Zagreb/Lausanne, 5. veljače 2010. - "Vancouver je prvi grad domaćin koji je osnovao neprofitnu organizaciju s posebnom svrhom razvoja nasljeđa Igara za zajednicu – u području sporta, umjetnosti, obrazovanja, zaštite okoliša, dostupnosti i volonterstva – prije, tijekom i nakon Igara 2010.Planiranje uključuje širok raspon strategija, čiji je cilj poboljšanje svega, od socijalnih pitanja do svijesti o starosjedilačkom stanovništvu i kulturnoj raznolikosti Kanade.
Provedeni su deseci programa i svaki je od ključne važnosti za misiju izgradnje boljeg svijeta kroz sport. Većina njih se odvija iza kulisa, bez mnogo pompe. Mnogi programi uključuju tijesnu suradnju s drugim sportskim organizacijama, vladinim tijelima, gospodarstvenicima, sportašima i nevladinim organizacijama" - stoji u posebnom obraćanju svjetskoj javnosti pa tako i hrvatskoj, prvog čovjeka olimpijskog pokreta, Jacquesa Rogga, predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora.
Poruku predsjednika MOO-a Jacquesa Rogga o stvaranju i očuvanju svjetskog kulturološkog, gospodarskog i svakog drugog nasljeđa koje nose Igre, dakako ne samo Vancouvera i Kanade, Hrvatski olimpijski odbor objavio je, prema dogovoru s MOO-om, u petak, 5. veljače, u Olimpijskom kutku Sportskih novosti;
Igre - snažno sredstvo preporoda zajednice!
"Prisjetite se nekih Vama najljepših trenutaka s olimpijskih igara. Ovisno o Vašoj dobi, možda će to biti dvostruka pobjeda Usaina Bolta u sprintu u Pekingu 2008. ili tri zlatne medalje Jean-Claude Killyja na Zimskim olimpijskim igrama u Grenoblu 1968. Te uspomene trajat će čitav život i bit će nadahnjujuće nasljeđe.
Za nekoliko će dana najbolji svjetski sportaši u zimskim sportovima u Vancouveru šesnaest dana nastupati na globalnoj pozornici i ispisivati još jedno novo poglavlje postignuća. Ali uspjeh Igara neće se mjeriti samo natjecanjima na snijegu i ledu Vancouvera i Whistlera.
Usprkos pozornosti koju olimpijske igre uživaju, one nikad nisu bile zamišljene da budu isključivo same sebi svrhom. One su i sredstvo za postizanje cilja. Moderne su olimpijske igre osnovane kako bi se poticala sportska aktivnost, posebice među mladima, te promicalo prijateljstvo, fair play, poštovanje drugih ljudi i drugih vrijednosti. Ti su ciljevi i dalje osnovna misija Međunarodnog olimpijskog odbora.
Ali Međunarodni olimpijski odbor i njegovi partneri, gradovi domaćini Igara širom svijeta, posljednjih godina poklanjaju veliku pažnju i gospodarskom i ekološkom nasljeđu Igara. Dio razloga zašto se planiranju dugoročnog nasljeđa poklanja veća pozornost aktualne su gospodarske i ekološke okolnosti. Vrijeme u kojem živimo iziskuje pažljivo upravljanje našim financijskim i ekološkim resursima. To je također i moralni imperativ.
Planiranje nasljeđa, u najširem smislu te riječi, sada je sastavni dio planiranja svih olimpijskih igara. Gradovi koji se natječu da postanu domaćini ljetnih ili zimskih olimpijskih igara u svoje kandidature moraju uključiti i opsežni plan dugoročnog nasljeđa Igara.
Naš program prijenosa znanja, koji se stalno proširuje, omogućava gradovima domaćinima da izvuku pouke iz iskustava prethodnih gradova domaćina i prilagode ih svojoj specifičnoj situaciji.
Već sada možemo vidjeti rezultate u Vancouveru, ovogodišnjem gradu domaćinu, Londonu, domaćinu Olimpijskih igara 2012., Sočiju, gradu domaćinu OI 2014. pa čak i Rio de Janeiru koji je u ranoj fazi planiranja Igara 2016. Delegacije iz Londona, Sočija i Rio de Janeira bit će u Vancouveru da vide prednosti i nedostatke organizacije.
Svaki se grad domaćin potiče na pronalaženje strategije u skladu s lokalnim potrebama. Igre 2012. već pomažu oživjeti gospodarski zaostali dio Istočnog Londona. Namjera organizacije Igara 2014. je razvoj Sočija u prvoklasnu destinaciju za zimske sportove, uz istodobnu zaštitu jedinstvenog ekosustava te regije. Igre 2016. između ostalog će transformirati prijevozne veze i infrastrukturu Ria.
Vancouver se sprema postaviti novi standard u planiranju nasljeđa Igara, koje se temelji na viziji da će zajednica sljedećih šezdeset godina osjećati dobrobiti šesnaestodnevnog natjecanja, koje će se održati od 12-28. veljače.
Olimpijsko selo u Vancouveru pretvorit će industrijsku pustopoljinu u reprezentativan održiv prostor za oko 3.000 ljudi nakon Igara. 1.100 stambenih jedinica pružit će smještaj ljudima s različitim prihodima, a kompleks će uključivati trgovačke centre, uslužne djelatnosti i parkove.
Sportska su borilišta u Vancouveru i obližnjem Whistleru dizajnirana tako da udovoljavaju najvišim ekološkim standardima, s karakteristikama očuvanja energije sakupljanjem i ponovnim korištenjem oslobođene topline i kišnice. Ona će se koristiti još dugo nakon Igara.
Vancouver je prvi grad domaćin koji je osnovao neprofitnu organizaciju s posebnom svrhom razvoja nasljeđa Igara za zajednicu – u području sporta, umjetnosti, obrazovanja, zaštite okoliša, dostupnosti i volonterstva – prije, tijekom i nakon Igara 2010.
Planiranje uključuje širok raspon strategija, čiji je cilj poboljšanje svega, od socijalnih pitanja do svijesti o starosjedilačkom stanovništvu i kulturnoj raznolikosti Kanade.
Provedeni su deseci programa i svaki je od ključne važnosti za misiju izgradnje boljeg svijeta kroz sport. Većina njih se odvija iza kulisa, bez mnogo pompe. Mnogi programi uključuju tijesnu suradnju s drugim sportskim organizacijama, vladinim tijelima, gospodarstvenicima, sportašima i nevladinim organizacijama.
Igre nisu univerzalni lijek za sve boljke grada ili zemlje domaćina, ali mogu biti katalizator za temeljitu i pozitivnu promjenu. Kad se nasljeđe Igara pripremi rano i valjano, ono može biti snažno sredstvo za preporod zajednice.
Dakle, dok svijet bude gledao natjecanja oko 2.500 sportaša iz osamdesetak nacionalnih olimpijskih odbora u Kanadi, pružajući nam, nadamo se, neprocjenjive trenutke, MOO, organizatori Igara iz Vancouvera i drugih gradova domaćina mislit će i na budućnost. Ako sve prođe dobro, šesnaest dana natjecanja ostavit će pozitivno nasljeđe, koje će trajati dugo nakon svečanosti zatvaranja Igara".
Jacques Rogge
Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora