Zagreb, 27. travnja 2017. - „Doping u vrhunskom sportu“ bila je tema simpozija održanog u srijedu, 26. travnja 2017. godine u zagrebačkom hotelu Panorama. Skup koji su organizirali Hrvatski olimpijski odbor (HOO) i njegova Zdravstvena komisija pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović pratilo je više od 120 trenera.

„Ovakvim susretom s najboljim i najznačajnijim ljudima hrvatskog sportu želimo utvrditi kako se Hrvatska treba postaviti u današnjem svijetu sporta u kojem je doping sveprisutna tema, kako spriječiti bilo kakve neugodne posljedice za naše sportaše. Broj zabranjenih supstanci svakodnevno raste, pregledi su sve rigorozniji a to je veliki izazov za sve nas“ rekao je u svom uvodnom govoru predsjednik HOO-a i član osnivačkog odbora Svjetske antidopinške agencije Zlatko Mateša te dodao da je ravnoteža između obaveze zaštite sportaša i pravedne i pravične dopinške kontrole izazov za međunarodni sport danas.

 

Predsjednik Zdravstvene komisije dr. Miran Martinac naglasio je kako je doping u svojoj biti potpuno suprotan sportskom duhu. „Ovaj je simpozij još jedan korak u unapređenju borbe protiv dopinga kojom nastojimo očuvati temeljnu vrijednost sporta - sportski duh, te zaštititi čistog sportaša“ dodao je.

 

Voditeljica zdravstvene skrbi u HOO-u Mimi Vurdelja podsjetila je da se do vrhunskih rezultata dolazi treningom, odmorom, odgovarajućom prehranom te psihološkom potporom, dok je doping put prečicom, drugim riječima varanje. Posebno se osvrnula na dodatke prehrani koje sportaši rado koriste i upozorila da ti dodaci moraju biti ispitani, registrirani, odobreni od strane nadležnih državnih institucija i certificirani, pa čak i ako ispunjavaju ove kriterije potrebno je savjetovati se sa stručnjacima prije uzimanja.

 

Anemičnu hipoksiju ili smanjen dotok kisika zbog nedovoljne koncentracije hemoglobina u kontekstu dopinga pojasnio je prof. dr. Boris Labar, a kao doping budućnosti opisao je korištenje embrionalnih matičnih stanica. Radi se o grani regenerativne medicine koja se bavi obnovom i zamjenom čovjekovih stanica.

 

Dr. Zoran Bahtijarević kao vrlo česti uzrok negativnih dopinških nalaza u Hrvatskoj naveo je neznanje, neinformiranost i nemar sportaša, trenera i ostalih osoba koje se skrbe o sportašu te neredovito praćenje promjena na popisu zabranjenih sredstava. Istaknuo je da je sportaš uvijek osobno odgovoran za sve što unosi u svoje tijelo, bez obzira što je zabranjeno sredstvo uzeo nesvjesno. Upozorio je i na činjenicu da se zabranjena sredstva mogu unijeti normalnom prehranom. Tako je na Svjetskom nogometnom prvenstvu U17 u Čileu 2015. godine kod većine igrača zabilježena povećana koncentracija zabranjenih hormona jer su jeli kontaminiranu govedinu. Iznio je i zanimljiv primjer hrvatskih nogometnih reprezentativaca koji ne jedu hranu koja sadrži mak jer postoji mogućnost da se on uvozi iz Kine gdje se za razliku od Europe ne pročišćava od opijata.

 

Kakav je detaljan postupak provođenja dopinške kontrole opisao je doc. dr. Dinko Pivalica. Kontrola se može provesti za vrijeme ili van natjecanja. Sportaša van natjecanja kontrolor može posjetiti na treningu ili kod kuće i to u vremenskom razdoblju koje je sportaš obavezan unijeti u centralni sustav ADAMS Svjetske antidopinške agencije. Dopinška kontrola za koju se daje uzorak urina ili krvi počinje u trenutku kada kontrolor uruči poziv sportašu i traje sve do trenutka dok sportaš pod njegovim nadzorom preda valjani uzorak.

 

Predstojnik službe za antidoping Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping prim. dr. sc. Zoran Manojlović u svom je predavanju govorio o nuspojavama zabranjenih sredstava, a među najtežima su oštećenja jetra, srčani udar, agresivnost, gubitak kose, ozljede tetiva, promjene na koži a moguće su i smrtne posljedice.

 

Svoja iskustva i mišljenja o dopingu na okruglom stolu iznijeli su treneri zlatnih olimpijaca Ratko Rudić i Nikola Bralić, izbornik hrvatske košarkaške reprezentacije Aleksandar Petrović, zlatni olimpijac Valent Sinković, brončani olimpijac Filip Hrgović te europski prvak na preči 2015. godine Mario Možnik. Ratko Rudić i sam je kao igrač na Svjetskom prvenstvu u vaterpolu 1975. godine bio optužen za doping, da bi se naknadnom analizom utvrdilo da nije uzimao nedozvoljena sredstva. „U ranim vremenima dopinške kontrole dolazilo je do strašnih pogrešaka. A ni mi nismo bili upućeni. Moj nalaz bio je šok za sve nas. Nakon toga nisam nikada više uzimao ili svojim sportašima davao bilo kakva sredstva na svoju ruku. To prepuštam struci“ rekao je i dodao „najveća opasnost je što sportaši žele pobijediti po svaku cijenu, pa čak i po cijenu života. Trener je odgovoran da šalje određenu poruku kako zbog prevelike ambicije ne bi došlo do dopinga“. Veslački trener zlatnih olimpijaca Nikola Bralić istaknuo je kako je veliki zagovornik fair playa ali nije zagovornik dodataka prehrani, jer smatra kako zdrava i uravnotežena prehrana daje sportašu sve potrebno, a rezultati se postižu treningom. Sličan je bio zaključak i boksača Filipa Hrgovića „Puno je toga na tržištu, svi vam garantiraju da ćete upravo s njihovim proizvodima postići rezultate. Ne treba puno eksperimentirati, treba se držati zdrave prehrane, nekih osnovnih, provjerenih dodataka prehrani, biti spartanac, trenirati jako, živjeti sportski i to je put do uspjeha“.

 

Uz sve opasnosti koje sa sobom nose neznanje i neinformiranost o dopingu i dodacima prehrani, ako sportaš poštuje sve postupke i kodekse o zabranjenim tvarima i metodama, odaziva se na svaku dopinšku kontrolu te se savjetuje sa stručnjacima kao što su članovi Zdravstvene komisije HOO-a, on može biti uzoran sportaš s valjanom zdravstvenom dokumentacijom, zaključeno je na simpoziju.

 

„HOO i njegova Zdravstvena komisija već su započeli s pripremama idućeg simpozija koji će se održati krajem godine. Edukacija trenera, sportaša i sportskih djelatnika put je kojim želimo nastaviti, jer je to jedini način da ih upoznamo sa svim novim saznanjima i očuvamo zdravlje sportaša“ najavila je Mimi Vurdelja. (hoo/msč)