Hrvatski olimpijski odbor

Zagreb, 11. listopada 2018. - Osamnaesta obljetnica tragične smrti Matije Ljubeka, proslavljenog olimpijca (dva zlata, srebro i bronca) i jednog od najvećih hrvatskih sportaša svih vremena, bila je povod članovima obitelji, prijateljima i sportskim suradnicima za posjet njegovu mirogojskom počivalištu. U ime Hrvatskog olimpijskog odbora, čiji je bio zaposlenik u trenutku preranog odlaska, vijenac je položio ravnatelj Odjela za istraživanje i unaprjeđenje razvojnih programa Neven Šavora.

Krapinske toplice, 13. kolovoza 2018. - Nakon kratke bolesti u Krapinskim toplicama jutros je preminuo Zvonko Bego, legendarni nogometaš Hajduka i osvajač zlatne olimpijske medalje u Rimu 1960. godine.

Zagreb, 15. srpnja 2018. - Napustio nas je jedan od najvećih sportaša kojeg smo imali! U noći sa subote na nedjelju (14. na 15. srpnja) preminuo je proslavljeni hrvatski stolnotenisač i olimpijac Dragutin Šurbek.

Zagreb, 7. lipnja 2018. - Na današnji dan prije 25 godina napustio nas je jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih sportaša u povijesti - Dražen Petrović. Rođen je u Šibeniku 22. listopada 1964. godine. Igračku karijeru započeo je u Košarkaškom klubu Šibenka, a kao 15-godišnjak, u jesen 1979. godine, debitirao je za prvu momčad. S tim je klubom dva puta igrao u finalu Kupa Radivoja Koraća, 1982. i 1983. godine.

U teškoj prometnoj nesreći, na autocesti A 1 Između Jastrebarskog i Zagreba,4. lipnja oko pola dva smrtno je stradao jedan od najboljih hrvatskih malonogometaša i višegodišnji standardni reprezentivac Matija Capar, u kojoj je debitirao 2004. Oduševljao je igrama u „kockastom dresu“, posebno je bio odličan u Belgiji, kada je na EURU kao vratar – igrač zabijao protiv Češke i Španjolske.

Velika Gorica, 28. travnja 2018. - Nakon duge i teške bolesti u petak 27. travnja 2018. u Velikoj Gorici preminula je legendarna hrvatska odbojkašica Snježana Ušić, rođena Azenić.

Zagreb, 30.ožujka 2018. - U Zagrebu je danas u 86. godini života nakon duge i teške bolesti preminuo trostruki hrvatski olimpijac, trener i profesor na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, gimnastičar Ivan Čaklec.

U nedjelju 11. ožujka u 69. godini života preminuio je Zvonko Rančić jedan od najistaknutijih boćarskih dužnosnika u povijesti dalmatinskog i hrvatskog boćanja. Višegodišnji je član Boćarskog kluba Nada gdje je obnašao brojne dužnosti od igrača od igrača, trenera i dužnosnika.

U Splitu je 5. ožujka u 69. godini života nakon kratke i teške bolesti preminuo poznati atletičar i bivši kondicijski trener više klubova Boško Božinović. Boško Božinović rođen je 27. rujna 1949. godine, a nastupao je za splitski ASK. Najveći uspjeh postigao je na Mediteranskim igrama 1975. godine u Alžiru, gdje je u trci na 1500 metara osvojio zlatnu medalju.

Martina Raguž Tokić, najbolja rukometašica iz Požeštine ikad, rođena 10. lipnja 1976. godine, napustila nas je 9. veljače u 42. godini života nakon duge i teške bolesti. Osim u Požegi, Kutjevačkim podrumima te TVIN-u Trgocentru, šest sezona, od 1997/98. do 2002/03., igrala je u Podravki Vegeti

U Splitu je 6. veljače nesretnim slučajem preminuo legendarni član Jedriličarskog kluba Labud i hrvatskog jedrenja Lukša Cicarelli. Rođen je 1946. godine u Splitu.

Zagreb, 8. siječnja 2017. - U Zagrebu je u 76. godini života preminuo Jurica Malčić, bivši ustavni sudac, pučki pravobranitelj i zaslužni pravni stručnjak u tijelima Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO).

U ponedjeljak 11. prosinca 2017. napustio nas je vrsni sportaš, legendarni igrač, kapetan i trener splitskih ragbijaša, prijatelj i veliki čovjek splitskog sporta. Splitsku sportsku obitelj nadasve ragbijaše obuzela je nenadana tuga i bol na pomisao da ga više nema među nama. Splitski sport i hrvatski ragbi ostao je bez svoga vjernog i odanog člana.

Pula, 15. studenoga 2017. - Jučer je u Puli, preminuo Aldo Buršić, čovjek koji je stvorio Matu Parlova. Kako započeti priču o treneru čiji je učenik postao najbolji hrvatski sportaš dvadesetog stoljeća, kao što je junak ove priče.

U Londonu je nakon duge i teške bolesti u 70. godini života preminuo višegodišnji nogometaš Hajduka Petar Bonačić.

Preminuo je Ivo Učo Pulanić, velikan zadarske košarke, neumoran, legendarni igrač i trener KK Zadar. Ivo Pulanić rođen je 6. srpnja 1936. u Zadru. Nakon igračke karijere, godinama je radio kao trener mlađih kategorija, ali i seniora KK Zadar. Kroz njegove su ruke, u više od četrdeset godina rada s mladima, prošli brojni zadarski košarkaši.

Nakon kratke i teške bolesti u Splitu je 8. kolovoza preminuo međunarodni šahovski majstor Filip Ljubičić. Bio je seniorski prvak Hrvatske 1987. i 1994. godine.

U ponedjeljak, 10. srpnja 2017 u 89. godini, nakon duge i teške bolesti, umro je naš počasni član HAVK Mladost, veslački olimpijac iz Londona 1948., reprezentativac bivše države u nogometu, ragbiju i studentskoj odbojci, dugogodišnji veslački sudac i sportski radnik, a nadasve srdačan i omiljen čovjek.

U Zagrebu je 22. lipnja preminuo Neven Kolić, jedan od naših najistaknutijih nogometnih djelatnika. Diplomirani inženjer tehnologije i magistar marketinga rođen 1939. godine u Sovinama na Dugom Otoku studirao je, radio i živio u Zagrebu, ali je neraskidivo bio vezan sa starim krajem, napose s NK Zadrom, veseleći se njegovim uspjesima i tugujući zbog neuspjeha.

Nakon kratke i teške bolesti u Rijeci je sinoć u 63. godini života preminula Milka Milinković, svjetska paraolimpijska heroina. Jedina osoba na svijetu koja je čak 10 puta nastupila na Paraolimpijskim igrama.

U Splitu je 28. travnja preminuo bivši košarkaš, trener i dužnosnik profesor Igor Tocigl. Rođen je 1934. godine u Splitu.

U Zagrebu je u 71. godini preminuo istaknuti vaterpolski djelatnik Vlado Kobeščak. Rođen je 19. lipnja 1946. godine. Bio je predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza od 1985. do 1995. godine. Bila su to povijesna vremena razdruživanja od Vaterpolskog saveza Jugoslavije. Pod njegovim vodstvom „barakude“, su na Mediteranskim igrama 1993. godine u Languedoc – Roussilonu, osvojili srebrnu medalju, prvu pod hrvatskom zastavom.

Rođen 1950. godine, Ivica Jović – Cinca preminuo je 22. travnja 2017.  Zagrebu.Imao je zavidnu karijeru kao međunarodni FIBA sudac, delegat i kontrolor…

Zagreb, 28. veljače 2017. - Jučer je u Zagrebu iznenada preminuo višegodišnji nogometaš Dinama i reprezentativac Zvezdan Cvetković. U ime hrvatske olimpijske obitelji izraze sućuti njegovoj obitelji izrazili su predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateša i Josip Čop.

Košarkaški Split tuguje. Nakon duge i teške bolesti, 23. siječnja u 63. godini preminuo je višegodišnji prvotimac Jugoplastike i reprezentativac  Mirko Grgin.

U Domu umirovljenika na Zenti, 3. siječnja preminuo je Svemir Delić, najstariji nogometaš Hajduka i reprezentativac Hrvatske.Osobito se isticao brzinom, dobrom igrom glavom i oštrim startom na prvu loptu.

IN MEMORIAM: Željko Drakšić (1961. – 2016.) - U srijedu, 7. prosinca nakon teške bolesti u 56. godini života preminuo je Željko Drakšić, glavni tajnik Hrvatskog košarkaškog saveza. Drakša, kako je zvan u košarkaškim krugovima rođen je 23. kolovoza 1961. godine u Dugoj Resi. Srednju geodetsku školu završio je u Zagrebu 1980., gdje i diplomirao 1987. godine na Geodetskom fakultetu. Bio je direktor Ureda za katastar u Dugoj Resi, od 1987. do 1999., kada je postao glavni tajnik Hrvatskog košarkaškog saveza koju je dužnost obnašao do svoje prerane smrti. 

Naglo i iznenadno, u Zagrebu je 28. 11. preminuo Bernard Margitić, jedan od najistaknutijih članova HPD-a „Željezničar“ i dužnosnika Hrvatskog planinarskog saveza.

ZAGREB, 11. studenoga 2016. (Hina) - Jutros je u Munchenu u 91. godini preminuo najstariji hrvatski olimpijac i osvajač srebrne medalje na Olimpijskim igrama 1948. u Londonu Željko Čajkovski. 

Zagreb, 7. rujna 2016. - Nakon kratke i teške bolesti u ponedjeljak 5. rujna u 69. godini života u Zagrebu je preminuo Vlado Jeh, trener hrvatske vaterpolske reprezentacije u Atlanti 1996., kada su hrvatske „barakude“, osvojile srebrnu olimpijsku medalju. Vlado Jeh rođen je u Zagrebu 22. prosinca 1947. godine. Bavljenje gimnastikom i posjećivanje svih sportskih događaja u Zagrebu tijekom gimnazijskih dana te čest boravak na bazenu Sportskog parka Mladost odredilo je njegov životni put i zanimanje.

Još jedna legenda dalmatinskog sporta otišla je u vječnost. U Zadru je 22. siječnja u 73. godini života preminuo legendarni košarkaš Zadra i reprezentativac Bruno Marcelić. Rođen je u Zadru 23. srpnja 1943. godine. Prema vlastitom priznanju u košarku ga nije doveo nitko, već je došao sam.

Svjetska atletska federacija objavila je vijest da je jučer u 101. godini preminule Ljubica Gabrić – Calvesi posljednja natjecateljica na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu.Dijete Dalmatinske zagore, koje je daleko od rodne grude ostvarila veliku atletsku karijeru. Ljubica Gabrić rođena je u Imotskom 14. listopada 1914. godine. U ranom djetinjstu napustila je rodni kraj i nastanila se u Chicagu. Obitelj se međutim nije dugo zadržala u Americi, već se vratila u Dalmaciju, ali u Zadar, koji je tada bio pod talijanskom vlašću, tako da je Ljubica stigla u Zadar kao djevojčica.Za boravka u Zadru, uz bavljenje atletikom, bila je 1939. godine članica Societa Ginnastica Zara (Gimnastičko društvo Zadar), gdje je bila zadužna za atletiku. Poslije Zadra prešla je 1942. godine u atletske klubove u Torinu, potom Milanu, a natjecateljsku sportsku karijeru završila je u Bresci. U atletskoj disciplini bacanje diska bila je prvakinja Italije 1937.,1939., 1940. i 1942. godine.Za reprezentaciju Italije Ljubica je nastupala od 1936. do 1950. godine, iako je ozbiljnije bavljenje atletikom započela tek 1934. godine.Na Europskom prvenstvu u Beču 1938. godine u bacanju diska bila je šesta, u Oslu 1946. osvojila je sedmo mjesto, a 1950. godine na istom natjecanju u Bruxellesu bila je ponovno sedma.Nastupila je Ljubica dva puta na olimpijskim igrama. Prvi put bilo je to 1936. godine u Berlinu, gdje je u bacanju diska osvojila deseto mjesto hitcem od 34.31 metar. Na idućim Igrama, dvanaest godina kasnije 1948. u Londonu, Ljubica je osvojila 17. mjesto bacivši disk 34.17 metra.Malo je poznato u javnosti da je Ljubica izborila nastup i na Olimpijskim igrama koje su se trebale održati 1940. godine. Na spomenutom Europskom prvenstvu u Beču 1938. ostvarila je olimpijsku normu bacivši svoj šesti osobni najbolji hitac, što je bilo dovoljno tada i za olimpijsku medalju, da je to bilo dvije godine ranije u Berlinu. Poznato je da zbog skorog početka Drugog svjetskog rata Olimpijske igre 1940. koje su se trebale održati u japanskom glavnom gradu Tokiju, nisu održane.Njezin rezultat iz Milana 1939. godine od 43.35 metra bio je u Italiji dugo nedostignut. Vrlo dobro je bacala kuglu i koplje te skakala, pa se dokazala i kao dobra petobojka. Nakon prestanka bavljenja atletikom 1954. godine, posvetila se sportskom novinarstvu. Ona je svjetski fenomen i po tome što je 2010. godine u 96. godini života postala svjetska prvakinja u bacanju kugle za najstarije veteranke, kao i 2011.godine. Natjecala se i u 98. godini života i opet je bila prvakinja. Ljubičin suprug bio je poznati talijanski preponaš Sandro Calvesi, a njezina kći Lyana je supruga sportaša Eddy Ottoza i majka preponaša Laurent Ottoza.Dugo se godina u javnosti špekuliralo s godinom rođenja Ljubice Gabrić, udane Calvesi. Po jednim dokumentima rođena je 1914. a po jednima 1917. godine. Međutim, prema podacima sa parabroda pod nazivom Predsjednik Wilson, kojim je obitelj Gabrić iz Trsta 1923. godine otputovala za New York, navodi se da je sa ocem Martinom Gabrićem bila i kćerka od devet godina Ljubica-Gabre Gabrić, što direktno potvrđuje godinu 1914. kao godinu njezina rođenja.Bilo je to vrijeme nakon Prvog svjetskog rata, masovnog egzodusa hrvatskog stanovništva u Sjevernu i Južnu Ameriku, najviše sa dalmatinskih otoka i iz Dalmatinske zagore, gdje su obitelji odlazile da se sačuvaju od neimaštine, bolesti i smrti uzrokovane glađu. Tako i obitelj Ljubičina oca Martina.Nepoznato je kada se obitelj vratila u Dalmaciju, odnosno Zadar, ali njihov povratak imao je dalekosežne pozitivne posljedice za sport grada Zadra i tadašnju Kraljevinu Italiju. Tko je neposredno pred Prvi svjetski rat, kada se Ljubica rodila, mogao prepostaviti da će u djetinjstvu i ranoj mladosti, obići gotovo cijeli svijet, a da će već u 22. godinu života nastupiti na olimpijskim igrama, i to ne za (tada) svoju državu Kraljevinu Jugoslaviju, već za susjednu Italiju, pod kojom je tada bio i grad Zadar gdje se obitelj Gabrić skrasila po povratku iz Amerike. Ali čudne su ljudske sudbine, kako znaju usmjeriti život čovjeka u skroz drugom pravcu, tako i karijeru sportaša mnogo puta usmjeruju u nepreviđenom smjeru. Tako je bilo i sa Ljubicom Gabrić – Imoćankom, a talijanskom olimpijkom.Jurica Gizdić

U Zagrebu je 2. studenog 2015. u 72. godini života nakon duge i teške bolesti preminuo zlatni hrvatski olimpijaca iz Meksika 1968. vaterpolista Miroslav Poljak. Miroslav Poljak rođen je u Zagrebu 3. rujna 1944. godine. Igračku karijeru započo je i završio u zagrebačkoj Mladosti, za koju je igrao od 1960. do 1976. godine, s tim da je igrao kratko za Betinu s otoka Murtera i momčad Filip Jakov iz istoimenog mjesta pokraj Biograda.

U Grazu je na svoj rođendan preminuo legendarni nogometaš Zagreba i Sturma Božo Bakota. Božo Bakota, rođen je u Zagrebu, 1. listopada 1950. godine. Igračku karijeru započeo je nastupajući za nižerazrednu momčad Mladost iz Buzina, od 1968. do 1971. godine.Početkom 1972. godine došao je u Kranjčevićevu i postao nogometaš NK Zagreb, čiji Bijeli dres nosi do 1980. godine. Zapravo gotovo cijelu tuzemnu karijeru proveo je u NK Zagreb.

U Zagrebu, je 4. rujna 2015. u 76. godini preminuo poznati vaterpolski vratar i vaterpolski dužnosnik međunarodnog ugleda Jakov Matošić.  Rođen je u Splitu, 3. svibnja 1940. godine. Vaterpolsku karijeru započeo je u splitskom Jadranu, potom je bio vaterpolista Mornara, a po odlasku u Zagreb bio je vratar Mladosti i Medveščaka.

Sinoć je u Rijeci u 90. godini života preminuo dvostruki srebrni olimpijski medaljnoša Zdravko – Ćiro Kovačić, vratar iz Kuće slavnih. Zdravko Kovačić rođen je u Šibeniku 5. srpnja 1925. godine. Jedan je iz plejade hrvatskih sportaša s jedinstvenim pedigreom. Već 1926. godine s roditeljima se seli na Sušak. Igrao je od 1939. godine vaterpolo za Victoriju sa Sušaka i za riječko Primorje. Ćiro, kako su ga prijatelji zvali, dugi niz godina bio je jedini živi vaterpolist iz generacije koja je nastupila na Olimpijskim igrama 1948. godine u Londonu, gdje je reprezentacija Jugoslavije nakon uvjerljive pobjede nad Australijom od 12:3 i neodlučenog 4:4 s olimpijskim pobjednicima Talijanima, doživjela samo jedan poraz protiv Mađara od 1:3 i ostala bez medalje.

U Beogradu je u dubokoj starosti preminuo najstariji živući olimpijac na ovim prostorima i nositelj srebrne olimpijske medalje Franjo Mihalić.Franjo Mihalić rođen je 9. ožujka 1920. godine u Kutini. Kada je imao tri godine obitelj mu se doselila u Zagreb, gdje je živio do 1947. godine. Tada je bio grafički radnik u Vjesnikovoj tiskari i dugoprugaški rekorder, član zagrebačke Mladosti.