Natjecanja

ZAGREB, 18. lipnja 2008. - Predsjednik i glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša i Josip Čop, u ime hrvatske olimpijske obitelji i svoje osobno, uputili su čestitku g. Tomislavu Šepecu na reizboru za predsjednika Zagrebačkog športskog saveza u kojoj stoji: "Najsrdačnije čestitamo na reizboru za predsjednika Zagrebačkog športskog saveza....

Nacionalni olimpijski odbor Crne Gore i nacionalni olimpijski odbor Tuvalua, na 119. zasjedanju MOO-a u Guatemala Cityju 6. srpnja 2007. godine, primljeni su u članstvo Međunarodnog olimpijskog odbo...

Predsjednik Vlade Ivica Račan primio je 12. ožujka izaslanstvo Organizacijskog odbora za pripremu i isticanje kandidature grada Rijeke za Mediteranske igre koje je vodio predsjednik Hrvatskog olimp...

U tajništvo Hrvatskog saveza za skokove u vodu 27. veljače je stigla obavijest da je Hrvatska dobila domaćinstvo Mediteranskog kupa za juniore u skokovima u vodu. Kandidaturu za organizaciju Mediter...

Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora mr.sc. Zlatko Mateša sastao se u četvrtak 16. siječnja 2003. s predstavnicima tvrtke McCann Ericksona Croatia, koja je angažirana na marketinškom konceptu pr...

Rijeka ima realne izglede za dobivanje organizacije Mediteranskih igara 2009. godine. To je između ostalog, u duljem razgovoru s predsjednikom Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN) i pomoćnikom ...

Potkategorije

Olimpijske igre

Ljetne olimpijske igre (od 1992.)

Olimpijske igre Rio 2016.

Olimpijske igre Rio 2016. održale su se u Riju (Brazil) od 5. do 21. kolovoza 2016. godine. Na Igrama je nastupilo 11.544 sportaša iz 205 zemalja a natjecali su se u 33 sporta.  Hrvatska olimpijska delegacija brojila je 88 sportaša (od kojih je 19 sportašica) a natjecali su se u 18 sportova: atletika, biciklizam, boks, gimnastika, dizanje utega, hrvanje, jedrenje, judo, košarka, plivanje, rukomet, skokovi u vodu, stolni tenis, streljaštvo, taekwondo, tenis, vaterpolo i veslanje. U pratnji su bile 82 službene osobe pod vodstvom Misije HOO-a. S obzirom da Hrvatska rukometna olimpijska reprezentacija Rio 2016. nije koristila mogućnost zamjene igrača, na Igrama je nastupilo ukupno 87 sportaša.


Hrvatski stijeg na svečanosti otvaranja Igara 5. kolovoza nosio je kapetan srebrne vaterpolske olimpijske reprezentacije Josip Pavić, a na zatvaranju 21. kolovoza braća Martin i Valent Sinković, zlatni u dvojcu na pariće.
Hrvatski olimpijci na Igrama su osvojili 5 zlatnih, 3 srebrna i 2 brončana, sveukupno 10 odličja; 
Zlatne medalje osvojili su Sandra Perković (disk), Sara Kolak (koplje), Šime Fantela i Igor Marenić (klasa 470), Martin i Valent Sinković (dvojac na pariće), te Josip Glasnović (trap). Vaterpolisti, Tonči Stipanović (klasa laser) i Damir Martin (samac) osvojili su srebra, a Filip Hrgović (boks) i Blanka Vlašić (skok u vis) bronce.


Službena web stranica Igara
Hrvatska olimpijska delegacija
Projekt RIO 2016. 
Lista hrvatskih sportaša na OI Rio 2016.
Stručni stožeri olimpijske delegacije Rio 2016.

Izvješće

 

OI Rio - najave

Olimpijske igre Rio 2016. održale su se u Riju (Brazil) od 5. do 21. kolovoza 2016. godine. Na Igrama je nastupilo 11.544 sportaša iz 205 zemalja a natjecali su se u 33 sporta. Hrvatska olimpijska delegacija brojila je 88 sportaša (od kojih je 19 sportašica) a natjecali su se u 18 sportova: atletika, biciklizam, boks, gimnastika, dizanje utega, hrvanje, jedrenje, judo, košarka, plivanje, rukomet, skokovi u vodu, stolni tenis, streljaštvo, taekwondo, tenis, vaterpolo i veslanje. U pratnji su bile 82 službene osobe pod vodstvom Misije HOO-a.


Hrvatski stijeg na svečanosti otvaranja Igara 5. kolovoza nosio je kapetan srebrne vaterpolske olimpijske reprezentacije Josip Pavić, a na zatvaranju 21. kolovoza braća Martin i Valent Sinković, zlatni u dvojcu na pariće.
Hrvatski olimpijci na Igrama su osvojili 5 zlatnih, 3 srebrna i 2 brončana, sveukupno 10 odličja;
Zlatne medalje osvojili su Sandra Perković (disk), Sara Kolak (koplje), Šime Fantela i Igor Marenić (klasa 470), Martin i Valent Sinković (dvojac na pariće), te Josip Glasnović (trap). Vaterpolisti, Tonči Stipanović (klasa laser) i Damir Martin (samac) osvojili su srebra, a Filip Hrgović (boks) i Blanka Vlašić (skok u vis) bronce.

 

Službena web stranica Igara

Hrvatska olimpijska delegacija
Projekt RIO 2016. 
Lista hrvatskih sportaša na OI Rio 2016.

 

Preliminarni raspored nastupa hrvatskih olimpijaca - PDF

 

 

Rio - sportaši

Olimpijske igre Rio 2016. održale su se u Riju (Brazil) od 5. do 21. kolovoza 2016. godine. Na Igrama je nastupilo 11.544 sportaša iz 205 zemalja a natjecali su se u 33 sporta. Hrvatska olimpijska delegacija brojila je 88 sportaša (od kojih je 19 sportašica) a natjecali su se u 18 sportova: atletika, biciklizam, boks, gimnastika, dizanje utega, hrvanje, jedrenje, judo, košarka, plivanje, rukomet, skokovi u vodu, stolni tenis, streljaštvo, taekwondo, tenis, vaterpolo i veslanje. U pratnji su bile 82 službene osobe pod vodstvom Misije HOO-a.


Hrvatski stijeg na svečanosti otvaranja Igara 5. kolovoza nosio je kapetan srebrne vaterpolske olimpijske reprezentacije Josip Pavić, a na zatvaranju 21. kolovoza braća Martin i Valent Sinković, zlatni u dvojcu na pariće.
Hrvatski olimpijci na Igrama su osvojili 5 zlatnih, 3 srebrna i 2 brončana, sveukupno 10 odličja;
Zlatne medalje osvojili su Sandra Perković (disk), Sara Kolak (koplje), Šime Fantela i Igor Marenić (klasa 470), Martin i Valent Sinković (dvojac na pariće), te Josip Glasnović (trap). Vaterpolisti, Tonči Stipanović (klasa laser) i Damir Martin (samac) osvojili su srebra, a Filip Hrgović (boks) i Blanka Vlašić (skok u vis) bronce.

 

Službena web stranica Igara

Hrvatska olimpijska delegacija
Projekt RIO 2016. 
Lista hrvatskih sportaša na OI Rio 2016.

 

 

Info kit

ZDRAVSTVENE PREPORUKE
VODIČ za prehranu sporaša 
POPIS zabranjenih sredstava

PRAVILA I SMJERNICE

Smjernice MOO-a za korištenje društvenih i digitalnih medija - OI RIO 2016.
Pravila o uporabi sudionika, pojmova i znakovlja OI RIO 2016.

Rio 2016 - vodič za sportaše (Rio Pack - Get ready) - engleski jezik - PDF

Pravilo 50. olimpijske povelje - PDF

 

SPORTSKI OBJEKTI I OLIMPIJSKO SELO
Olimpijsko selo - mapa
Borilišta po zonama - mapa

Sustav transporta u Riju - mapa

Udaljenosti sportskih objekata od olimpijskog sela - pdf

 

HRVATSKA KUĆA - INFO

 

RIO - Rezultati 

Olimpijske igre Rio 2016. održale su se u Riju (Brazil) od 5. do 21. kolovoza 2016. godine. Na Igrama je nastupilo 11.544 sportaša iz 205 zemalja a natjecali su se u 33 sporta. Hrvatska olimpijska delegacija brojila je 88 sportaša (od kojih je 19 sportašica) a natjecali su se u 18 sportova: atletika, biciklizam, boks, gimnastika, dizanje utega, hrvanje, jedrenje, judo, košarka, plivanje, rukomet, skokovi u vodu, stolni tenis, streljaštvo, taekwondo, tenis, vaterpolo i veslanje. U pratnji su bile 82 službene osobe pod vodstvom Misije HOO-a.


Hrvatski stijeg na svečanosti otvaranja Igara 5. kolovoza nosio je kapetan srebrne vaterpolske olimpijske reprezentacije Josip Pavić, a na zatvaranju 21. kolovoza braća Martin i Valent Sinković, zlatni u dvojcu na pariće.
Hrvatski olimpijci na Igrama su osvojili 5 zlatnih, 3 srebrna i 2 brončana, sveukupno 10 odličja;
Zlatne medalje osvojili su Sandra Perković (disk), Sara Kolak (koplje), Šime Fantela i Igor Marenić (klasa 470), Martin i Valent Sinković (dvojac na pariće), te Josip Glasnović (trap). Vaterpolisti, Tonči Stipanović (klasa laser) i Damir Martin (samac) osvojili su srebra, a Filip Hrgović (boks) i Blanka Vlašić (skok u vis) bronce.

 

Službena web stranica Igara

Hrvatska olimpijska delegacija
Projekt RIO 2016. 
Lista hrvatskih sportaša na OI Rio 2016.


Rio - sportovi

Olimpijske igre Rio 2016. održale su se u Riju (Brazil) od 5. do 21. kolovoza 2016. godine. Na Igrama je nastupilo 11.544 sportaša iz 205 zemalja a natjecali su se u 33 sporta. Hrvatska olimpijska delegacija brojila je 88 sportaša (od kojih je 19 sportašica) a natjecali su se u 18 sportova: atletika, biciklizam, boks, gimnastika, dizanje utega, hrvanje, jedrenje, judo, košarka, plivanje, rukomet, skokovi u vodu, stolni tenis, streljaštvo, taekwondo, tenis, vaterpolo i veslanje. U pratnji su bile 82 službene osobe pod vodstvom Misije HOO-a.


Hrvatski stijeg na svečanosti otvaranja Igara 5. kolovoza nosio je kapetan srebrne vaterpolske olimpijske reprezentacije Josip Pavić, a na zatvaranju 21. kolovoza braća Martin i Valent Sinković, zlatni u dvojcu na pariće.
Hrvatski olimpijci na Igrama su osvojili 5 zlatnih, 3 srebrna i 2 brončana, sveukupno 10 odličja;
Zlatne medalje osvojili su Sandra Perković (disk), Sara Kolak (koplje), Šime Fantela i Igor Marenić (klasa 470), Martin i Valent Sinković (dvojac na pariće), te Josip Glasnović (trap). Vaterpolisti, Tonči Stipanović (klasa laser) i Damir Martin (samac) osvojili su srebra, a Filip Hrgović (boks) i Blanka Vlašić (skok u vis) bronce.

Službena web stranica Igara

Hrvatska olimpijska delegacija
Projekt RIO 2016. 
Lista hrvatskih sportaša na OI Rio 2016.


OI Rio - Hrvatska kuća

Olimpijske igre Rio 2016. održale su se u Riju (Brazil) od 5. do 21. kolovoza 2016. godine. Na Igrama je nastupilo 11.544 sportaša iz 205 zemalja a natjecali su se u 33 sporta. Hrvatska olimpijska delegacija brojila je 88 sportaša (od kojih je 19 sportašica) a natjecali su se u 18 sportova: atletika, biciklizam, boks, gimnastika, dizanje utega, hrvanje, jedrenje, judo, košarka, plivanje, rukomet, skokovi u vodu, stolni tenis, streljaštvo, taekwondo, tenis, vaterpolo i veslanje. U pratnji su bile 82 službene osobe pod vodstvom Misije HOO-a.


Hrvatski stijeg na svečanosti otvaranja Igara 5. kolovoza nosio je kapetan srebrne vaterpolske olimpijske reprezentacije Josip Pavić, a na zatvaranju 21. kolovoza braća Martin i Valent Sinković, zlatni u dvojcu na pariće.
Hrvatski olimpijci na Igrama su osvojili 5 zlatnih, 3 srebrna i 2 brončana, sveukupno 10 odličja;
Zlatne medalje osvojili su Sandra Perković (disk), Sara Kolak (koplje), Šime Fantela i Igor Marenić (klasa 470), Martin i Valent Sinković (dvojac na pariće), te Josip Glasnović (trap). Vaterpolisti, Tonči Stipanović (klasa laser) i Damir Martin (samac) osvojili su srebra, a Filip Hrgović (boks) i Blanka Vlašić (skok u vis) bronce.


Službena web stranica Igara
Hrvatska olimpijska delegacija
Projekt RIO 2016. 
Lista hrvatskih sportaša na OI Rio 2016.
HRVATSKA KUĆA - INFO

 

Olimpijske igre London 2012.

Igre XXX. olimpijade održane su u Londonu od 27. srpnja do 12. kolovoza 2012. godine, a okupile su 10.568 sportaša (4.676 žena i 5.892 muškarca) iz 204 nacionalna olimpijska odbora. Medalje su dodijeljene 302 puta, a natjecalo se u 39 disciplina 26 sportova za koje je na raspolaganju bilo ukupno 8,8 milijuna ulaznica. Sa Igara je izvještavalo više od 21.000 predstavnika medija, među kojima i 95 hrvatskih, a pratilo ih je 4 milijardi ljudi diljem svijeta. Među 200.000 osoba koje su radile na Igrama bilo je i 70.000 volontera. Igre je otvorile kraljica Elizabeta II. a olimpijski su plamen upalile britanske mlade sportske nade. Olimpijsku prisegu u ime sportaša dala je taekvondašica Sarah Stevenson, a u ime sudaca Eric Farrell. Hrvatska je olimpijska delegacija brojila 107 športaša, od toga 43 žene. Natjecali su se u 18 sportova: atletika, košarka, biciklizam, daljinsko plivanje, mačevanje, gimnastika, rukomet, judo, kajak, veslanje, jedrenje, streljaštvo, plivanje, stolni tenis, taekwondo, tenis, vaterpolo i hrvanje. 

Stjegonoše:
Na svečanosti otvaranja: Venio Losert
Na svečanosti zatvaranja: Damir Martin

 

Hrvatska olimpijska delegacija OI London 2012.

Rezultati hrvatskih sportaša na OI London 2012.

Fotogalerija OI London 2012.

Vodič OI London 2012.- online 

Vodič OI London 2012. - pdf

Olimpijske igre Peking 2008

Igre XXIX. olimpijade održane su u Pekingu od 8. do 24. kolovoza 2008. godine a okupile su 10.942 sportaša (4.637 žena i 6.305 muškaraca) iz 204 zemlje. Igre sa 302 sportska događaja pratilo je 24.562 predstavnika medija iz 159 zemalja, među kojima 79 iz Hrvatske. Volontiralo je oko 70.000 osoba. 

Igre je otvorio predsjednik Narodne Republike Kine Hu Jin Tao, a olimpijski plamen upalio je gimnastičar Li Ning. Olimpijsku prisegu u ime sportaša dala je stolnotenisačica Zhang Yining, a u ime sudaca gimnastičar Huang Liping. Hrvatska je olimpijska delegacija brojila 101 športaša (od toga 19 žena) koji su se natjecali u 15 Sportova: atletika, boks, biciklizam, jedrenje, kajak/kanu, košarka, gimnastika, plivanje, rukomet, streljaštvo, stolni tenis, taekwondo,tenis, vaterpolo i veslanje.
Stjegonoše: Na svečanosti otvaranja: Ivano Balić (rukomet)
                  Na svečanosti zatvaranja: Tamara Boroš (stolni tenis)

Hrvatska olimpijska delegacija Peking 2008.
Rezultati hrvatskih sportaša na OI Peking 2008.

Olimpijske igre Atena 2004.

Igre XXVIII. olimpijade održane su u Ateni od 13. do 29. kolovoza 2004., a sudjelovali su sportaši iz 201 nacionalnog olimpijskog odbora, njih 10.625 (4.329 žena i 6.296 muškaraca) u 301 sportskoj disciplini u 28 sportova. Igre je pratilo 21.500 predstavnika medija. Volontiralo je 45.000 osoba.

Igre je službeno otvorio grčki predsjednik Konstantinos Stephanopoulos. Olimpijski plamen upalio je Nikolaos Kaklamanakis (jedrenje). Prisegu u ime sportaša dao je Zoi Dimoschaki (plivanje), a u ime sudaca Lazaros Voreadis (košarka). Na Igrama je nastupio 81 hrvatski natjecatelj (od toga 15 sportašica), a natjecali su se u 14 sportova: atletici, boksu, dizanju utega, jedrenju, kajakaštvu, konjičkom sportu, plivanju, rukometu, stolnom tenisu, streljaštvu, taekwondou,tenisu, vaterpolu i veslanju.
Stjegonoše: Na svečanosti otvaranja: Dubravko Šimenc (vaterpolo)
                  Na svečanosti zatvaranja: Siniša Skelin (veslanje)

Hrvatska olimpijska delegacija Atena 2004.
Rezultati hrvatskih sportaša na OI Atena 2004.

Olimpijske igre Sydney 2000.

Igre XXVII. olimpijade održane su u Sydneyu od 15. rujna do 1. listopada 2000. godine. Na njima je nastupio 10.651 sportaš (4.069 žena i 6.582 muškaraca) iz 200 zemalja. Natjecali su se u 300 sportskih disciplina u 28 sportova. Igre je pratilo 16.033 novinara (5.298 iz tiska i 10.735 iz elektroničkih medija), a pomagalo je i 46.967 volontera. 

Igre je otvorio glavni guverner Australije Sir William Deane, a olimpijski plamen je upalila atletičarka Cathy Freeman. Olimpijsku prisegu u ime sportaša dala je hokejašica na travi Rechelle Hawkes, a u ime sudaca vaterpolski sudac Peter Kerr.

Na Igrama u Sydneyu 2000 nastupio je 91 natjecatelj, od toga 23 sportašice, u 12 sportova: atletika, dizanje utega, jedrenje, kajakaštvo, odbojka, plivanje, stolni tenis, streljaštvo, taekwondo, tenis, vaterpolo, veslanje.

Stjegonoše: Na svečanosti otvaranja: Zoran Primorac (stolni tenis)
                  Na svečanosti zatvaranja: Igor Boraska (veslanje)

Hrvatska olimpijska delegacija Sydney 2000.
Rezultati hrvatskih sportaša na OI Sydney 2000.

Olimpijske igre Atlanta 1996.

Igre XXVI. Olimpijade održane su u Atlanti od 19. srpnja do 4. listopada 1996. Na njima je nastupilo 10.318 sportaša (6.806 muškaraca i 3.512 žena) iz 197 zemalja. Natjecali su se u 271 sportskoj disciplini, u 26 sportova. Igre je pratilo 15.108 novinara (5.695 iz pisanih i 9.413 iz elektroničkih medija). Volontiralo je 47.466 ljudi. 

Igre je otvorio američki predsjednik Bill Clinton, a olimpijski je plamen upalio boksač Muhammad Ali. Olimpijsku je prisegu u ime sportaša dala košarkašica Teresa Edwards, a u ime sudaca Hobie Billingsly (skokovi u vodu). Na Olimpijskim igrama u Atlanti sudjelovalo je 85 hrvatska natjecatelja, od kojih je bilo osam sportašica. Nastupili su u 14 sportova: atletika, boks, hrvanje, gimnastika, jedrenje, kajakaštvo, košarka, plivanje, rukomet, stolni tenis, streljaštvo, tenis, vaterpolo, veslanje.
Stjegonoše: Na svečanosti otvaranja: Perica Bukić (vaterpolo)
                  Na svečanosti zatvaranja: Goran Perkovac (rukomet)

Hrvatska olimpijska delegacija Atlanta 1996.

Rezultati hrvatskih sportaša na OI Atlanta 1996.

Olimpijske igre Barcelona 1992.

Na Igrama XXV. olimpijade održanima u Barceloni od 25. srpnja do 9. kolovoza 1992. nastupilo je 9.356 sportaša (2.704 žene i 6.652 muškaraca) iz 169 zemalja u 28 sportova. Igre je pratilo 13.082 novinara (5.131 iz tiska i 7.951 iz elektroničkih medija), a sportašima i službenim osobama pomagalo je 34.548 volontera.

Igre je otvorio španjolski kralj Juan Carlos I., a olimpijski plamen upalio paraolimpijski streličar Antonio Rebollo. Olimpijsku prisegu u ime sportaša dao je jedriličar Luis Doreste Blanco, a u ime sudaca vaterpolski sudac Eugenio Asensio. U hrvatskoj olimpijskoj delegaciji bilo je 41 natjecatelja (od toga tri sportašice), a nastupili su u 12 sportova: atletika, boks, hrvanje, jedrenje, kajak/kanu, konjički sport (preponsko jahanje), košarka, stolni tenis, streljaštvo, tenis, veslanje i taekwondo.
Stjegonoše: Na svečanosti otvaranja: Goran Ivanišević (tenis)
                  Na svečanosti zatvaranja: Dražen Petrović (košarka)

Hrvatska olimpijska delegacija Barcelona 1992.
Rezultati hrvatskih sportaša na OI Barcelona 1992.

Zimske olimpijske igre (od 1992.)

XXII. ZOI Soči 2014.

 

XXII zimske olimpijske igre u Sočiju održane su od 7. do 23. veljače 2014. godine, a okupile su 2873 sportaša iz 88 zemalja. Na olimpijskom stadionu Fišt, Igre je otvorio predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, a olimpijski plamen upalili su klizačica Irina Rodnjina i hokejaš, vratar reprezentacije SSSR-a Vladislav Tretjak.


Hrvatska olimpijska delegacija na Igrama je sudjelovala sa 11 sportaša. Jedini nositelj medalje s Igara u Sočiju je Ivica Kostelić koji je osvojio srebrnu medalju u superkombinaciji, što je Hrvatsku svrstalo među 26 zemalja čiji su sportaši osvajali odličja. Najuspješniji su bili sportaši domaćina (Rusija) sa 13 zlatnih, 11 srebrnih i 9 brončanih medalja.

Stjegonoše:
Na svečanosti otvaranja: Ivica Kostelić
Na svečanosti zatvaranja: Vedrana Malec

Opširnije

XXI. ZOI Vancouver 2010

XXI. zimske olimpijske igre u Vancouveru održane od 12. do 28. veljače 2010. okupile su 2566 sportaša iz 82 zemlje, a natjecanje je provedeno u 86 sportskih disciplina u 15 sportova. Igre je pratilo 10.000 predstavnika medija. Volontiralo je oko 25.000 osoba. Igre je otvorila kanadska guvernerka Michelle Jean, a olimpijski plamen upalio Wayne Gretzky (hokej na ledu). Olimpijsku prisegu u ime sportaša dao je Hayley Wickenheiser (hokej na ledu), a u ime sudaca Michelle Verrault (brzo klizanje).


Na Zimskim olimpijskim igrama u Vancouveru, koje su započele u sjeni tragične pogibije 21-godišnjeg gruzijskog sanjkaša Nodara Kumaritašvilija, sudjelovala je i hrvatska olimpijska delegacija sa 19 natjecatelja, od toga sedam sportašica. Nastupili su u alpskom skijanju, skijaškom trčanju, biatlonu i bobu četverosjedu. Hrvatski stijeg na svečanosti otvaranja Igara nosio je Jakov Fak a zatvaranja Ivan Šola. Nositelji odličja s Igara u Vancouveru su Ivica Kostelić koji je osvojio dva srebra u alpskom skijanju i Jakov Fak s broncom u biatlonu.

 

Stjegonoše:
Na svečanosti otvaranja: Jakov Fak
Na svečanosti zatvaranja: Ivan Šola

 

Fotogalerija ZOI Vancouver 2010.

Vodič delegacije - ZOI Vancouver 2010.

Vodič delegacije - ZOI Vancouver 2010. - online

XX. ZOI Torino 2006

XX. Zimske olimpijske igre u Torinu održane od 10 do 24. veljače 2006. Okupile su 2.508 natjecatelja iz 80 nacionalnih olimpijskih odbora (960 sportašica i 1.548 sportaša ). Na programu natjecanja Igara bilo je 14 sportova i 84 sportske discipline.

U hrvatskoj olimpijskoj delegaciji bila su 23 natjecatelja, od toga sedam sportašica. Natjecali su se u alpskom i nordijskom skijanju, biatlonu, skeletonu, bobu i umjetničkom klizanju.

 


Stjegonoše:
Na svečanosti otvaranja: Janica Kostelić
Na svečanosti zatvaranja: Ivan Šola
 

Opširnije

XIX. ZOI Salt Lake City 2002 

XIX. zimske olimpijske igre u Salt Lake Cityu održane od 8. do 24. veljače, okupile su sportaše iz 77 nacionalnih olimpijskih odbora, a natjecanja su održana u 15 sportova sa 78 sportskih disciplina. Među 2.399 natjecatelja, od kojih 886 sportašica, nastupilo je i 14 hrvatskih sportaša koji su se natjecali u alpskom i nordijskom skijanju, biatlonu, bobu i klizanju. Igre je pratilo 8.730 novinara (2.661 iz tiska i 6.069 iz elektroničkih medija). Volontiralo je 22.000 osoba.

Stjegonoše:
Na svečanosti otvaranja: Janica Kostelić
Na svečanosti zatvaranja: Ivan Šola

 

Opširnije ...

XVIII. ZOI Nagano 1998

XVIII. zimske olimpijske igre Nagano 1998. održane od 7. do 22. veljače, bile su posljednje Igre u 20. stoljeću. Sudjelovalo je 2.339 sportaša (od toga 787 sportašica) iz 72 zemlje. Sa XVIII. ZOI izvješćivalo je 10.376 novinara, od kojih je 2.568 novinara iz tiska, što je gotovo isti broj kao i u Lillehammeru 1994. godine (2.578). Za svjetske radijske i TV postaje izvješćivalo je 5.737 novinara, a samo za japanske elektroničke medije 2.053 novinara.

Stjegonoše:
Na svečanosti otvaranja: Janica Kostelić
Na svečanosti zatvaranja: Vedran Pavlek

 

Opširnije

XVII. ZOI Lillehammer 1994

XVII. Zimske olimpijske igre u Lillehammeru održane od 12. do 27. veljače u 1994. međunarodnoj godini sporta i olimpijskih ideala i godine proslave 100. obljetnica olimpizma (1894. - 1994.). Na Igrama je sudjelovalo 67 zemalja sa 1.737 sportaša (522 žene). Medijski ih je pratilo 6.633 novinara (2.615 iz pisanih i 4.018 iz elektroničkih medija). Volontiralo je 9.054 osobe.

Te su igre oživjele i sjećanje na ZOI Sarajevo 1984., čiji su stanovnici te olimpijske 1994. preživljavali u okupaciji i ratnim stradanjima . Međunarodna olimpijska obitelj na čelu s predsjednikom Juanom Antonijem Samaranchom uputila je svjetskoj zajednici apel "Zaustavite rat! Zaustavite ubijanje. Bacite oružje!" (In memory of Sarajevo: "Our message is stronger than ever: Please stop the fighting. Stop the killing. Drop your guns.")

ZOI je otvorio norveški kralj Harald V. Olimpijsku prisegu u ime sportaša dao je Vegard Ulvang (skijaško trčanje),a u ime sudaca Kari Karing (umjetničko klizanje).

Stjegonoše:
Na svečanosti otvaranja: Vedran Pavlek
Na svečanosti zatvaranja: Vedran Pavlek

XVI. ZOI Albertville 1992 

XVI. Zimske olimpijske igre u Albertville 1992. održane od 8. - 23. veljače, posljednje su zimske Igre održane u istoj godini kad i ljetne (Barcelona 1992). Sudjelovale su 64 zemlje s 1.801 sportašem (488 žena). Medijski ih je pratilo 5.894 novinara (2.271 iz pisanih i 3.623 iz elektroničkih medija). Volontiralo je 8.647 osoba. ZOI Albertville 1992. otvorio je francuski predsjednik Francois Mitterrand, olimpijsku prisegu u ime sportaša izrekla je Surya Bonaly (umjetničko klizanje), a u ime sudaca Pierre Bornat (alpsko skijanje).

Na XVI. zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu hrvatski su sportaši prvi put nastupili na olimpijskim igrama samostalno, pod vlastitom zastavom. Prvorazredni povijesni događaj trajno će ostati zabilježen u povijesti hrvatskog olimpizma. 

Stjegonoše:
Na svečanosti otvaranja: Tomislav Čižmešija
Na svečanosti zatvaranja: Siniša Vukonić

ZOI Pjongčang 2018.


XXIII. zimske olimpijske igre održat će se u Pjongčangu (PyeongChang, Republika Koreja) od 9. do 25. veljače 2018. godine. Odluka je donesena na 123. zasjedanju MOO-a u Dubranu (Južnoafrička Republika) a u izboru su još bili Annecy (Francuska) i Munchen (Njemačka).

Južnokorejski Pjongčang u pokrajini Gangwon smješten je u planinamaTaebaeka 180 km istočno od Seoula u kojem su 1988. održane Olimpijske igre.  S ukupno 43 703 stanovnika Pjongčang će za ZOI ugostiti oko 26 tisuća ljudi, od kojih oko 6 tisuća sportaša iz 80 zemalja.

Na programu ZOI Pjongčang su biatlon, bob, skeleton, curling, hokej na ledu, sanjkanje, umjetničko klizanje, brzo klizanje i brzo klizanje na kratke staze, alpsko skijanje, skijaško trčanje, akrobatsko skijanje, nordijska kombinacija, skijaški skokovi i snowboard.  

Projekcija nadležnog ureda za olimpijski program HOO-a utemeljena na dosadašnjem iskustvu i sportskih rezultatima je nastup cca 10 do 15 hrvatskih sportaša u četiri do pet sportova.  Projekt  priprema i nastupa hrvatskih sportaša na ZOI Pjongčang 2018. prihvaćen je na sjednici Skupštine u prosincu 2014. godine, a nadopunjen na sjednici Skupštine u prosincu 2015.

ZOI PJONGČANG 2018. - Projekt - prosinac 2015.

 

opširnije...

Izvod iz rezultata nastupa na oi (od 1992.)

Hrvatski osvajači olimpijskih odličja do 1988.

Poslije Drugog svjetskog rata hrvatski su sportaši sudjelovali na svim olimpijskim igrama od 1948. do 1988. u sastavu bivše SFRJ, a osvojili su više od polovice svih jugoslavenskih olimpijskih odličja. Od 1992. godine na zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu i ljetnim u Barceloni, hrvatski sportaši su napokon nastupili za Hrvatsku i pod njenom zastavom.

 

Opširnije ...

Olimpijske igre Tokio 2020.

Igre XXXII. olimpijade održat će se u Tokiju od 24. srpnja do 9. kolovoza 2020. godine. Glavni grad Japana bio je već 1964. godine domaćin Igara, prvih održanih u Aziji, a Japanu će ovo biti ukupno četvrto domaćinstvo. Zimske olimpijske igre održane su u Sapporu 1972. i u Naganu 1998. gdje je debitirala naša najveća alpska skijašica svih vremena Janica Kostelić. U programu Igara je 38 sportova i jedna sportska grana prema hrvatskoj nomeklaturi sportova, a među njima su sportovi uvršteni na prijedlog Organizacijskog odbora OI Tokio 2020.; karate, skateboarding, sportsko penjanje, daskanje, baseball i softball.


Projekt pripreme i nastupa hrvatskih sportaša na OI Tokio 2020. usvojila je Skupština HOO-a u prosincu 2016. godine.

 

Olimpijski kandidati OI Tokio 2020.

Mediteranske igre

Mediteranske igre natjecanje su sportaša zemalja mediteranskog bazena, u pojedinačnim i ekipnim sportovima a utemeljene su ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća, radi poticanja suradnje, organizacije i razvoja sporta u toj regiji, promicanja sportske etike, duha fair playa i tolerancije. Održavaju se svake četvrte godine (od 1993. u godini nakon godine održavanja Olimpijskih igara) i pod pokroviteljstvom su Međunarodnog olimpijskog odbora.

 

Službeni znak Mediteranskih igara su tri međusobno prepletena kruga koja poput jednog sunca izranjaju iz istog mora na plavoj zastavi MI. Izradio ga je ugledni hrvatski dizajner Boris Ljubičić radeći rješenje za Mediteranske igre kojima je domaćin bio Split 1979.

 

Prve mediteranske igre održane su u Aleksandriji 1951. a sudjelovalo je 10 zemalja osnivačica: Egipat, Francuska, Grčka, Italija, Jugoslavija, Libanon, Malta, Sirija, Španjolska i Turska. Otac mediteranskih igara je Egipćanin Mohamed Taher Paša, političar, prosvijećen i visoko obrazovan intelektualac, sportski djelatnik, predsjednik Egipatskog olimpijskog odbora, član i potpredsjednik MOO-a (od 1934. do 1968.)

 

Hrvatski sportaši kao i sportaši koji su nastupali za hrvatske klubove sudjelovali su, kao reprezentativci Jugoslavije na 10 od 11 MI i to od Aleksandrije (1951.) do Atene (1991.). Jedino nisu nastupili na II. mediteranskim igrama 1955. u Barceloni, jer Jugoslavija tada nije imala diplomatske odnose sa Španjolskom. U tom razdoblju osvojili su 190 medalja od čega 92 zlatne, 51 srebrnu i 57 brončanih. Nakon Atene 1991. odlučeno je da ostane četverogodišnji ritam održavanja MI, ali da to bude nakon OI, a ne prije. Pokazalo se, naime, da je teško uskladiti olimpijske i mediteranske vrhunske sportske pripreme.

 

Od samostalnosti Hrvatske 1991. do 2013. hrvatski su sportaši šest puta nastupali na Mediteranskim igrama. U tom razdoblju osvojili su 168 medalja, 43 zlatne, 57 srebrnih i 68 brončanih.

MI Tarragona 2017.

XVII. MI Mersin 2013.

Hrvatski su sportaši 30. lipnja 2013. zaključili nastup na XVII. Mediteranskim igrama (MI) Mersin 2013. Nastupilo ih je ukupno 100, od kojih je 56 iz četiri momčadska sporta, a osvojili su 11 zlatnih, 7 srebrnih i 9 brončanih medalja. Jedanaest zlatnih odličja najbolji je učinak hrvatskih sportaša u povijesti ovog natjecanja. Do sada su najviše zlata, devet, osvojili 1993. u francuskom Languedoc Roussilionu.

 

Stjegonoša:
Na svečanosti otvaranja: Giovanni Černogoraz

 

Opširnije ...

 

XVI. MI Pescara 2009.

Na XVI. mediteranskim igrama održanima od 26. lipnja do 5. srpnja u Pescari (Italija) sudjelovalo je 4000 športaša iz 23 zemlje mediteranskog bazena, a natjecali su se u 27 športova: atletika, biciklizam, boćanje, boks, dizanje utega, gimnastika (športska i ritmička), golf, hrvanje, jedrenje, judo, kajak, karate, koturaljkanje, košarka, konjički šport, mačevanje, nogomet, odbojka (na pijesku i u dvorani), plivanje, rukomet, skijanje na vodi, stolni tenis, streljaštvo, šport invalida (atletika i plivanje), tenis, vaterpolo i veslanje.

 

Opširnije ...

XV. MI Almeria 2005

Na XV. mediteranskim igrama u španjolskoj Almeriji, održanim od 24. lipnja do 3. srpnja 2005., sudjelovalo je 3.500 športaša iz 21 mediteranske zemlje, a nadmetali su se u 25 športova. U hrvatskoj mediteranskoj delegaciji, pod vodstvom šefa Misije Damira Šegote, bio je 201 natjecatelj, od toga 83 športašice. Na listi osvajača medalja Hrvatska je zauzela jedanaesto mjesto s 26 odličja od kojih su pet zlatnih, 10 srebrnih i 11 brončanih.

 

XIV. MI Tunis 2001.

Mediteranske igre u Tunisu 2001., održane od 2. do 15. rujna, trebale su biti uobičajene XIV. MI, no i njih je obilježio teroristički napad na New York pa je svečano zatvaranje 15. rujna bilo simbolično, bez predviđenog umjetničkog programa. Hrvatska mediteranska reprezentacija sudjelovala je sa 138 športaša, na čelu sa šefom Misije Darkom Dujmovićem. Nastupile su 23 zemlje, a hrvatski su športaši osvojili 20 medalja - sedam zlatnih, šest srebrnih i sedam brončanih, što je Hrvatsku svrstalo na 11. mjesto ljestvice osvajača medalja. 

XIII. MI Bari 1997

Na XIII. mediteranskim igrama, održanim u Bariju od 13. do 25. lipnja1997. godine, hrvatski su športaši, koji su od samih početaka mediteranskih igara uvelike pridonijeli tom natjecanju i njegovoj važnosti u razvoju međunarodnog športa, nastupili drugi put pod svojom zastavom. Članovi hrvatske mediteranske reprezentacije, njih 239 na čelu sa šefom Misije Matijom Ljubekom, natjecali su se u 26 športova i osvojili 33 odličja, od toga šest zlatnih, 16 srebrnih i 11 brončanih.

 

 

XII. MI Languedoc Roussilion 1993

Prvi samostalni nastup na mediteranskim igrama
 
Da se mediteranske igre ne bi održavale godinu prije olimpijskih, tom je natjecanju promijenjen ritam održavanja. Tako su nakon XI. Mediteranskih igara u Ateni 1991. već od 16. do 27. lipnja 1993. održane XII. mediteranske igre u francuskoj pokrajini Languedoc-Roussillon.

 

Opširnije ...

Europske igre

Europske igre višesportsko su natjecanje sportaša nacionalnih olimpijskih odbora Europe, a održavat će se svake četiri godine. Odluka o pokretanju EI donešena je na 41. sjednici skupštine Europskih olimpijskih odbora 8. prosinca 2012. u Rimu. Grad domaćin prvih povijesnih EI je Baku (Azerbajdžan) a natjecanje će trajati od 12. do 28. lipnja predolimpijske  2015. godine.

 

Očekuje se nastup 6 000 natjecatelja iz 49 nacionalnih olimpijskih odbora, članova Europskih olimpijskih odbora (EOC).

 

Na programu EI Baku 2015. su 22 sporta:

 

Atletika
Badminton
Biciklizam (vožnja na kronometar, cestovna utrka, BMX, brdski biciklizam)
Boks
Gimnastika (sportska gimnastika, ritmička gimnastika, sportska akrobatika, sportska aerobika, trampolining)
Hrvanje (slobodno i grčko-rimsko)
Judo
Kanu (mirne vode)
Karate
Košarka (3x3)
Mačevanje
Nogomet na pijesku
Odbojka (dvoranska odbojka i na pijesku)
Plivanje
Sinkronizirano plivanje
Skokovi u vodu
Stolni tenis
Streličarstvo
Streljaštvo
Taekwondo
Triatlon
Vaterpolo

Europske igre Baku 2015.

Europske igre višesportsko je natjecanje sportaša nacionalnih olimpijskih odbora - članova Europskih olimpijskih odbora (EOC), njih ukupno 49, među kojima je i Hrvatski olimpijski odbor. Odluku o utemeljenju Europskih igara donio je EOC 2012. godine na 41. sjednici održanoj 8. prosinca u Rimu. Igre će se održavati svake četiri godine u predolimpijskoj godini ciklusa Igara. 

 

Grad domaćin prvih povijesnih Europskih igara je bio Baku (Azerbajdžan), a natjecanje se održalo od 12. do 28. lipnja 2015. godine. Na Igrama je sudjelovalo oko 6000 sportaša iz 50 zemalja koji su se natjecali u 24 sporta. Za devet sportova (stolni tenis, streljaštvo, taekwondo, triatlon, biciklizam, odbojka na pijesku, odbojka, judo, streličarstvo) bile su to i kvalifikacije za OI Rio de Janeiru 2016. godine. U stolnom tenisu, triatlonu i streljaštvu pobjednici su izravno vadili kvote za Rio, dok su u ostalih šest sportova plasmani na EI donosili određeni broj bodova za ljestvice. U plivanju, vaterpolu, skokovima u vodu i sinkroniziranom plivanju nastupili su sportaši mlađi od 18 godina, dok su u atletici održati ekipna natjecanja.

 

Na svečanosti otvaranja: Snježana Pejčić
Na svečanosti zatvaranja: Josipo Bepo Filipi

 

Sastav sportske delegacije EI BAKU 2015

 

EI Baku 2015 - vodič sportske delegacije - pdf, online

 

Kalendar sportskih događanja

Međunarodna natjecanja mladeži

Igre mladeži alpe - jadran

Igre mladeži Alpe-Jadran međunarodno je natjecanje specifičnog sportskog značenja, gdje plasman nije isključivo mjerilo vrednovanja sudjelovanja na natjecanju, a nastale su radi uspostavljanja trajne i čvrste veze mladeži članica Radne zajednice Alpe-Jadran i sportskih saveza koji djeluju na njenom području. Prve igre mladeži Alpe-Jadran održane su u talijanskom Venetu 1982. godine (zimske igre). Svake godine izmjenjuje se program ljetnih i zimskih igara. Na ljetnim igrama sportaši se natječu u: atletici (M i Ž), plivanju (M i Ž), košarci (M) i odbojci (Ž), dok se na zimskim igrama sportaši natječu u alpskom skijanju (M i Ž), skijaškom trčanju (M i Ž), hokeju na ledu (M) i stolnom tenisu (M i Ž). Kako Organizator Igara ima pravo ponuditi još jednu sportsku granu po vlastitom izboru, tako su se uz spomenuti program u program natjecanje povremeno uključivali i drugi sportovi (tenis, šah, snowboard itd.). Natjecati se mogu djevojčice i dječaci u starosnim skupinama do 17 godina. Hrvatski mladi sportaši i sportašice na ovom natjecanju redovno sudjeluju od prvih igara.

 

POVIJEST-Porijeklo organizacije Igara mladeži Alpe-Jadran datira osnutkom Radne zajednice Alpe-Jadran, koja je osnovana s težnjom za tješnjom, bogatijom i dinamičnijom suradnjom. Osnivanje Radne zajednice Alpe-Jadran odgovor je potrebama ljudi na zajedničkom životnom prostoru i rušenja graničnih, političkih i jezičnih ograda u vrijeme kada je Europa bila podijeljena na dva bloka međusobno povezana samo na državnoj razini. Zajedničku izjavu prigodom osnivanja Radne zajednica Alpe-Jadran 20. studenog 1978. u Veneciji potpisalo je sedam članica i dva aktivna promatrača iz četiri države s temeljnim ciljem promicanje rješavanja zajedničkih pitanja iz područja gospodarstva, zaštite okoliša, kulture, sporta i mladeži, zdravstva i znanosti. Ljetne: I. 1983. Auronzo II. 1986. Pula - HRVATSKA III. 1988. Trentino-Alto Adige IV. 1990. Alta Austria, Linz V. 1992. Contee Ungheresi VI. 1994. Baviera VII. 1996. Somogy e Barania VIII. 1998. Caorle, Veneto IX. 2000. Gorizia, Friuli X. 2002. Piran, Izola, Kopar XI. 2004. Rijeka - HRVATSKA XII. 2006. Somogy, Kaposvar XIII. 2008. Buk-Szombathely XIV. 2010. Pordenone, Italija Zimske: I. 1982. Veneto II. 1985. Carinzia III. 1987. Friuli IV. 1989. Kranjska Gora V. 1991. Carinzia VI. 1993. Lombardia VII. 1995. Ticino VIII. 1997. Stiria IX. 1999. Trento-Alto Adige X. 2001. Szalkammergut, Gornja Austrija XI. 2003. Klagenfurt , Koruška XII. 2005. Ticino XIII. 2007. Hinterstoder XIV. 2009. Aleghe

Alpe Jadran Pordenone 2010.

Na ovom tradicionalnom višesportskom natjecanju mladih sportaša (godište 1993. i mlađi) u 5 sportova, 3 pojedinačna i 2 ekipna, sudjelovalo je oko 900 osoba (od toga oko 700 sportaša), iz 12 regija članica Alpe-Jadran zajednice.

 

Opširnije ...

Alpe Jadran Belluno 2009.

Program ove tradicionalne zimske multisportske priredbe koja je okupila 400 mladih sportaša i sportašica (rođenih 1992. i mlađi) iz 12 pokrajina Italije, Austrije, Mađarske, te republika Slovenije i Hrvatske, obuhvatio je sljedeće sportove: alpsko skijanje (M-Ž) slalom i veleslalom, snowboard (M-Ž), skijaško trčanje (M-Ž), hokej na ledu (M), stolni tenis (M-Ž). Nastupili su u svim sportovima osim u snowboardu.

 

Opširnije ...

Alpe Jadran Szombhathely 2008.

Na ovom već tradicionalnom višesportskom natjecanju mladih sportaša (godište 1991.-1992.) u 5 sportova, 2 pojedinačna i 3 ekipna, sudjelovalo je oko 1100 osoba (od toga oko 900 sportaša), iz 13 regija članica Alpe-Jadran zajednice. 65 hrvatskih sportaša nastupilo je u četiri sporta: atletika 23 (M-11, Ž-12), košarka 12 (M-12), odbojka 12 (Ž-12), plivanje 18 (M-8, Ž-10).

 

Opširnije ...

Alpe Jadran Hinterstoder 2007.

Program tradicionalne multisportske priredbe koja je okupila 350 mladih sportaša i sportašica, rođenih 1990. i mlađi - iz 13 pokrajina Italije, Švicarske, Austrije, Njemačke, Mađarske, te republika Slovenije i Hrvatske, obuhvatio je sljedeće sportove: alpsko skijanje (M+Ž), skijaško trčanje (M+Ž), hokej na ledu (M), stolni tenis (M+Ž). Hrvatski sportaši i sportašice su nastupili u svim sportovima.

 

Opširnije ...

Alpe Jadran Kaposvar-Somogy 2006.

Program tradicionalne multisportske priredbe koja je okupila 1200 mladih sportaša i sportašica, rođenih 1989., 1990. i mlađi - iz 18 pokrajina Italije, Švicarske, Austrije, Njemačke, Mađarske, te republika Slovenije i Hrvatske, obuhvatio je sljedeće sportove: atletika (M+Ž), plivanje (M+Ž), odbojka (Ž), košarka (M), vaterpolo (M). Hrvatski sportaši i sportašice su nastupili u svim sportovima.

 

Opširnije ...

Alpe Jadran Ticino 2005.

Program ove tradicionalne zimske multisportske priredbe koja je okupila 700 mladih sportaša iz 17 pokrajina Italije, Švicarske, Austrije, Njemačke, Mađarske, te Republika Slovenije i Hrvatske, hrvatski sportaši osvojili su ukupno 6 medalja (sve u stolnom tenisu): 4 zlatne i 2 srebrne. Nastupili su u skijaškom trčanju, alpskom skijanju, stolnom tenisu i hokeju na ledu.

 

Opširnije ...

Alpe Jadran Rijeka 2004.

Program tradicionalne multisportske priredbe koja je okupila oko 1000 mladih sportaša i sportašica, rođenih 1987., 1988. i mlađih iz 18 pokrajina Italije, Švicarske, Austrije, Njemačke, Mađarske, te republika Slovenije i Hrvatske, obuhvatio je sljedeće sportove:atletika (M+Ž), plivanje (M+Ž), odbojka (Ž), košarka (M), tenis (M+Ž).

 

Opširnije ...

Alpe Jadran Klagenfurt-Koruška 2003.

U konkurenciji 800 mladih sportaša iz 17 pokrajina: Italije, Švicarske, Austrije, Njemačke, Mađarske, te Slovenije i Hrvatske, hrvatski sportaši osvojili su ukupno šest medalja (sve u stolnom tenisu): dvije zlatne (ekipno i muški parovi), četiri brončane (dvije pojedinačno, po jedna ekipno i parovi).
 

Opširnije ...

Alpe Jadran Piran-Izola-Kopar 2002.

U konkurenciji od 1.500 mladih sportaša iz 14 pokrajina Italije, Švicarske, Austrije, Njemačke, Mađarske, te republika Slovenije i Hrvatske, hrvatski sportaši osvojili su ukupno 33 medalje, od čega 16 zlatnih, 12 srebrnih i 5 brončanih od kojih po sportovima: atletika 17, (7 zlatnih, 7 srebrnih, 3 brončane) plivanje 14 (8 zlatnih, 4 srebrnih, 2 brončane) odbojka 1 zlatna i košarka 1 srebrna. Od ukupno 67 hrvatskih sportaša, 53 ih je (79%) sudjelovalo u osvajanju odličja.

 

Opširnije ...

Ljetne i zimske olimpijske igre mladih

Prve olimpijske igre mladih održale su se se 2010. u Singapuru. O pokretanju ove ideje kao i organizaciji prvih igara odlučio je Međunarodni olimpijski odbor na na 119. zasjedanju u Gvatemali 5. srpnja 2007. godine.

 

Pravo sudjelovanja imaju sportašice i sportaši od 14 do 18 godina, njih oko 3200 sportaša uz 800 službenih osoba, članova nacionalnih sportskih izaslanstava.

OIM Nandžing 2014.

2. Olimpijske igre mladih (OIM) održale su se od 16. do 28. kolovoza u Nandžing, glavnom gradu kineske provincije Jiangsu. U 12 dana trajanja održana su 222 natjecanja u 29 sportova koji su inače u programu olimpijskih igara, uključujući golf i ragbi 7 koji su imali svoju premijernu izvedbu a prije Olimpijskih igara u Riju 2016. godine. Pokazni sportovi bili su sportsko penjanje, koturaljkanje, skateboarding i wushu.


Nizom interaktivnih radionica u kulturno obrazovnom programu Igara mladih, a pod geslom „dijelimo Igre, dijelimo snove“ sportaši su učili o vrijednostima olimpizma, komunikaciji, zdravom životu i društvenoj odgovornosti razvijajući potrebne socijalne i druge vještine kako bi postali vrsni i uspješni veleposlanici svoga sporta. U tome im su kao uzori i promotori pomagali brojni olimpijci. 

Na Igrama mladih u Nandžingu sudjelovala su 24 hrvatska sportaša (14m i 10ž) u 13 sportova: atletika, boks, badminton, gimnastika, jedrenje, judo, mačevanje, plivanje, streljaštvo, stolni tenis, taekwondo, tenis i veslanje.

 

Službena web stranica OIM Nandžing 2014.

OIM Singapur 2010

Prve olimpijske igre mladih održane u Singapuru od 14. do 26. kolovoza 2010. godine otvorile su novo poglavlje u povijesti olimpijskog pokreta. Pokazale su visok domet športskog nadmetanja, ali i novu razinu olimpijskog obrazovanja mladih športaša u pogledu izvrsnosti, prijateljstva, fair playa, solidarnosti i međusobnog uvažavanja.

Opširnije ...

OIM Buenos Aires 2018.


3. Olimpijske igre mladih (OIM) održat će se od 6. do 18. listopada 2018. godine u Buenos Airesu. Nastupit će sportaši iz 206 nacionalnih olimpijskih odbora u dobi od 15 do 18 godina. Natjecat će se u 31 sportu.

Buenos Aires je glavni i najveći grad Argentine a njegove stanovnike kojih je približno 3 milijuna nazivaju „porteños“.


OIM su prvi put održane 2010. u Singapuru. Od ostalih sportskih natjecanja mladih razlikuju se po tome što nude i jedinstveni kulturni i obrazovni program posvećen olimpizmu, društvenoj odgovornosti, razvoju vještina te zdravom načinu života. Kroz niz interaktivnih radionica sportaši uče o vrijednostima olimpizma, otkrivaju druge kulture te razvijaju potrebne vještine kako bi postali veleposlanici svoga sporta.


Službena web stranica OIM Buenos Aires 2018.

Zimske olimpijske igre mladih

ZOIM Innsbruck 2012.

Nakon vrlo uspješnih Prvih ljetnih olimpijskih igara mladih (OIM) u Singapuru 2010., u Innsbrucku (Austrija) održano je prvo zimsko izdanje Olimpijskih igara mladih - ZOIM Innsbruck 2012.

Innsbruck koji je već dva puta bio domaćin Zimskim olimpijskim igrama (1964. i 1976.) ugostio je od 13. do 22. siječnja 2012. više od 1.000 mladih sportaša starosti između 15 i 18 godina iz 70 zemalja, sa oko 500 pratećih službenih osoba, te više od 1.000 predstavnika medija.

Sportski program Igara mladih u Innsbrucku gotovo je identičan programu Zimskih olimpijskih igara Soči 2014. a neki od sportova i disciplina, poput skijaških skokova za žene, skijanja slobodnim stilom i snowboard slopestylea, doživjeli su olimpijsku premijeru. Međunarodni olimpijski odbor (MOO) uveo je i nove formate natjecanja. Primjerice, hokejašice i hokejaši na ledu pokazali svoje spretnosti u šest testova vještina (skills challenge) a skijaški trkači i biatlonci nastupili u zajedničkoj, mješovitoj štafeti

 

Opširnije ...

ZOIM Lillehammer 2016.



II. Zimske olimpijske igre mladih (Winter Youth Olympic Games) održane su od 12. do 21. veljače 2016 u Lillehammeru (Norveška) u kojem su 1994. održane Zimske olimpijske igre. Okupilo se oko tisuću sportaša u dobi između 15 i 18 godina koji su se natjecati u 70 sportskih disciplina u sportovima i sportskim granama; alpsko skijanje, biatlon, bob, brzo klizanje, curling, slobodno skijanje (freestyle), hokej na ledu, umjetničko klizanje, nordijska kombinacija (skijaško trčanje i skijaški skokovi), sanjkanje, skeleton, brzo klizanje na kratke staze, skijaški skokovi, skijaško trčanje i snowboard. 


Pod motom „Uči i dijeli" ovaj multisportski događaj za mlade sportaše u olimpijskoj 2016. godini posebno je bio otvoren za interaktivni odnos mladih i društva, a u programu su sudjelovati svi sportaši i 39 veleposlanika Igara među kojima je bila i hrvatska vrhunska mlada skijašica, Tamara Zubčić.

Odluka o sastavu delegacije ZOIM Lillehammer 2017.

Izvješće sa ZOIM Lillehammer 2017.

Ljetni i zimski olimpijski festival europske mladeži

Olimpijski festival europske mladeži (European Youth Olympic Festival -EYOF) jedinstvena je multisportska priredba mladih sportaša (u dobi od 13 do 18 godina) u organizaciji Europskih olimpijskih odbora a pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog odbora. Pokrenut 1990. na inicijativu tadašnjeg predsjednika EOC-a Jacquesa Roggea, a pod nazivom EYOD (European Youth Olympic Days) Olimpijski festival europske mladeži, koji ima zimsko i ljetno izdanje i koji se održava svake druge godine (u istoj godini i ljetne i zimske) proslava je olimpizma među mladim sportašima čija sportska karijera tek počinje. Prvi EYOF održan je 1991. godine u Bruxelesu a sudjelovala je 31 nacionalna olimpijska reprezentacija mladih sportaša. Hrvatski sportaši prvi put nastupili su 1993. godine na 3. ljetnom EYOF-u održanom u Valkenswaardu u Nizozemskoj.

 

EYOF Utrecht 2013.

Na XII. Olimpijskom festivalu europske mladeži (EYOF) u nizozemskom gradu Utrechtu od 14. do 19. srpnja 2013. natjecalo se 2300 mladih sportaš u dobi od 13 do 18 godina iz 49 europskih zemalja. Na programu Festivala bili su atletika, biciklizam, gimnastika, judo, plivanje, tenis, košarka, odbojka i rukomet. Hrvatsku zastavu na svečanosti otvaranja nosila je judašica Brigita Matić, a na ztvaranju košarkaš Mateo Čolak. U sastavu hrvatske delegacije EYOF Utrecht 2013. natjecala su se 52 hrvatska sportaša u atletici, biciklizmu, gimnastici, judu, plivanju, tenisu, košarci i rukometu. Osvojili su šest medalja: tri srebrne i tri brončane.

Vodič hrvatske delegacije - PDF, online

Sastav delegacije


Izvješće

 

 

EYOF Trabzon 2011.

Na XI. ljetnom europskom olimpijskom festivalu mladeži EYOF Trabzon 2011 sudjelovalo je oko 3.500 osoba od kojih 2.500 sportaša iz 49 europskih zemalja. Na ovom već tradicionalnom višesportskom natjecanju mladi sportaši (godište od 1993. do 1998.) natjecali su se u devet sportova: atletika, biciklizam, gimnastika, judo, plivanje, tenis, košarka, rukomet, odbojka. EYOF je održan pod patronatom Europskih olimpijskih odbora (EOC), u organizaciji Turskog olimpijskog odbora i grada Trabzona.

Opširnije ...

EYOF Tampere 2009.

Na X. Olimpijskom festivalu europske mladeži EYOF Tampere 2009. sudjelovale su nacionalne sportske delegacije svih 49 zemalja - članica Europskih olimpijskih odbora (EOC). Na Festivalu se natjecalo ukupno 2.429 mladih sportaša rođenih između 1991. i 1996. S njima je bilo 600 članova stručnih timova, uključujući trenere, fizioterapeute, liječnike i članove misija.

 

Opširnije ...

EYOF Beograd 2007.

Na IX. Olimpijskom festivalu europske mladeži EYOF Beograd 2007 sudjelovalo je oko 3.320 sudionika od kojih 2.258 sportaša iz 49 europskih zemalja. Među njima bilo je gotovo podjednak broj dječaka i djevojčica rođenih između 1990. i 1994. godine, koji su se natjecali u 11 sportova: atletika (djevojčice i dječaci), biciklizam (dječaci), gimnastika (djevojčice), judo (djevojčice i dječaci), košarka (dječaci), odbojka ( djevojčice), plivanje (djevojčice i dječaci), rukomet (djevojčice), stolni tenis (djevojčice i dječaci), tenis (dječaci) i vaterpolo (dječaci). Svoje delegacije prijavilo je 49 zemalja europskog kontinenta, od kojih 32 imaju natjecatelje i u pojedinačnim i u momčadskim sportovima.

 

Opširnije ...

EYOF Lignano 2005.

Na VIII. Olimpijskom festivalu europske mladeži sudjelovalo je oko 3.000 sportaša rođenih između 1988. i 1992. (ovisno o sportu) iz 48 europskih zemalja koji su se natjecali u 11 sportova: atletika, biciklizam (m), gimnastika (ž), judo, košarka (m), nogomet (m), odbojka (ž), plivanje, rukomet (ž), tenis i kajak - kanu.

 

Opširnije ...

EYOF Paris 2003.

Na VII. Olimpijskom festivalu europske mladeži EYOF Paris 2003 prisustvovalo je oko 3.000 sudionika, od toga mladih sportaša rođenih 1986. do 1990. godine, iz 48 zemalja. Natjecali su se u deset sportova: atletika, biciklizam, sportska gimnastika, košarka, judo, odbojka, stolni tenis, nogomet, plivanje, rukomet. EYOF je održan pod patronatom Europskih olimpijskih odbora (EOC), u organizaciji Francuskog olimpijskog odbora i grada Pariza.

 

Opširnije ...

EYOF Győr 2017.

 

Mađarski grad Győr od 23. do 29. srpnja 2017. godine domaćin je XIV. Olimpijskog festivala europske mladeži (EYOF).

Nastupa 65 hrvatskih sportaša u devet sportova - atletici (11), biciklizmu (2), gimnastici (3), kajak kanuu (4), košarci (12), judu (8), plivanju (8), rukometu (15) i tenisu (2).

EYOF je višesportska priredba mladih sportaša u dobi od 14 do 18 godina u organizaciji Europskih olimpijskih odbora a pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog odbora. Ljetno izdanje prvi put je održano 1991., a 1993. godine slijedilo je i zimsko. Cilj Festivala je odgoj mladeži kroz sport te, u skladu s olimpijskim načelima, razvoj međusobnog razumijevanja kroz prijateljstvo, solidarnost i fair play bez ikakvog oblika diskriminacije. Iskustva koje mladi sportaši stječu na Festivalu služi im i kao priprema za Olimpijske i Europske igre.

Győr je sa 130.000 stanovnika šesti po veličini grad u Mađarskoj. Mađarska vlada izdvojila je više od 37.9 milijuna eura za organizaciju EYOF-a. Renovirano je jedanaest a izgrađena su tri sportska objekta. Mjesto svečanog otvaranja bit će ETO Stadion. Organizacijski odbor EYOF-a angažirao je oko 1.200 volontera, uglavnom učenike lokalnih srednjih škola te studente sa sveučilišta u Győru.

Zimski olimpijski festival europske mladeži

EYOWF Brasov 2013.

Od 17. do 22. veljače 2013. rumunjska županija Brasov bila je domaćin Olimpijskog festivala europske mladeži (EYOF) Brasov 2013. Sudjelovale su nacionalne sportske delegacije 45 zemalja članica Europskih olimpijskih odbora (EOO). Natjecalo se 887 sportašica i sportaša između 16 i 18 godina.

 

Opširnije ...

EYOWF Liberec 2011.

Na X. zimskom olimpijskom festivalu europske mladeži EYOF Liberec u Češkoj sudjelovalo je 1.055 mladih sportaša iz 44 zemlje. U programu natjecanja bilo je osam sportova među kojima su: alpsko i nordijsko skijanje, skijaško trčanje, skijaški skokovi, biatlon, snowboard, umjetničko klizanje i hokej na ledu.

 

Opširnije ...

EYOWF Slask - Beskidy 2009.

Na IX. zimskom olimpijskom festivalu europske mladeži EYOF Slask - Beskidy u Poljskoj sudjelovalo je oko 1.400 osoba (od toga oko 900 sportaša rođenih 1991. - 1994.), iz 45 europskih zemalja. Na ovom već tradicionalnom višesportskom natjecanju mladi sportaši su se natjecali devet sportova: skijaško trčanje, biatlon, skijaški skokovi, snowboard, klizanje, hokej na ledu i curling. EYOF je održan pod patronatom Europskog olimpijskog odbora (EOC), u organizaciji grada Szczyrka i Visle, Poljskog olimpijskog odbora i regije Slask-Beskidy.

 

Opširnije ...

EYOWF Jaca 2007.

Na VIII. zimskom olimpijskom festivalu europske mladeži EYOF Jaca 2007. u Španjolskoj sudjelovalo je 1.289 osoba (od toga 800 sportaša rođenih od 1989. do 1992.godine), iz 43 europske zemlje. Natjecali su se u šest sportova: alpsko skijanje, biatlon, skijaško trčanje, snowboard, klizanje, hokej na ledu. EYOF je održan pod patronatom Europskog olimpijskog odbora (EOC), u organizaciji grada Jace, Španjolskog olimpijskog odbora, županije Huesca i regije Aragon.

 

Opširnije ...

EYOWF Monthey 2005.

Na VII. zimskom europskom olimpijskom festivalu mladih sportaša EYOF - a (1987., 1988. i 1989. godišta) u alpskom skijanju, biatlonu, skijaškom trčanju, nordijskoj kombinaciji, skijaškim skokovima, klizanju i hokeju na ledu, sudjelovalo je oko 1.200 sudionika (od toga 739 športaša), iz 41 europske zemlje.

 

Opširnije ...

EYOWF Bled 2003.

 

VI. zimski Olimpijski festival europske mladeži (EYOWF) održan je od 25. do 30. siječnja 2003. godine na Bledu, odnosno Kranjskoj Gori, Jesenicama, Pokljuki i Starom Vrhu (Slovenija).


Na Festivalu je sudjelovalo 800 sportaša iz 41 zemlje a natjecali su se u alpskom skijanju, biatlonu, skijaškom trčanju, nordijskoj kombinaciji, skijaškim skokovima, klizanju i hokeju na ledu. Hrvatska sportska delegacija brojila je 15 sportaša u pratnji devet službenih osoba i Misije sa tri člana. Najbolji plasman postigla je skijašica Ana Jelušić koja je osvojila zlatno odličje u veleslalomu. Dobre rezultate postigli su Ivan Ratkić sa 6. mjestom u superveleslalomu i 8. u veleslalomu kao i Natko Zrnčić Dim koji je bio 8. u veleslalomu.

 

EYOWF VORALBERG & LIHTENŠTAJN 2015.

12. po redu zimski Europski olimpijski festival mladih, održan je, po prvi put, u zajedničkoj organizaciji dviju europskih država/dvaju olimpijskih odbora, Republike Austrije i Kneževine Lihtenštajn, u razdoblju od 25. do 30. siječnja 2015. godine.

Na programu Festivala bilo je osam sportova - alpsko skijanje, skijaško trčanje, skijaški skokovi, snowboarding, biatlon, umjetničko klizanje, nordijska kombinacija i hokej na ledu.

Hrvatsku delegaciju činilo je 14 članova, od čega 6 sportašica i sportaša te 8 službenih pratećih osoba. Naši mladi sportaši nastupili su u četiri sporta – Leona Popović i Luka Krsmanović u alpskom skijanju, Luka Ribarić u skijaškom trčanju, Anika Kožica i Mislav Petrović u biatlonu, Lana Petranović u umjetničkom klizanju.

Leona Popović, 17- godišnja hrvatska skijaška reprezentativka osvojila je zlatno odličje prvog dana natjecanja - 27. siječnja.

Hrvatski stijeg na svečanosti otvaranja nosila je Leona Popović.

Projekt

Sastav delegacije

Izvješće

EYOF Tbilisi 2015.

 

XIII. ljetni Olimpijski festival europske mladeži (EYOF), održan je u glavnom gruzijskom gradu Tbilisiju od 26. srpnja do 1.kolovoza 2015. godine.
Na EYOF-u Tbilisi 2015. sudjelovali su mladi sportaši između 13 i 18 godina, ovisno o sportu, njih ukupno 2334 a natjecali su se u devet sportova; atletika, biciklizam, sportska gimnastika, judo, košarka, odbojka, plivanje, rukomet i tenis.Na Festivalu su sudjelovali sportaši iz 50 zemalja među kojima prvi put iz Republike Kosova čiji nacionalni olimpijski odbor je priznao Međunarodni olimpijski odbor krajem 2014. godine.


Hrvatski sportaši, njih 33, od kojih je 17 djevojčica, nastupili su u atletici, biciklizmu, gimnastici, judu, plivanju i tenisu. Njima u pratnji bilo je 18 službenih osoba.
Hrvatsku zastavu je na svečanosti otvaranja Festivala nosio je mladi atletičar Bartul Zemunik, a zatvaranja judašica Karla Prodan.

Hrvatski su sportaši osvojili četiri medalje; zlato atletičar Marino Bloudek (800 m) i tri brončane - atletičar Bartul Zemunik (koplje) te judašice Lara Kliba (do 63 kg) i Karla Prodan (do 70 kg).

 

Web stranica EYOF Tbilisi 2015

Sastav hrvatske delegacije Festivala Festivala

EYOWF Erzurum 2017.

Tursko zimovalište Erzurum bilo je od 11. do 18. veljače 2017. domaćin 13. Zimskog olimpijskog festivala europske mladeži (EYOF). Nastupilo je više od 640 sportaša u dobi od 14 do 18 godina iz 34 nacionalna olimpijska odbora članica Europskih olimpijskih odbora (EOO).

Na programu Festivala bilo je osam sportova - alpsko skijanje, skijaško trčanje, skijaški skokovi, snowboarding, biatlon, umjetničko klizanje, brzo klizanje i hokej na ledu.


Hrvatsku delegaciju činilo je ukupno 14 članova, a bili su to alpski skijaš Leon Nikić, skijaška trkačica Gabrijela Skender, biatlonke Ana Radošević i Dora Kurečić, umjetnička klizačica Katarina Kitarović, zatim treneri Darijo Nikić, Zoran Skender, Filip i Robert Kontak i Ivana Jakupčević Marinković, te četiri člana Misije.

Hrvatski stijeg na svečanosti otvaranja nosila je Gabrijela Skender, a na svečanosti zatvaranja Leon Nikić.

Srebrnu medalju osvojio je alpski skijaš Leon Nikić u slalomu.

MEDITERANSKE IGRE NA PIJESKU PESCARA 2015.
(Pescara, Italija, 28. kolovoza - 6. rujna 2015.)



Mediteranske igre u sportovima na pijesku i moru – koje bi se održavale svake četvrte godine, dvije godine nakon Mediteranskih igara, utemeljene su odlukom opće skupštine Međunarodnog odbora Mediteranskih igara  (MOMI) održanoj 19. lipnja 2013. Domaćin prvih Mediteranskih igara na pijesku bila je Pescara (Italija) koji ima iskustvo kao domaćin Mediteranskim igrama 2009. godine.  

Na  prvim MI igrama na pijesku Pescara 2015.  sudjelovali su natjecatelji iz 24 zemlje: Albanija, Alžir, Andora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Cipar, Egipat, Francuska, Crna Gora, Grčka,  Italija, Libija, Libanon, Maroko, Makedonija, Malta, Monako, Slovenija, San Marino, Srbija, Sirija, Španjolska, Tunis, Turska.  Na programu Igara bili su; akvatlon, odbojka na pijesku, daljinsko plivanje, rukomet na pijesku, hrvanje na pijesku, veslanje, nogomet na pijesku, plivanje perajama, skijanje na vodi, tenis na pijesku i kajak. 


Hrvatski sportaši, njih 14, pod vodstvom nadležnog ureda za olimpijski program HOO-a, a u suradnji s nacionalnim sportskim saveza, sudjelovali su u sportovima: odbojka na pijesku (6), daljinsko plivanje (3), veslanje (2)  i plivanje s perajama (3). 
Hrvatsku zastavu na svečanosti otvaranja nosila je Karla Šitić (daljinsko plivanje). 

 

Sastav hrvatske delegacije MI na pijesku Pescara 2015.