ZAGREB, 12. srpnja 2017. (Hina) - Gotovo dvije trećine, odnosno čak 62% populacije Hrvatske starije od 15 godina uopće se ne bavi sportskom, rekreacijskom ili drugim vidom tjelesne aktivnosti, a što su stariji, Hrvati se navedenim aktivnostima bave sve manje, stoji u najnovijem istraživanju koje je Središnji državni ured za šport proveo u lipnju ove godine.


Sportskom, rekreacijskom (vožnja biciklom, ples i sl.) ili drugim vidom tjelesne aktivnosti bavi se 38% građana Hrvatske, među kojima samo 12% to čini tri do četiri puta tjedno, a 9% pet puta tjedno ili češće. Tjelesna aktivnost češće je navika stanovnika velikih gradova, visokoobrazovanih tridesetogodišnjaka na višim pozicijama i s višim prihodima te učenika i studenata u dobi od 15 do 20 godina. Kad je riječ o spolu, podjednako se ovim aktivnostima bave i muškarci i žene.


Navike se međutim mijenjaju s dobi pa se Hrvati, što su stariji, sve manje bave navedenim tjelesnim aktivnostima. Najmlađa dobna skupina (15 –20 godina) značajno se više i češće bavi tjelesnim aktivnostima, 72% njih barem jednom tjedno. Najmanje su tjelesno aktivni stariji od 60 godina te se 80% njih nikada ne bavi tjelesnom aktivnošću.


Vrijeme koje Hrvati odvajaju za bavljenje navedenim tjelesnim aktivnostima u prosjeku je 40 minuta, a najveći dio njih (35%) provede 30 minuta do sat vremena baveći se nekom od ovih aktivnosti. Žene češće biraju kraće aktivnosti (do 30 minuta), dok najmlađa dobna skupina (15 do 20 godina) češće od prosjeka populacije za rekreaciju izdvoji između 91 i 120 minuta.


Otvoreni prostori, parkovi i priroda (46%) Hrvatima su omiljeno mjesto za bavljenje navedenim tjelesnim aktivnostima, sportski ili fitness klub i centar bira 30% građana, dok kod kuće vježba njih 27%. Žene su nešto sklonije vježbanju kod kuće ili u zdravstvenim i fitness centrima, dok muškarci nešto češće posjećuju sportske centre. Mladi između 15 i 20 godina, u odnosu na prosjek populacije, više preferiraju sportske klubove i centre u odnosu na otvorene prostore.


Zdravlje je glavni motiv za 61% građana da se bave sportskim, rekreacijskim ili drugim vidom tjelesnih aktivnosti. Osim radi zdravlja, najviše vježbaju kako bi poboljšali kondiciju (38%), opustili se (37%), bili s prijateljima (29%), zabavili se (27%), poboljšali svoj izgled (25%), kontrolirali težinu (18%) i poboljšali tjelesnu izvedbu (13%). Za većinu stanovništva (61%) oblik športskih i tjelesnih aktivnosti kojima se bave ne zahtijeva nikakve novčane izdatke jer preferiraju aktivnosti na otvorenome. Oni koji izdvajaju određenu svotu novca za tjelesnu aktivnost, u prosjeku troše 120 kuna mjesečno - za plaćanje članarina, kupnju športske opreme, dodataka prehrani i slično.


Osim nedovoljnog bavljenja tjelesnim aktivnostima, rezultati istraživanja pokazuju i da Hrvati tijekom radnog dana u prosjeku provedu četiri sata sjedeći. Pri tome visokoobrazovani građani i službenici sjede više od sedam sati, a stanovnici manjih naselja, kvalificirani i nekvalificirani radnici vrlo malo vremena provode sjedeći.


Dobiveni rezultati istraživanja, koje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 stanovnika RH starijih od 15 godina (52% žena i 48% muškaraca), potvrđuju da građani Hrvatske nisu dovoljno aktivni te njihova svijest o prednostima športa i zdravih navika kretanja još uvijek nije dovoljno razvijena. Potrebno ih je potaknuti na bavljenje bilo kojom vrstom tjelesne aktivnosti, što je i jedan od ciljeva izrade Nacionalnog programa sporta za potrebe kojega je i provedeno ovo istraživanje. Nacionalni program sporta će, naime, uskoro propisati mjere kojima će definirati programe stvaranja uvjeta za bavljenje športom u odgojno-obrazovnom sustavu, programe stvaranja uvjeta za rekreativno bavljenje športom radi zaštite i poboljšanja zdravlja građana Republike Hrvatske te programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih športaša na međunarodnim natjecanjima.


"Mislim da smo kao nacija premalo osviješteni o važnosti bavljenja sportom, što potvrđuju i rezultati ovog istraživanja. Problem je što ljudi većinom kada se kaže sport to poistovjećuju s vrhunskim sportom, a te dvije stvari ne smijemo miješati. Vrhunski sport je nešto drugo, iziskuje puno odricanja i potpunu posvećenost, dok ovdje govorimo o sportu kao kulturi tijela gdje je dovoljno i pola sata dnevno bilo kakve tjelesne aktivnosti kako bismo pozitivno utjecali na svoje zdravlje. Kroz Nacionalni program sporta zato uz sve ostale mjere želimo propisati i one kojima ćemo pokušati potaknuti ljude na bavljenje tjelesnom aktivnošću i osvijestiti ih koliko je kretanje bitno, jer time ne utječu samo na svoje zdravlje već i kvalitetu života općenito", izjavila je državna tajnica Janica Kostelić.


Problem nedovoljnog bavljenja fizičkom aktivnošću prepoznala je i Europska komisija koja posljednjih nekoliko godina ulaže napore da građane EU potakne na više kretanja. Na njihovu inicijativu Središnji državni ured za šport sada već treću godinu u Hrvatskoj organizira Europski tjedan sporta koji će se uz moto #BeActive ove godine održati od 23. do 30. rujna, a bit će otvoren središnjim događanjem na Jarunu 23. rujna. Tijekom cijelog tjedna u gradovima diljem Hrvatske održavat će se športsko-edukativne aktivnosti s namjerom da se građane svih dobnih skupina i tjelesnih mogućnosti potakne na aktivniji i zdraviji život.