ZAGREB, 30. lipnja 2011. (Hina) - Nakon duge i teške bolesti jutros je u svom stanu u Samoboru u 64. godini umro naš najistaknutiji povjesničar športa, publicist, muzeolog i ravnatelj Hrvatskog športskog muzeja Zdenko Jajčević.

ZAGREB, 30. lipnja 2011. (Hina) - Nakon duge i teške bolesti jutros je u svom stanu u Samoboru u 64. godini umro naš najistaknutiji povjesničar športa, publicist, muzeolog i ravnatelj Hrvatskog športskog muzeja Zdenko Jajčević.

Zdenko Jajčević rođen je u Zagrebu 4. srpnja 1946. godine. Diplomirao je na Fakultetu za fizičku kulturu 1973. s diplomskim radom "Razvoj športske periodičke štampe u Hrvatskoj" kod mentora dr. Živka Radana.

Bio je viši predavač na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Splitu, te višim trenerskim školama u Zagrebu, Osijeku, Puli i Kiseljaku.

Jajčević se športom se počeo baviti 1965. godine u Ragbi klubu Zagreb, a od 1965. do 1985. godine 11 je puta nastupio za reprezentaciju bivše Jugoslavije. Od 1974. do 1994. i 1997. godine bio je trener Ragbi kluba Zagreb, koji je u tom razdoblju sedam puta osvojio prvenstvo bivše države i tri puta Kup. Trener ragbijaške reprezentacije Jugoslavije bio je od 1975. do 1976., 1980. i od 1982. do 1988. U samostalnoj Hrvatskoj prvi je izbornik hrvatske ragbijaške reprezentacije, od 1990. do 1993. godine, a izabranu je vrstu vodio na Mediteranskim igrama u Francuskoj 1993. Osnivač je i pet godina trener prvog ženskog ragbijaškog kluba Viktorija (od 2000. do 2005.), a od 2003. do 2005. bio je izbornik hrvatske ženske ragbijaške reprezentacije. Od studenoga 2003. član je Komisije za žene Izvršnog odbora Europske ragbijaške federacije.

Profesionalnu karijeru u športu Zdenko Jajčević je započeo kao trener u Savezu za fizičku kulturu grada Zagreba 1974. Četiri godine kasnije zapošljava se u redakciji Sportskog leksikona Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, a 1984. godine postaje kustos Muzeja fizičke kulture Hrvatske koji je djelovao kao odjel Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Osnivanjem Hrvatskog športskog muzeja kao samostalne institucije godine 2003., Jajčević je imenovan ravnateljem.

Od 1984. priređuje javne izložbe povijesne građe, organizira javne tribine o povijesti športa, te publicira brojne radove iz povijesti i muzeologije tjelovježbe i športa. Realizirao je više od stotinu otkupa i donacija ostavština i zbirki vrhunskih hrvatskih športaša, športskih djelatnika i organizacija. Od 1980. suradnik je u časopisu Povijest sporta, a od 1983. do 1999. godine član je uredništva. Bio je tajnik Komisije za povijest sporta Saveza za fizičku kulturu Hrvatske (1984.-1990.) te tajnik Hrvatskog društva za povijest športa osnovanog 1991. godine. Autor je projekta Mreža sportskih muzeja u Hrvatskoj; autor koncepta izložbenog i muzejskog postava Muzejsko-memorijalnog centra Dražen Petrović u kojem je postavio i stalni postav. Autor je i urednik petnaestak monografskih izdanja; suradnik u izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (objavio više od 2000 članaka), autor je niza dokumentarnih filmova o razvoju športa i olimpizma.

Od 1999. godine Zdenko Jajčević je bio urednik i suradnik u priligu "Povijest hrvatskog športa" koji četiri puta godišnje izlazi kao poseban prilog u časopisu HOO-a "Olimp".

Dobitnik je Nagrade Saveza za fizičku kulturu Trešnjevka (1985.), Zlatne značke Sportskog društva Zagreb (1986.), Zahvalnice Gradske knjižnice u Zagrebu (1997.), Zlatne značke Društva pedagoga fizičke kulture Republike Hrvatske (1994.), godišnje Državne nagrade športa Franjo Bučar (2001.), a 2006. je odlikovan Redom Danice Hrvatske s likom Franje Bučara.

Datum pokopa prof. Zdenka Jajčevića bit će naknadno objavljen.


Povodom smrti Zdenka Jajčevića, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, glavni tajnik Josip Čop i član MOO-a Antun Vrdoljak, uputili su brzojav sućuti obitelji Jajčević:

„Povodom gubitka vašeg supruga i oca i našeg dragog prijatelja Zdenka Jajčevića, u ime hrvatske olimpijske obitelji i naše osobno, upućujemo Vam iskrene izraze sućuti. Savjesnim i revnim bilježenjem povijesti hrvatskog sporta gospodin Jajčević je duboko zadužio hrvatski sport kojem je nesebično davao cijelog sebe. Svojim radom, zalaganjem i odnosom prema sportu ostat će uzor mnogima.“