ZAGREB/BARCELONA, 21. travnja 2010. – Počasni doživotni predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Juan Antonio Samaranch umro je danas u rodnom gradu Barceloni u 89. godini života.

ZAGREB/BARCELONA, 21. travnja 2010. – Počasni doživotni predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Juan Antonio Samaranch umro je danas u rodnom gradu Barceloni u 89. godini života.

Juan Antonio Samaranch, kojeg često nazivaju reformatorom svjetskog sporta, bio je predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora 21 godinu od 1980. do 2001. godine. Rođen 17. srpnja 1920. u Barceloni, član MOO-a je od 1966. i od tada na dužnostima direktora protokola (1968-1975; 1979-1989); član Izvršnog odbora (1970-1978; 1979-); potpredsjednik MOO-a (1974-1978); predsjednik MOO-a (1980-2001).

U vrijeme osnivanja HOO-a pružao je bezgraničnu potporu hrvatskom sportu i novoj i neovisnoj državi Hrvatskoj. Juan Antonio Samaranch pet puta je posjetio Hrvatski olimpijski odbor te ukupno jedanaest puta Hrvatsku.
Prigodom njegova prvog posjeta HOO-u 26. kolovoza 1993. godine, u ime hrvatskih sportaša i Hrvatskog olimpijskog odbora Antun Vrdoljak uručio je Juanu Antoniu Samaranchu Povelju kojom ga HOO proglašava počasnim članom u znak zahvalnosti za njegov nemjerljiv doprinos u priznanju HOO-a i primanju naše organizacije u međunarodnu olimpijsku obitelj.

Prvi predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (1991-2000), počasni predsjednik HOO-a i član MOO-a (od 1995.) Antun Vrdoljak ovim tužnim povodom rekao je: „Umro je sigurno najveći prijatelj hrvatskog sporta u svijetu, čovjek koji nam je pomogao kada nam je bilo najpotrebnije. Odveo nas je na Olimpijske igre kada još nismo bili niti članovi Ujedinjenih naroda, velika je to gesta prijateljstva. Umro je veliki čovjek i veliki vizionar sporta“.
Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša rekao je: „Sa tugom smo primili vijest o smrti Juana Antonia Samarancha. Radi se o čovjeku koji je najzaslužniji za međunarodno priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora. Bio je veliki prijatelj hrvatskih sportaša, posebno Dražena Petrovića. Samaranch je najviše učinio za hrvatski olimpizam, zajedno s počasnim predsjednikom HOO-a Antunom Vrdoljakom. U širem kontekstu, u Samaranchu vidimo Pierre de Coubertina modernog doba zbog njegovih zasluga stvaranja Olimpijskih igara kakve su one danas, zbog stvaranja jedinstvenog olimpijskog pokreta te zbog rješavanja političkih prijepora putem ideje olimpizma i Olimpijskih igara.“

U ime hrvatske olimpijske obitelji, prvi predsjednik i počasni predsjednik HOO-a i član MOO-a Antun Vrdoljak te predsjednik i glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša i Josip Čop, uputili su obitelji Samaranch i vodstvu Međunarodnog olimpijskog odbora izraze duboke sućuti zbog smrti Juana Antonia Samarancha:

„Hrvatska olimpijska obitelj danas istinski tuguje zbog odlaska velikog svjetskog olimpijskog vizionara i istinskog prijatelja hrvatskog sporta Juana Antonia Samarancha. Svjetski pa tako i hrvatski olimpizam izgubili su čovjeka koji je sve svoje ljudske i sportske potencijale u potpunosti dao izgradnji olimpizma u službi skladnog razvoja čovjeka i očuvanja mirnog društva i ljudskog dostojanstva. I u tome je uspio.
Juan Antonio Samaranch, nedostajat će svakom olimpijcu, sportašu, svakog sportskom dužnosniku i vjerujemo brojnim poštovateljima pokreta kojeg je bio vrhovni vođa umijećem i znanjem kao posebnim darovima njegove osobnosti. Živio je sport cijelim svojim bićem te je nepovratno obilježio svjetski olimpijski pokret.“

Samaranch u Hrvatskoj:
15.-16. rujna 1979. - Kao član MOO-a i potpredsjednik Međunarodnog odbora mediteranskih igara bio je na svečanom otvaranju VIII. Mediteranskih igara u Splitu.
5. rujna 1981. - Bio je na otvorenju 15. prvenstva Europe u plivanju, vaterpolu, skokovima u vodu i sinkroniziranom plivanju u Splitu.
10. veljače 1985. - Obišao je gradilišta sportskih objekata za Univerzijadu u Zagrebu.
8.-10. srpnja 1987. - Bio je na svečanom otvaranju Univerzijade u Zagrebu.
20. lipnja 1989. - Uveličao je svečano otvaranje Europskog prvenstva u košarci u Zagrebu.
27.-28. kolovoza 1990. - Nazočan otvaranju XV. europskog atletskog prvenstva u Splitu.
26. kolovoza 1993. - Prvi posjet nakon osnivanja Hrvatskog olimpijskog odbora. Za boravka u Zagrebu, roditeljima tragično preminulog košarkaškog asa Dražena Petrovića uručio je priznanje MOO-a i položio vijenac na njegov grob.
15.-16. veljače 1994. - U plemenitoj misiji pomoći olimpijskom Sarajevu, u dolasku i odlasku boravio je u Splitu, gdje se sastao s čelnicima HOO-a.
17. siječnja 1995. - Sudjelovao je na proslavi trogodišnjice primanja sportaša Hrvatske u olimpijsku obitelj, pregledao radove pristigle na natječaj za izbor spomenika Draženu Petroviću u olimpijskom parku u Lausannei i uručio priznanje Antunu Vrdoljaku.
7. kolovoza 1999. - Bio je na otvaranju II. svjetskih vojnih igara u Zagrebu.
17. siječnja 2007. – Bio na Velikom danu hrvatskog sporta, povodom 15 godina priznanja HOO-a