Velike športske priredbe neodvojiv su dio športske fenomenologije u suvremenom društvu. Te priredbe općega, kontinentalnog ili regionalnog značenja, zahvaljujući medijima pobuđuju veliko zanimanje javnosti a njihovim se održavanjem, uz sportske, mogu postići socijalni, gospodarski i razvojni učinci.

Velike športske priredbe neodvojiv su dio športske fenomenologije u suvremenom društvu. Te priredbe općega, kontinentalnog ili regionalnog značenja, zahvaljujući medijima pobuđuju veliko zanimanje javnosti a njihovim se održavanjem, uz sportske, mogu postići socijalni, gospodarski i razvojni učinci.
Hrvatska i njezini športski djelatnici organizirali su velik broj međunarodnih sportskih priredaba i bili dobri domaćini u duhu stoljetne tradicije gostoljubivosti hrvatskog naroda. Među njima su brojna svjetska i europska prvenstva i kupovi.
No, sportska priredba koja će ostati posebno zabilježena u povijesti Hrvatske kao domaćina s je Europsko atletsko prvenstvo 1990. u Splitu, prva velika međunarodna sportska priredba održana nakon uspostave slobodno izabrane vlasti, što je označilo pobjedu demokracije i prvi korak u stvaranju slobodne, samostalne i suverene Republike Hrvatske. Sjajno vođena, uzorno pripremljena i provedena, ta velika športska manifestacija ostaje zabilježena kao dotad najbolje organizirana europska atletska priredba i uvod u velika međunarodna natjecanja koja su od te godine povjerena Hrvatskoj.