Pula, 15. studenoga 2017. - Jučer je u Puli, preminuo Aldo Buršić, čovjek koji je stvorio Matu Parlova.
Kako započeti priču o treneru čiji je učenik postao najbolji hrvatski sportaš dvadesetog stoljeća, kao što je junak ove priče.


Aldo Buršić rođen je 3. lipnja 1940. godine na Brijunima, a osnovnu i srednju školu završio je u Puli. Uz rad u brodogradilištu Uljanik, završio je Višu ekonomsku školu, a ispit za trenera boksa položio je 1964. godine na Visokoj školi za tjelesnu kulturu u Ljubljani. Aktivan boksač i član reprezentacije Jugoslavije bio je od 1954. do 1962. godine kada zbog čira na želucu prekida boksačku karijeru.

Već 1964. godine zajedno s Aldom Banovcem osniva omladinsku školu boksa iz koje su izrasli naraštaji vrhunskih boksača. Tako 1966. godine s polaznicima omladinske škole Boksačkog kluba Pula osvaja nevjerojatnih devet od mogućnih deset zlatnih medalja na juniorskom Prvenstvu Hrvatske.

Najava vrhunskih rezultata su Olimpijske igre 1968. godine u Meksiku gdje je s legendarnim Matom Parlovom osvojio peto mjesto te Europsko prvenstvo 1969. na kojemu Parlov osvaja srebro. Na Europskom prvenstvu 1971. u Madridu njegov učenik Mate Parlov osvaja zlatnu medalju u poluteškoj kategoriji kao najavu najsjajnijih dana hrvatskog boksa. Najsjajniji trenutak u povijesti našeg amaterskog boksa događa se na Olimpijskim igrama 1972. godine u Münchenu gdje Mate Parlov osvaja zlatnu medalju. Već iduće godine Parlov ponovno osvaja naslov prvaka Europe da bi 1974. godine u Havani, osvojivši sve titule u amaterskom boksu, naslovom svjetskog prvaka završio svoj amaterski put kojim ga je znalački vodio Aldo Buršić.

Aldo Buršić primio je za svoj sportski rad niz priznanja, među kojima i Plaketu za životno djelo Saveza sportova grada Pule 2004. godine te Trofej i plaketu za životno djelo Saveza sportova Istarske županije 2008. godine. Godine 2011. dobio je Državnu nagradu za sport Franju Bučar.

Prema vlastitom priznanju najteži trenutak u životu bio mu je kada je saznao za smrt Mate Parlova. Čovjek koji je počeo trenirati Matu kao 16-godišnjaka nije mogao suspregnuti suze u očima, jer je za njega Parlov bio i ostao sin. Sjećao ga se kada je počeo kao fizički jakog, talentiranog momka, neizmjerne snage, volje, upornosti i vrhunske tehnike. Međutim, pamtio je i dozu njegove tvrdoglavosti jer je kao trener morao uložiti puno snage i živaca da ga uvjeri kako su mu udarci na široko pogrešni te da treba udarati direktno. Po Aldovim riječima dok veliki Mate to nije prihvatio, gubio je u početku mečeve, da bi ipak na koncu prihvatio trenerov savjet da mora mijenjati „gard“ ako želi pobjeđivati. Dok to nije prihvatio, Aldo Buršić mu je zaprijetio da ga neće trenirati dok se ne riješi svog „kontragarda“ ljevice tako da mu se Parlov nakon tjedan dana vratio, prihvaćajući sve uvjete i savjete svog trenera. „Znao sam da će se Mate vratiti na treninge jer je naprosto bio inficiran boksom. Promijenio je gard i pobijedio u narednih 20 mečeva. Žestoko je udarao ljevicom te je nizao pobjede nokautima. Tada sam prognozirao i rekao mu da će biti prvak Europe i svijeta i najveći boksač kojega je ova zemlja dala.“ – sjećao se se Buršić.

I doista, veliki i priznati trener Aldo Buršić bio je u pravu. Mate Parlov postao je najbolji boksač što su ga Hrvatska i Jugoslavija ikada dale, a uz to u anketi Hrvatske televizije proglašen je za najboljeg hrvatskog sportaša dvadesetog stoljeća. Koje li ćeš veće radosti za trenera od počasti koju je dobio njegov učenik. Ali svu tu radost pomutio je, nažalost, prerani odlazak Mate Parlova s ovog svijeta 2008. godine. To mu je, priznaje Aldo Buršić, iako je znao da je Mate teško bolestan, bio najteži trenutak u životu. I za kraj što reći, samo ponoviti. Aldo Buršić stvorio je najvećeg hrvatskog sportaša dvadesetog stoljeća i zato mu hvala na svemu!

 

Upravo tu činjenicu istaknulo je i čelništvo HOO-a u izrazima sućuti obitelj Buršić koje su uputili predsjednik Zlatko Mateša i glavni tajnik Josip Čop:

 

Poštovana obitelji Buršić, 

u analima našeg sporta zauvijek će ostati zapisano ime čovjeka i trenera koji je stvorio najvećeg hrvatskog sportaša 20. stoljeća. U ime hrvatske olimpijske obitelji primite iskrenu sućut zbog gubitka vašeg i našeg Alda. (hoo/jg)