Ispis

Dobitnik Zdenko Jajčević (posthumno)
Publicist, muzeolog i ravnatelj Hrvatskog sportskog muzeja Zdenko Jajčević, najistaknutiji je povjesničar našeg sporta. Autor je i urednik petnaestak monografskih izdanja; suradnik u izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, autor niza dokumentarnih filmova o razvoju sporta i olimpizma. Realizirao je više od stotinu otkupa i donacija ostavština i zbirki vrhunskih hrvatskih sportaša. 
Preminuo je 30. lipnja 2011. u Samoboru u 65. godini života.

Zdenko Jajčević rodio se je 4. srpnja u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 1973. diplomirao na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1978. do 1984. stručni je suradnik u redakciji Sportskog leksikona, Jugoslavenskog leksikografskog zavoda.  Od 1980. suradnik u časopisu Povijest sporta, a od 1983. do 1999. član njegovog uređivačkog odbora
Od 1984. kustos u Muzeju fizičke kulture Hrvatske (od 1990. Hrvatski sportski muzej), sakuplja predmete i formira odjele Muzeja, priređuje izložbe, drži javna predavanja. Od 1984. do 1990. tajnik Komisije za povijest sporta SFK Hrvatske. Od 1989. predavač, a od 1994. godine viši predavač i nositelj predmeta Povijest sporta na Fakultetu za fizičku kulturu (danas Kineziološkom fakultetu) Sveučilišta u Zagrebu te na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije (danas Kineziološkom fakultetu) Sveučilišta u Splitu i Višim trenerskim školama u Zagrebu, Osijeku, Puli i Kiseljaku. Od 1991. do 1998. tajnik Hrvatskog društva za povijest sporta
Od 1996. do 2000. u suradnji sa Hrvatskom radiotelevizijom napisao scenarij i s redakcijom obrazovnog programa HRT-a, realizirao uz pomoć građe Hrvatskog sportskog muzeja jedanaest televizijskih filmova: film „Život i djelo Franje Bučara“ u trajanju od 50 minuta i serija od 10 filmova „Povijest hrvatskog sporta“. Svaki film posvećen je razvoju jedne sportske grane. Godine 1998. autor projekta stalnog izložbenog postava na Kineziološkom fakultetu. Od 1999. do 2009. član uredništva časopisa Hrvatskoga olimpijskoga odbora Olimp te urednik priloga Povijest hrvatskoga sporta u kojima je objavio više od 30 članaka iz povijesti hrvatskoga sporta. Godine 2000. član Komisije predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, za izradu Strategije hrvatskog sporta. 

Dvadesetak godina vodi poslove registracije Hrvatskoga sportskog muzeja, a kad je Muzej 2003. registriran kao samostalna nacionalna muzejska institucija, imenovan je njegovim prvim ravnateljem. Dužnost ravnatelja Hrvatskog sportskog muzeja obnaša do smrti. Godine 2003. inicijator osnivanja Sekcije za povijest tjelovježbe i sporta pri Hrvatskom nacionalnom odboru za povijesne znanosti. Godine 2005. napisao muzejski elaborat za izložbeni i muzejski postav Muzejsko-memorijalnog centra Dražen Petrović i postavio stalni postav 2006. Autor je 46 članaka u časopisu Povijest sporta i preko 500 članaka s temama iz povijesti sporta u različitim revijama i dnevnim novinama. Urednik nekoliko monografskih i periodičkih izdanja i suradnik u 8 izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (preko 2000 objavljenih članaka) i u desetak drugih monografskih izdanja.

Sportska biografija:
1965. - 1985. igrao za momčad Ragbi kluba Zagreb (oko 800 utakmica)
11 nastupa za ragbi reprezentaciju Jugoslavije
1968. - 1977. učitelj plivanja u dječjim odmaralištima Centra za fizičku kulturu u Preku i na otoku Silbi
1974. - 1994. i 1997. trener u Ragbi klubu Zagreb sa kojim 7 puta osvaja državno prvenstvo i 3 puta Kup
1975. - 1976., 1980. i 1982. - 1988. trener ragbi reprezentacije Jugoslavije
1990. - 1993. prvi izbornik Hrvatske ragbi reprezentacije
2000. - 2005. trener Prvog ženskog ragbi kluba Viktorija
2003. izbornik hrvatske ženske ragbijaške reprezentacije na prvom PE u ragbiju VII. u Lunelu (7. mjesto)
2004. izbornik hrvatske ženske ragbijaške reprezentacije na drugom PE u ragbiju VII. u Limogesu (7. mjesto)

Nagrade:
Nagrada HOO-a Matija Ljubek (2006.)
Red Danice Hrvatske s likom Franje Bučara (2006.)
Državna nagrada sporta Franjo Bučar (2001).
Zahvalnica Gradske knjižnice u Zagrebu (1997.)
Certifikat MOO-a (1994.)
Značka Društva pedagoga fizičke kulture SR Hrvatske (1994.)
Zlatna značka SD Zagreb, (1986.)
Nagrada SFK Trešnjevka, (1985.)


In memoriam:
„Doprinos Zdenka Jajčevića kineziologiji, povijesti sporta i sportskoj muzeologiji bio je zaista velik, a u povijesti hrvatske kulture Jajčević će biti zapisan kao najzaslužnija osoba za osnivanje Hrvatskog sportskog muzeja. Nešto manje od trideset godina, gotovo polovicu svog života, posvetio je sportskoj muzeologiji i stvaranju Hrvatskog sportskog muzeja. To je bio njegov posao, ali i njegov hobi, a mislim prije svega njegova istinska i duboka strast. Više puta mi je svjedočio kako je sam vlastitim rukama selio Muzej i svu njegovu građu na nekoliko lokacija na kojima se Muzej nalazio, od Horvaćanskog zavoja 15, zatim u Ilicu 7, pa nekoliko godina nakon toga u Ilicu 13 i konačno prije dvije godine u Prašku 2, gdje se Muzej i danas nalazi. Bez straha od pretjerivanja ili preuveličavanja, moguće je konstatirati kako je Hrvatski sportski muzej kao institucija koja u svome opusu djelovanja nastupa kao čuvar nacionalne baštine i povijesne građe od posebnog značaja na temu tjelovježbe i sporta životno djelo Zdenka Jajčevića. Pored toga ostavio je značajan trag u historiografiji sporta kao jedan od najplodnijih autora. U njegovom publicističkom radu naročito se ističu knjige Olimpizam u Hrvatskoj (2007.), 225 godina sporta u Hrvatskoj (2010.) i Povijest sporta i tjelovježbe (2010) koje predstavljaju prve sinteze i prve ikada objavljene cjelovite tekstove o povijesti i razvoju olimpizma i olimpijskoga pokreta odnosno sporta i sportskog pokreta u Hrvatskoj.“
Zrinko Čustonja 
(Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Odlazak velikana sportske muzeologije i historiografije sporta; historiografija.hr)

„Zdenko Jajčević bio je, bez imalo sumnje, jedna od najznačajnijih ličnosti u hrvatskom sportu. Iznimno uspješan i svestran sportaš, reprezentativac, trener, sportski sudac, dužnosnik, profesor povijesti sporta, osnivač i prvi ravnatelj Hrvatskog sportskog muzeja.
Često se za pojedine ljude olako rabi taj izraz, ali Zdenko je zaista bio „živuća enciklopedija“ povijesti hrvatskog sporta, i to znaju svi koji su ga ikada sreli. Živio je potpuno uronjen u sport - svakodnevno trenirajući, proučavajući povijest sporta i filozofski promišljajući i raspravljajući o svim njegovim aspektima. Zapravo je svojim životom utjelovio onaj najljepši sportski, olimpijski ideal.“
Ana Popovčić
(Veliki sportaš i čuvar hrvatske sportske baštine; časopis Olimp br. 40, podlist Povijest hrvatskog sporta br. 158)
„Zdenko Jajčević, kao i većina nadarenih vizionara, nije uspio završiti svoje veliko djelo. Umro je u 65-oj godini života na dužnosti ravnatelja Hrvatskog sportskog muzeja. Gotovo puni radni vijek posvetio je skupljanju, slaganju i klasificiranju bogate povijesne baštine hrvatskog sporta koja je, ponegdje, sebično ili pak ljubomorno čuvana u obiteljskim zbirkama odnosno u ropotarnicama sportskih saveza i ustanova. Želio je da sportaši koji su svojim ostvarenjima plijenili svijet, baš kao i osobe koje su ostavljale tragove u svojoj domovini, budu dostupni generacijama kao uzori trajnih vrijednosti, a da njihova djela budu dokazi o tjelovježbi i sportu, o putu od fanatizma i entuzijazma do društvene djelatnosti.
Predavao je povijest sporta na Fakultetu za fizičku kulturu, organizirao je mnoge manifestacije za populariziranje tjelovježbe i sporta, priređivao izložbe, uređivao priloge i bio član brojnih redakcija te autor priloga iz povijesti sporta, kao i neumorni organizator obljetnica bogate povijesti hrvatskog sporta. Malo što ili gotovo ništa se nije moglo uraditi bez Zdenka. Pisac članaka, autor knjiga i suradnik monografija, scenarist, autor TV-emisija i publicist Zdenko Jajčević, osebujna je sportska figura neizbrisivih tragova svoga plodna rada što su se kretala od časopisa i publicistike, pa sve do enciklopedijskih izdanja koje je osobno uređivao. Od amaterskog entuzijazma do muzejske ustanove Zdenko Jajčević je prolazio Scile uvjeravanja i Haribde ostvarenja o kojima svjedoči moćan fundus medalja, plakata, rekvizita, pehara i raznovrsne opreme što ih čuva Hrvatski sportski muzej.“
Željko Mataja
(In memoriam Zdenko Jajčević, časopis Olimp br. 40, podlist Povijest hrvatskog sporta br. 158)