok je u štafeti 4x100 metara osvojila drugo mjesto. 

Vrhunac sezone, te 1947. godine ostvarila je na Balkanskim atletskim igrama u Bukureštu, gdje je već u prednatjecanju postigla novi rekord Jugoslavije i Balkana na 100 metara (12.8). Potom je u finalu osvojila zlatnu medalju, te u štafeti 4x100 metara i srebrnu medalju, pri čemu je također popravila državni rekord (51.6). U Celju je krajem rujna oborila državni rekord na 60 metara (8.0) i u štafeti na 4x60 metara (32.0).
U finalu prvenstva Jugoslavije, održanom početkom listopada u Zagrebu, oborila je državni rekord na 200 metara (26.8) i s kolegicama iz Kladivara osvojila naslov ekipnih državnih prvakinja. Na kraju te godine, u tada još neslužbenoj anketi Narodnog sporta, po izboru čitatelja proglašena je za najbolju sportašicu Jugoslavije 1947. godine.
Odlaskom na studij u Zagreb 1948., Alma prelazi u Akademski atletski klub Mladost, gdje trenira pod vodstvom Žarka Susića. Bila je prvakinja Hrvatske na 100 metara nekoliko godina zaredom - 1948., 1949., 1950. i 1951. Hrvatska prvakinja bila je i na 200 metara 1950. godine, a 1953. i na 80 metara s preponama. Kao članica štafete Mladosti sudjelovala je u osvajanjima prvog mjesta na 4x100 metara od 1948. do 1951. godine.
U olimpijskoj godini 1948. osvojila je na prvenstvu Jugoslavije u Zagrebu naslov prvakinje na 200 metara, a u finalu na 100 metara bila je diskvalificirana. Potom, kao prva atletičarka rodom iz Slovenije, ali članica zagrebačke Mladosti, nastupa na Olimpijskim igrama u Londonu, ali je u jakoj konkurenciji trkačica na 100 i 200 metara ispala u prednatjecanju. U najboljoj je formi bila 1949. godine, kada je sudjelovala u obaranju čak 7 državnih rekorda.
Na prvenstvu Jugoslavije, održanom u srpnju 1950. u Zagrebu, gubi naslov na 100 metara od Milice Šumak i na 200 metara od Emire Tuce, pa je dvaput druga, dok je s klupskim kolegicama obranila naslove prvakinja u štafetama.
Nastupila je na Europskom prvenstvu u kolovozu 1950. u Bruxellesu, gdje je na 200 metara ispala u prednatjecanju, a u štafeti osvojila šesto mjesto.
U listopadu 1950. u Zagrebu je s ekipom Mladosti osvojila prvi od šest uzastopnih naslova ekipnih prvakinja Jugoslavije.
Alma Butia nastupila je za reprezentaciju Jugoslavije ukupno 13 puta (od 1947. do 1955.). Kao jedna od naših najuspješnijih atletičarki oprostila se krajem 1955. godine od službenih nastupa. Ukupno je u karijeri osvojila 14 naslova državne prvakinje u sprinterskim disciplinama i u štafetama, a uz to i 7 ekipnih naslova. Oborila je 18 državnih rekorda pojedinačno i u štafetama.
I nakon prestanka aktivnog natjecanja Alma Butia - Car ostala je vezana za atletiku. Za vrijeme Univerzijade u Zagrebu 1987. bila je voditeljica medicinske službe za atletiku.
Danas smo se na zagrebačkom Mirogoju oprostili od istinske atletske legende, kako Hrvatske, tako i rodne joj Slovenije.

Hrvatski olimpijski odbor izražava duboku sućut obitelji, rodbini i prijateljima preminule atletske olimpijske Alme Butia - Car. (hoo/jg)